Čitaj slušajući

otkrijte zašto su audio knjige postale globalni trend

book&zvook iOS book&zvook Android book&zvook Huawei
publicistikadjecapoezijaesejosobni razvojromankratka pričaaudio dramadijalektalna književnostsoundscape

Gdje smo ovo, pričaj mi

Autor

Barbara Delać, Sara Renar

čita

Barbara Delać

Traje

0 sati 34 minuta

žanr

uglazbljena poezija

Poetsko-glazbeni album Gdje smo ovo, pričaj mi nastao je u suradnji crnogorske spisateljice Barbare Delać i hrvatske kantautorice Sare Renar. Projekt je otvoren za rezidencijalnog boravka Barbare Delać na Akademie der Künste u Berlinu, kada su sinkronizirano nastajali stihovi istoimene poeme i tehno bitovi, semplirani elementi zvukova berlinskog U-Bahna, ambijentalni i atmosferski tonovi koje je komponirala Sara Renar. U Berlinu je premijerno izveden i poetsko-muzički performans, a sada ovaj eksperimentalni i interdisciplinarni materijal objavljujemo kao izvorno audio izdanje.Ovdje nam, dakle, audio medij - u kojem se organski spajaju tekst i glazba, gdje se smisao i zvučnost riječi prožimaju sa zvukovima užurbanog kretanja - dolazi kao privilegij, jer nam omogućuje da se približimo esenciji ove performativne prakse čak i kada nismo u prilici da tom performansu prisustvujemo. Audio verzija ovog rada, izvorno zamišljenog kao izvedbenog, pruža uzbudljivo mentalno putovanje. Ovdje sami asocijacijama gradimo vizualne manifestacije, dok slušanjem izbliza dolazimo do srži poetskog pisma Barbare Delać. Koje neuvijeno, ali blisko, suvremeno i generacijski, progovara o bitnim dilemama današnjice.Tekst otvara pitanja o migraciji, nepouzdanosti egzistencije, identitetu, vladajućim društvenim obrascima, ali i ulozi koju danas ima umjetnost, njenim dometima i različitim „načinima djelovanja“. Mjesto radnje poeme je podzemna željeznica u Berlinu, iz koje ne izlazimo za vrijeme trajanja čitavog albuma. Većina likova koji se pojavljuju ima iskustvo egzila: veliki broj migranata iz svih krajeva svijeta u Berlinu pokušava pronaći način za bolji i dostojanstveniji život. Autorica preispituje sa kakvim se izazovima likovi suočavaju u toj potrazi, kakav je Berlin (ili bilo koja svjetska metropola) iz njihove perspektive, kako se promjena prebivališta i boravak u drugoj jezičnoj sredini odražava na osjećaj identiteta, koliko su ostvarive osobne slobode i koliko je (ako jeuopće?) moguće biti slobodan u kapitalističkom društvu sa sve većim klasnim razlikama. Migranti koji su uspjeli doći u Berlin i dalje nisu njegovi građani u pravom smislu te riječi. Voze se u različitim pravcima kao i njihove priče: dok jedni nailaze na ghost stanice i pokušavaju se suočiti sa prošlošću, drugi predviđaju budućnost i tragaju za slobodnim vremenom. Scene su kratke baš kao i vožnja od jedne do druge stanice i prekidaju se reklamnim natpisima, plesom ulične umjetnice, instrukcijama vozača i snovima. Nasuprot ovim likovima jedan dio teksta je posvećen i onima koji se ne pojavljuju u podzemnoj, ali od kojih nam ovisi egzistencija.Barbara Delać (1994, Kotor) autorka je dvije knjige poezije Tomorrowland (Narodno pozorište Timočke krajine – Centar za kulturu Zoran Radmilović, 2018; Nova knjiga, 2019) i Gdje smo ovo, pričaj mi (OKF, 2020). Laureatkinja je Festivala mladih pesnika (Zaječar, 2017), dobitnica je Brankove nagrade (Novi Sad, 2018), kao i rezidencijalnih stipendija Berlin-Stipendium, koju dodjeljuje Akademija umjetnosti (Berlin, 2019) i Reading Balkans (Priština, 2021). Tokom rezidencije u Njemačkoj napisala je poemu Gdje smo ovo pričaj mi, koja je u Berlinu imala i svoje premijerno, performativno predstavljanje, u saradnji sa kantautorkom Sarom Renar. Poezija joj je prevođena na engleski, njemački, albanski, francuski, slovenački, poljski i grčki.Sara Renar zagrebačka je kantautorica i multimedijalna umjetnica te pripada skupini najzvučnijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Potpisuje tekst i glazbu na pet studijskih izdanja te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja za svoj rad, uključujući Porin 2014. za najbolju vokalnu izvedbu te nominaciju za europsku IMPALA nagradu 2016. U posljednjih deset godina Sara Renar je zabilježila gotovo tisuću koncertnih nastupa diljem Europe i regije nastupivši na svim važnijim regionalnim festivalima i koncertnim prostorima. Osim vlastite autorske glazbe, sklada i izvodi glazbu za kazalište (San i Ludilo), video igre (Golf Club Wasteland OST), surađuje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid, Outcome), književnicima i pjesnicima (Barbara Delać, Marija Dejanović) te radi glazbu za multimedijalne projekte (Poetska mapa Hvara, Četiri bunara: neispričana priča Šibenika, Tracing the memories of Pidzamche)Projekat je podržan od strane Akademie der Künste, Creative Europe, Opštine Kotor i Art Radionice Lazareti.foto: Marina Uzelac

book&zvook book&zvook

Vanda

Autor

Silvija Šesto

čita

Andrea Giordani

Traje

3 sati 44 minuta

žanr

roman

Vanda ima trinaest godina i puno problema s matematikom… I s Ljerkom koja je pobjegla od kuće od nasilnog maminog dečka… I s mamom koja je u drugom stanju… I s tatom koji nikad nema vremena… I s Igorom koji je čudno gleda… I s bratom koji joj dosađuje… I s Farnijem kojeg je totalno zapustila… I s bakom, djedom… Ipak, Vanda nema problema s tetom Zlatom koja je svesrdno izvlači iz mreže problema dokazujući time kako nam i problemi, poput vitamina, pomažu u sazrijevanju. Obiteljsko-ljubavni roman za mlade „Vanda“ godinama je na vrhu lista čitanosti. Provjerite zašto.urednica izdanja: Ana ŠestoSilvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i književnost. Pisanjem se bavi od srednje škole. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama, a nešto je i izvedeno na daskama koje su joj usput ispale iz glave (predstave "Zelenkapica" „Ping-pong“, Bum Tomica, Vanda, Debela, Deveta ovčica, Tko je ubio Pašteticu…). Za djecu i mlade (a i njihove starce!) objavila je romane Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Pa to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, igrokaze Pričalica, serijal priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4 i još, još mnogo toga. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu (Bum Tomica 1 i 2, Debela, Vanda i Tko je ubio Pašteticu).Silvija ŠestoNagrade: „Ivana Brlić Mažuranić“ (Debela), Časna lista IBBY-a (Debela), "Mali Marulić" (Duboko more ili kako smo sve pobroćkali), "Mali Marulić" (Gospodin Mrak i tri bijela šeširića), Fran Galović, Kiklop (Palac Sim i palac Tam), Grigor Vitez (Tinuninu), Grigor Vitez (Uhvati mi plavog medu), Anto Gardaš (Zezopove basne), Žar ptica (Bum Tomica), Ovca u kutiji (Sirup protiv mačjeg kašlja), 2x nominirana za nagradu „Mali princ“(Tinuninu, Uhvati mi plavog medu), Ovca u kutiji (E-Crvenkapica)www.semafora.hr 

book&zvook book&zvook

Debela

Autor

Silvija Šesto

čita

Petra Vukelić

Traje

6 sati 12 minuta

žanr

roman

Zavirite u više nego uzbudljivu godinu života petnaestogodišnje Lade. Višak kilograma, prijateljstvo, prve nesretne ljubavi, otkriće neobične prijateljice, totalna pomutnja s prijateljem iz inozemstva, drogiranje, opijanje, tulumarenje, prve cigarete, nepravda, politika, brat koji ima svoj veliki problem, roditelji sa svojim roditeljskim problemima, škola, prvi posao i ono zbog čega su autoricu nazvali rušiteljicom tabua na strani…na str…Eh, pa to ćete sami pronaći… Pročitate li roman koji je 2001. na anonimnom natječaju nagrađen prvom nagradom „Ivana Brlić Mažuranić“, a nešto kasnije jednoglasno stavljen na Časnu listu IBBY-a (dvije godine pravio se važan kao predstavnik Hrvatske u društvu stotinu najljepših knjiga za djecu i mlade svijeta).glazba uodne špice: Andrea Giordaniurednica izdanja: Ana ŠestoSilvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i književnost. Pisanjem se bavi od srednje škole. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama, a nešto je i izvedeno na daskama koje su joj usput ispale iz glave (predstave "Zelenkapica" „Ping-pong“, Bum Tomica, Vanda, Debela, Deveta ovčica, Tko je ubio Pašteticu…). Za djecu i mlade (a i njihove starce!) objavila je romane Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Pa to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, igrokaze Pričalica, serijal priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4 i još, još mnogo toga. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu (Bum Tomica 1 i 2, Debela, Vanda i Tko je ubio Pašteticu).  Silvija ŠestoNagrade: „Ivana Brlić Mažuranić“ (Debela)Časna lista IBBY-a (Debela)"Mali Marulić" (Duboko more ili kako smo sve pobroćkali)"Mali Marulić" (Gospodin Mrak i tri bijela šeširića) Fran GalovićKiklop (Palac Sim i palac Tam)Grigor Vitez (Tinuninu)Grigor Vitez (Uhvati mi plavog medu)Anto Gardaš (Zezopove basne)Žar ptica (Bum Tomica)Ovca u kutiji (Sirup protiv mačjeg kašlja)2x nominirana za nagradu „Mali princ“(Tinuninu, Uhvati mi plavog medu)Ovca u kutiji (E-Crvenkapica)www.semafora.hr

book&zvook book&zvook

Bum Tomica

Autor

Silvija Šesto

čita

Andrea Giordani

Traje

2 sati 58 minuta

žanr

priče za djecu

Ne volim čitati! Mama veli da je čitanje zdravo. Nešto poput špinata. Ni njega ne volim. Pretpostavljam ni on mene. Ispada da je sve zdravo što ne volim ili što mi je dosadno. Tu nešto ne štima. Jednog me dana mama uhvatila za ruku i naredila: -Sjedni! Još je rekla: – Slušaj! Dobit ćeš za to picu, hambić, moći ćeš buljiti u televizor koliko te volja. Dakle, pod uvjetom da je slušam mogu raditi i jesti sve što volim, a nije zdravo. – Onda dobro! – rekao sam i slušao mamu kako mi čita BUM TOMICU 1. “To je ipak bolje od špinata!” – pomislio sam u sebi. A onda nisam mogao izdržati i upitao sam je: – Mama! Hoćeš li morati svim klincima kupovati piće, hambiće i sve te stvari… Mislim, to mora još netko čitati! – Pojma nemam – rekla je i zbrisala u kuhinju.BUM TOMICA se sastoji od pedeset kratkih pričica (pedeset sličica) iz svakodnevice urbane zagrebačke obitelji. Glavni lik je desetogodišnji dječak Tomica, razapet između svoje zaigranosti i različitih očekivanja roditelja, starije sestre i mlađeg brata. Tomica je pred pubertetom i već ga pomalo muče prve zaljubljenosti, nepravde i kritički odmak prema svijetu odraslih, njegov mlađi brat vrtićke dobi zaigrano je dijete sklono na svoj način preispitati i postupke braće i roditelja, dok je najstarija kćer adolescentica koja živi u svom svijetu imajući, svojim godinama, svojstven odnos i prema braći i prema roditeljima. Iz tog normalnog "generacijskog sukoba" nerijetko se preispituju stvari preko kojih obično prelazimo kao preko svakodnevnih i običnih zahvaljujući tempu života i dnevnoj rutini. I dok odraslima život postaje rutina, djeca u ovim pričama dokazuju da je život sve samo ne rutina. Primjerice, jedno "obično" vođenje najmlađeg djeteta u vrtić od obične "rutine" pretvara se u pravu, malu senzaciju...Likovi - Tomica, Tata (Zvonko), Mama, Piksi (Darko), Onči (Iva)glazba uvodne špice: Andrea Giordaniurednica izdanja: Ana ŠestoSilvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i književnost. Pisanjem se bavi od srednje škole. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama, a nešto je i izvedeno na daskama koje su joj usput ispale iz glave (predstave "Zelenkapica" „Ping-pong“, Bum Tomica, Vanda, Debela, Deveta ovčica, Tko je ubio Pašteticu…). Za djecu i mlade (a i njihove starce!) objavila je romane Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Pa to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, igrokaze Pričalica, serijal priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4 i još, još mnogo toga. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu (Bum Tomica 1 i 2, Debela, Vanda i Tko je ubio Pašteticu).Silvija ŠestoNagrade: „Ivana Brlić Mažuranić“ (Debela), Časna lista IBBY-a (Debela), "Mali Marulić" (Duboko more ili kako smo sve pobroćkali), "Mali Marulić" (Gospodin Mrak i tri bijela šeširića), Fran Galović, Kiklop (Palac Sim i palac Tam), Grigor Vitez (Tinuninu), Grigor Vitez (Uhvati mi plavog medu), Anto Gardaš (Zezopove basne), Žar ptica (Bum Tomica), Ovca u kutiji (Sirup protiv mačjeg kašlja), 2x nominirana za nagradu „Mali princ“(Tinuninu, Uhvati mi plavog medu), Ovca u kutiji (E-Crvenkapica)www.semafora.hr  

book&zvook book&zvook

Grad u zrcalu

Autor

Mirko Kovač

čita

Zoran Čubrilo

Traje

14 sati 1 minuta

žanr

roman

Retrospektivni roman Grad u zrcalu, podnaslovljen Obiteljski nokturno, prati život pisca koji se nakon dugog izbivanja vraća u svoj zamišljeni rodni grad. Složena mreža likova i događaja iz autorovog života okvir su za analizu kompleksnih obiteljskih i ljubavnih odnosa među kojima su najznačajniji autorov odnos s ocem, te erotikom protkano prijateljstvo s učiteljicom Jozipom. Kroz fragmentarno pripovijedanje Kovač vješto isprepliće prošlost i sadašnjost, a u tom prostoru sjecišta nastaje jedinstveni „grad“ u kojem se autor suočava sa svojim vlastitim odrazima. „Ako su slike nestale ili su zaključane u vremenu, onda ćemo naći odraz izgubljenog, kao u jednom zrcalu…“ Za ovaj je roman Kovač je primio niz književnih nagrada: 'Vladimir Nazor', 'August Šenoa' i 'Kiklop', nagradu '13 jul' u Crnoj Gori i tuzlansku nagradu 'Meša Selimović'. Grad u zrcalu je maestralni krešendo svih dosadašnjih piščevih proza, njegov magnum opus, krunski biser, roman koji je vrijedilo čekati jer se u njemu u cijelosti ostvaruje misao da je naš život ono čega se sjećamo, a ne ono što smo proživjeli. (Fraktura)Kovačeva knjiga nad knjigama. (Strahimir Primorac)Mirko Kovač (1938 - 2013.) rođen je u mjestu Petrovci kod Bileće, Crna Gora, tada dio Kraljevine Jugoslavije. Njegovo djetinjstvo i mladost obilježile su turbulentne promjene u regiji, uključujući Drugi svjetski rat i raspad Jugoslavije. Kovačeva obitelj preselila je u Dubrovnik dok je bio još dijete, te je taj grad ostao važan motiv u njegovom književnom stvaralaštvu. Studirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Beogradu kada objavljuje svoj prvi roman Gubilište (1962). Kovačeva književna karijera obuhvaća širok raspon djela, uključujući romane, pripovijetke, drame i eseje, od kojih su mnoga prevedena na strane jezike. Neka od značajnih djela su Moja sestra Elida (1965), Životopis Malvine Trifković (1971), Ruganje s dušom (1976), Vrata od utrobe (1978), Uvod u drugi život (1983), Kristalne rešetke (1995), Grad u zrcalu (2007) i Vrijeme koje se udaljava (2013). U svojoj „psihološkoj prozi“ vješto portretira likove i razmatra složena društvena i moralna pitanja, često se baveći temama identiteta, gubitka, vremena i ljudskih odnosa. S obzirom na svoje kritičko promišljanje političkih događaja i društvenih promjena, karijera mu je bila obilježena progonima i cenzurom kako u komunističkoj Jugoslaviji tako i u Srbiji pod Miloševićem kada se suprotstavljao nacionalističkoj politici, pa je posljednjih nekoliko desetljeća života proveo u političkom progonstvu u Hrvatskoj. Surađivao je u mnogobrojnim listovima, bio stalni suradnik tjednika Feral Tribune, a prema njegovim scenarijima snimljeno je desetak televizijskih drama i više nagrađivanih filmova, pri čemu je surađivao s Lordanom Zafranovićem, Krstom Papićem, Batom Čengićem, Stolom Popovim. Dobitnik je mnogih međunarodnih i domaćih nagrada, a osim već spomenutih primio je nagradu Tuchosky švedskog PEN centra (1993.) te njemačku nagradu Herder Preise (1995.). Knjige su mu prevedene na desetak jezika.Fotografija na naslovnici: Diego F. Parra, Pexels, detalj

book&zvook book&zvook

Fafarikul

Autor

Đurđica Čilić

čita

Nikolina Ljuboja

Traje

8 sati 58 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

Djeca Juraj i Ana, otac Zvonimir i majka Ankica, sestra Lidija, susjedi iz rodnog Viteza, čika Adem i teta Arifa, prijatelji iz djetinjstva od kojih su mnogi zbog rata odselili u okolne zemlje, ljubavi platonske, mladenačke, fatalne, one koje su tek dio trenutka, jedna koja završava razvodom, poljski pjesnici i domaći autori, domari … sve se to skrilo pod široke krošnje Fafarikula Đurđice Čilić. Ili je pak svaka od stotinjak anegdota i sjećanja sabranih u ovoj knjizi jedan cijeli fafarikul, melankolično razgranat i prostorno ukorijenjen, kako je zapisano u pogovoru tiskanoj knjizi. Pred vama je audio izdanje ove naširoko hvaljene intimističke proze u izvedbi glumice Nikoline Ljuboje uz glazbene minijature kompozitora Mara Marketa. Fafarikul je zbirka stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima, prije svega vlastitima, ali i o strahovima, manjkovima, pogreškama i krivim skretanjima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje. (Disput)Knjiga je zato neprolazno vrijedna, pršti vitalnošću, istodobno odiše iskustvenošću i nenametljivom mudrošću, vedrim i autoironičnim odnosom spram rane zrelosti, kao da poručuje, više se ništa loše ne može dogoditi, ako do nečega i dođe, znat ćemo kako s time na kraj. (Moderna vremena)Glas epohe u najfinijem i najplemenitijem smislu. (M. Jergović)Fafarikul nudi kroz svima razumljive i strastveno ispričane priče snažne poruke, kristale životnog iskustva oplemenjenog svime što život nosi – srećom, bolom, zadivljenošću i ushitom, tugom, nostalgijom, blaženstvom, očajem…. Fafarikul je, sam za sebe, jedan mali svemir osjećaja, misli i ideja. (Novi list)Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu (BiH), a odrasla je u Vitezu. Gimnaziju pohađa u Zenici, a 1994. godine odlazi u Zagreb gdje 1999. godine diplomira obranom diplomskog rada iz suvremene poljske književnosti. Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2005. je magistrirala, a pet godina kasnije i doktorirala na temi »Oblikovanje autora u poeziji Czeslawa Milosza i Tadeusza Rožewicza«.Fotografija na naslovnici: Narcis CiocanKnjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

book&zvook book&zvook

U kasno ljeto

Autor

Magdalena Blažević

čita

Anđela Ramljak

Traje

4 sati 40 minuta

žanr

roman

Izniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Obimom mali, a temom golem, ovaj roman otvorenog prostora i prirode, roman u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice.Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. (Seid Serdarević)Hvala Zoranu Čubrilu i Christianu Bushillu za pročitane citate u knjizi.Magdalena Blažević /foto: Marijana BaškaradMagdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču. Autorica je zbirke kratkih priča „Svetkovina“ ( 2020.) i romana 'U kasno ljeto' (2022.), koji je osvojio nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman objavljen u prethodnoj godini. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju kratku priču, među njima i nagrade 'Ranko Marinković'. Živi u Mostaru.

book&zvook book&zvook

Paralaksa: vodič za razumevanje stvarnosti

Autor

Bojan Džodan

čita

Ivana Đorđević

Traje

7 sati 16 minuta

žanr

esej, publicistika, popularnoznanstveni tekstovi

Opčinjenost fenomenima koje tumačimo kao „uzlete ljudskog duha“ čini da Bojan Džodan, u svojoj radoznalosti i spremnosti da to s drugima dijeli, donekle podsjeća na Josea Arcadia Buendiju iz Markesovog remek djela Sto godina samoće; Buendia je bio „omađijan“ lupom, magnetom ili ledom, dok Bojan Džodan svoja tri elementa nalazi u znanosti, umjetnosti i civilizaciji.Ilustracija Mandelbrotovog skupa na koju se referira Džodan u 41. minuti trećeg poglavljaParalakse Bojana Džodana mogu se čitati redom, mogu se čitati napreskokce, sasvim je svejedno. Svaka Bojanova paralaksa je onaj prijatelj-vodič koji dobro poznaje stazu kojom idete. A samo vaš izbor je što ćete učiniti kada naiđete na magnet, lupu ili led. – Iz predgovora Igora Rilla Bojan Džodan, rođen 1985. godine u Gospiću, samostalni je umjetnik i novinar, a živi i radi u Beogradu. Uz studij fizike bavio se fotografijom i video produkcijom, što je od 2012. godine postala i njegova profesija. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja među kojima su najistaknutije prva mjesta na međunarodnim natjecanjima Photolympic 2018. i 2019. godine. Sudjelovao je na više od 30 grupnih izložbi i organizirao četiri samostalne izložbe fotografija. Bavi se pisanjem, a tekstovi su mu objavljivani u časopisima Elementi, Odiseja i tjedniku NIN. Od 2018. godine vodi blog Paralaksa sa željom da doprinese popularizaciji znanosti čime je uspješno privukao veliku publiku na društvenim mrežama. Priče o temama iz znanosti i umjetnosti objedinio je u knjigu Paralaksa, a nove priče i dalje objavljuje na sajtu www.paralaksa.blog.Bojan Džodan

book&zvook book&zvook

Bodulske pisme

Autor

Pere Ljubić

čita

Miki Bratanić, Anka Matošić

Traje

0 sati 28 minuta

žanr

poezija

Knjigom „Pere Ljubić: BODULSKE PISME i ostala djela“ obilježavamo nedavnu 120. obljetnicu rođenja i 70. obljetnicu smrti pjesnika Pere Ljubića, autora prve integralne čakavske zbirke u hrvatskoj književnosti – Bodulske pisme, te nedavnu 95. obljetnicu njezina objavljivanja (Šibenik, 1927.). U obliku sabranih djela Pere Ljubića, ova knjiga sadrži Ljubićeve objavljene čakavske zbirke (Bodulske pisme, 1927. i Na pojih i putih, 1939., s M. Franičevićem) i ostale pjesme na hvarskoj čakavštini rodnoga mu Vrbanja (ciklus Oba buni i dr.).Pere Ljubić hrvatski je pjesnik, esejist i kritičar (Vrbanj na Hvaru, 1901. – Zagreb, 1952.). Nakon završetka studija filozofije i slavistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, radio je kao gimnazijski profesor, ravnatelj IV. gimnazije i profesor na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Pisao je i na štokavskome, ali je iznimnu pozornost izazvao pjesničkim čakavskim zbirkama zavičajne hvarske tematike. Godine 1927. objavio je „Bodulske pisme“, prvu cjelovitu zbirku na čakavštini u hrvatskoj književnosti. Pjesme su mu prevedene na talijanski i njemački, uvrštene u više antologija i uglazbljivane.Pere LjubićDalibor Brozović: Čakavska lirika Pere Ljubića, Izabrani stihovi,Split, Matica hrvatska, 1957. (skr.)Kao pjesnik, Ljubić je u prvom redu slikar, i to slikar koji riše male crteže pejsaža i portreta sa svoga otoka manirom minijaturista. Ljubićeve pjesme s osebujnim i ličnim ugođajem ujedno su i prva čakavska lirika, koja se u modernoj hrvatskoj poeziji pojavila kao zbirka pjesama. Njegove slike 'nona', 'dida', 'kampanela', 'škoja', 'vapora' i 'mendula' umjetnine su u kojima kao da se pero pretvorilo u kist. Druga je značajka Ljubićeve poezije fina refleksivnost, koja ovog izvanrednog opažača vodi od introverznih razmatranja k iskrenim socijalnim notama, a u kasnijoj njegovoj fazi pred Drugi svjetski rat i k buntovnim tonovima, što su došli do izražaja osobito u seriji pjesama o poznatoj hvarskoj buni iz XVI. st. … Ljubić je prvi u punom smislu čakavski pjesnik. Prije njega nije bilo čakavske poezije – bilo je samo pojedinih čakavskih pjesama: Nazor je ispjevao nekoliko pjesama u istarskom govoru, Ujević dvije pjesme u arhaičnoj čakavštini. To su bili sve više ili manje slučajni ili prigodni umjetnički proizvodi, neka vrst poetskog i jezičnog kurioziteta. A Ljubić izlazi g. 1927. s potpunom čakavskom zbirkom stihova (Bodulske pisme), cjelovitom, organski čakavskom poezijom. Ma koliko bile vrijedne umjetnine Nazorova 'Galiotova pesan' ili Tinov 'Oproštaj', do Ljubića je hrvatska dijalektalna poezija kao osobit dio hrvatske poezije postojala samo u novoj kajkavskoj lirici (Galović, Domjanić), a Nazor i Ujević bijahu Ljubiću samo preteče. Ljubić je u razvitku naše dijalektalne poezije odigrao osobitu ulogu. On je prvi pjesnik s cjelovitim i zaokruženim čakavskim djelom. Neli Mindoljević (Split, 1953.) profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije, urednica i lektorica. U biblioteci „Bašćina” Centra za kulturu Stari Grad priredila je „Dnevnik Jurja Plančića” (2002.)., uz bilješke Biserke Rauter Plančić i predgovor Tonka Maroevića. U izdanju nakladnika Leykam international objavila je sljedeće naslove: „Hrvatske narodne pripovijetke“ (2021.), „Od Batine do Žminja – Hrvatski krajevi u usmenim pripovijetkama i predajama“ (2022.) i „Pere Ljubić: BODULSKE PISME i ostala djela“ (2023.)Popis pjesama:BODULSKE PISME (1927.)Naši škojiNaši škojiNa žaluMenduliNaše kućePodneIspod ponistreU barciGančiceVečeras sja…Dokle spiPo jematviNoneDidiU pojuTežaciKampaneliKampaneli I.Kampaneli V.Kampaneli X.SAPET ŽIVOTKad iz svita dojdu…List iz HarvaskeLavur uvik istiVapori izmej škojihVELA ŠETEMANAU crikvah leži Gospodin u grebu II.Svitla noć u kojoj presisjuni greduNA BARDIMANa bardima I.PISME OBA BUNIMatij IvanićCrikvica z grebima u snu

book&zvook book&zvook