Zašto su audioknjige dobre za djecu

U vremenu u kojem su djeca izložena enormnom broju vizualno stimulativnih sadržaja, kada vrijeme pred ekranima raste, lako je zaboraviti koliko moćno - i prirodno - može biti jednostavno slušanje priče. Slušanje pripovijedanja, različitih glasova, čak ritma rečenica i pauza između riječi, jedan je od prvih oblika učenja kojemu su djeca izložena.

Prije nego što pročitaju svoju prvu riječ, već znaju prepoznati uzbuđenje u glasu roditelja, šapat bajke prije spavanja ili melodiju stiha. Upravo na tom temelju audioknjige postaju snažan alat za razvoj empatije, razumijevanja i, da – pismenosti.

Kad djeca slušaju, aktiviraju kognitivne procese ključne za jezični razvoj. Povezuju riječi sa značenjima, uče kako rečenice funkcioniraju, razvijaju vokabular, ali i slušnu koncentraciju. Audioknjige su osobito vrijedne zato što donose tekst u profesionalnoj interpretaciji – izražajnim glasom, koherentnom naratorskom dinamikom, adekvatnom emocijom – što pomaže djetetu da osjeti ono što likovi osjećaju, da razumije ne samo što se u jednom književnom djelu događa, već i zašto. Slušanje priča potiče imaginaciju, pomaže djeci da, osluškujući drugi svijet, bolje razumiju onaj koji ih okružuje.

Slušanje je također inkluzivno. Djeca koja još ne znaju čitati, ili pak imaju teškoće s čitanjem - disleksiju ili nedostatak koncentracije - audioknjigama mogu pristupiti bez frustracije kakvu im tiskani formati bude. Ona djeca koja već vole knjige, mogu kroz slušanje doživjeti priču na novi, izrazito uzbudljiv način. 

A roditelji? Oni najčešće s oduševljenjem otkriju da djeca mogu slušati dulje i dublje nego što su mislili – samo ako im damo dobru priču i priliku za slušanje.

Istraživanje iz UK-a: slušanje u brojkama

Prema najnovijem istraživanju britanskog National Literacy Trusta (2024.), koje je obuhvatilo više od 37.000 djece i mladih u dobi od 8 do 18 godina, slušanje audioknjiga i drugih audio sadržaja doživljava stalan rast. Čak 42,3% ispitanih izjavilo je da uživa u slušanju audioknjiga ili podcasta u slobodno vrijeme – što je porast u odnosu na prethodnu godinu. Za usporedbu, samo 34,6% mladih izjavilo je da uživa u čitanju, što je najniža razina otkako Nacionalno povjerenstvo za pismenost provodi istraživanja, u zadnjih gotovo dvadeset godina.

Zanimljivo je i to da slušanje ne zamjenjuje čitanje, nego ga često potiče: 37,5% djece i mladih izjavilo je da su ih upravo audioknjige motivirale da kasnije pročitaju knjigu u tiskanom obliku. Posebno je izražen entuzijazam kod mlađe djece – u dobi od 8 do 11 godina, gotovo polovica njih, 48,2%, uživa u slušanju.

Trendove zamjećuju i izdavači na Sajmu dječje knjige u Bologni, održanom u ožujku 2025. godine; zabrinuti zamjetnim padom interesa za knjigu kod mladih, ističu potrebu za novim pristupima. Istraživanja provedena u Italiji nisu daleko od istraživanja National Literacy Trusta: pokazuju da danas djeca u prosjeku čitaju manje od dva sata tjedno, a vrijeme provedeno pred ekranima kontinuirano raste. 

Kad audioknjiga postane most prema razumijevanju – iz razreda, iz knjižnice, iz našeg iskustva

Podaci iz Velike Britanije potvrđuju ono što mnogi učitelji i knjižničari već znaju iz prve ruke: ako djeci damo priliku da slušaju kvalitetnu priču, dobit ćemo pažnju, razumijevanje i zanimanje. 

U Osnovnoj školi Sesvete, učenici četvrtog razreda slušali su dijelove audioknjige „Regoč“ Ivane Brlić-Mažuranić, uz stručno vođenje svoje učiteljice i školske knjižničarke. Slušanje je poslužilo kao pomoć u obradi lektire, nakon što su je učenici pročitali kod kuće. U fokusu je bio opis glavnih likova, Regoča i Kosjenke, a reakcije djece bile su nevjerojatno smirene i koncentrirane – svi su slušali bez nemira i upadica, potpuno uronjeni u priču. 

Knjižničarka Ana Čuljak naglasila je kako se audioknjiga može koristiti upravo za pojačavanje ključnih trenutaka i osjećaja u tekstu, i kako kod djece potiče dublje „uranjanje“ u sadržaj:
“Svakako mislim da je odlična kombinacija audioknjige u obradi lektire, iako apsolutno ne bih željela da učenici biraju samo slušanje umjesto čitanja knjige. Moja apsolutna preporuka je za koristiti u nastavi kako bi se naglasili pojedini dijelovi knjige, ponovno slušali važni dijelovi, bolje ih se "uvuklo" u sami tekst i da dobiju drugu perspektivu čitanja i slušanja.”

U OŠ Bartola Kašića, nekoliko mjeseci kasnije, slušamo “Priče iz Vukovara” Siniše Glavaševića, lektirni naslov za više razrede osnovnih škola.

“Slušajući Priče iz Vukovara Siniše Glavaševića učenici su sluhom doživjeli knjigu, čuli su čitanje autorova sina i emotivno doživjeli autentičan Sinišin glas  i zvukove tadašnjeg prenošenja informacija. Vrlo snažna emocija tijekom slušanja. Nešto novo, poticajno i motivirajuće.”
- Irena Kavajin, prof.hrvatskoga jezika i književnosti,dipl.bibl.

Slično iskustvo dolazi i iz srednjoškolskog okruženja. U Prvoj gimnaziji Varaždin 2021. godine provedeno je ispitivanje nakon slušanja audioknjige „Sjećanje šume“ Damira Karakaša. Umjesto da čitaju, učenici su slušali interpretaciju Živka Anočića, obogaćenu atmosferom i lokalnim govorom. Ispitanici su istaknuli kako im je ovakav način pristupa lektiri bio dojmljiv, razumljiv i emotivno snažan. Čak 64% učenika reklo je da su lako pratili tekst i uključili se u raspravu, a većina ih je audioknjigu ocijenila vrlo dobrom ili odličnom. Školski upitnik tako potvrđuje ono što brojke iz Velike Britanije sugeriraju: audioknjige ne samo što olakšavaju razumijevanje, one potiču emotivni angažman učenika i bude njihov interes.

I kada znamo da gotovo polovica djece u dobi od 8 do 11 godina u UK-u već redovito uživa u audioknjigama, postaje jasno da ne govorimo o trendu – nego o promjeni. Promjeni kojoj se možemo ili opirati – ili je, uz dobru priču i dobar glas, pretvoriti u priliku da nove generacije zavole knjigu. 

Što slušati? 
Audioknjiga kao poklon – za svako dijete i svaku priliku

U trenutku kada klikom možemo otvoriti cijeli svijet priča, važno je i što biramo za slušanje. Dobra audioknjiga nije samo tekst pretočen u zvuk. Ona je interpretacija, atmosfera, poziv na pažnju i maštu. Ona gradi most između onoga što dijete čuje – i onoga što će jednom samo znati reći, pročitati, ili napisati.

Zato smo u book&zvooku posebno pažljivi u izboru naslova koje nudimo djeci. U vlastitoj nakladi, u suradnji s drugim dječjim izdavačima, glumcima i glazbenicima, gradimo katalog koji odgovara na različite interese, dobi i osjetljivosti, a niže donosimo nekoliko prijedloga koji mogu poslužiti kao početna točka – za slušanje kod kuće, u razredu, u knjižnici, u vožnji ili prije spavanja, ili kakvoj drugoj zgodnoj prilici.

Za djecu u dobi 4–8 godina

Doba igre, ritma, rime i jednostavnih poruka. Audioknjige za ovu dob često su pune humora, topline i ponovljivih uzoraka, idealne za prvo slušanje i zajedničko uživanje s odraslima.

– Ne diraj (lava) macana dok spava - humoristična priča o dogodovštinama stanovnika Mačkovca
– Božić je, Božić! – vesela priča o zimskim radostima i važnosti zajedništva
– Slamka, Šlapica i Ćelavi Pero – duhovita pripovijest o prijateljstvu i katkad pretjeranoj mašti dvije sestrice
– Malo-malo pa slon – ritmična igra riječi o neočekivanim gostima u svakodnevici
– Šporki Špiro i neposlušna Tonka – vesela priča o higijeni i tvrdoglavosti (Badovinac TBF)
– Kraljevna na zrnu graška – klasika u glumačkoj interpretaciji za male snivače (Boris Miholjević)
– Nevidljiva Iva – priča o djevojčici koja je drukčija, ali ne i manje važna!
– Ružno pače – nježna verzija klasične bajke o odrastanju i prihvaćanju
– Žrock – rock’n’roll priča za najmlađe uz originalnu glazbu
– Pet priča o pticama – razigrani svijet ptica koje govore, pjevaju i misle
– Pet priča o mačkama – maštovire priče za djecu s mačjim junacima
– Ježeva kućica – legendarna bajka Branka Ćopića koju interpretira sijaset vrhunskih glumaca

Za djecu u dobi 8–12 godina

Djeca u ovom uzrastu počinju tražiti dublje priče, identifikaciju s junacima i jasnije emocije. Audioknjige za ovaj period kombiniraju avanturu, humor, svakodnevne izazove i elemente fantastike.

– Loranča – roman o djevojčici koja se suočava sa svijetom odraslih i vlastitom snagom
– HB olovka – zbirka priča koje brišu granicu između stvarnosti i mašte
– H2O i blago ludog otoka – pustolovna potraga s elementima ekologije i humora
– Glazbena tajna – detektivska priča s glazbenim motivima
– Modri Portugalac – topla priča o odrastanju i kulturnim susretima
– Hoću kući – o djeci koja traže svoje mjesto u novim okolnostima
– Regoč – lektirni klasik s bajkotivom glazbenom i zvučnom pozadinom
– Zelenbabini darovi – fantastična priča utemeljena na slavenskoj mitologiji
– Mali princ – planetarno čitana i slušana, filozofska bajka za male (i velike) slušatelje

Za mlade u dobi 12–15 godina

Mladi slušatelji žele kompleksne likove, istinske dileme i autentičan glas. U ovom uzrastu audioknjige mogu biti saveznik u samospoznaji, u osamljenim večerima ili kao partner za lektiru.

– 100% Lena – duhovit i nježan roman o odrastanju, prijateljstvu i upornosti
– Moje neobično ljeto s Tess – priča o obitelji, samoći i jednom nezaboravnom ljetu
– Gusak i njegov brat – bajkovita alegorija o samoći, prihvaćanju i ljubavi
– Pssst! – roman o osjećajima koji se ne mogu lako izgovoriti
– Muški dnevnik – duhovit i iskren pogled na muško odrastanje
– Mjesec kao zlatna lađa – poetična priča o odrastanju u ruralnom krajoliku
– Tko je ubio Pašteticu – pametan i duhovit pogled na školsku svakodnevicu kroz detektivsku priču
– Vanda – roman koji bez uljepšavanja, ali s puno suosjećanja, govori o mentalnom zdravlju mladih
– Debela – iskrena i dirljiva priča o odrastanju, samopouzdanju i potrazi za ljubavi prema samom sebi

Sve knjige dostupne su za cjelovito slušanje u mobilnoj aplikaciji book&zvook. Na web stranici bookzvook.com, možete poslušati isječke, pronaći više informacija o naratorima, autorima i glazbenim oblikovateljima, i možda baš danas otkriti priču koju vaše dijete – ili vi – trebate čuti.