publicistikadjecapoezijaesejosobni razvojromankratka pričaaudio dramadijalektalna književnostsoundscape

Tko je ubio Pašteticu?

Autor

Silvija Šesto

čita

Andrea Giordani

Traje

3 sati 58 minuta

žanr

roman

U ovom romanu, još jednoj uspješnici autorice Silvije Šesto, prikazuje se snimanje jedne dječje emisije, kakve odjeke emisija stvara u javnosti, kako emisija utječe na život svojih mladih voditeljica. Zatječemo mlade voditeljice u jeku puberteta. Emisiju su počele voditi kao jedanaestogodišnjakinje, zahvatio ih je žestoki pubertet, a u njihov su se rad umiješale i mame i sve se jako zakompliciralo. Novonastalu složenu situaciju autorica prikazuje iz pet vizura: neutralnog pripovjedača, urednice emisije i troje mladih voditelja. Isprepliću se univerzalni pubertetski problemi s problemima koje stvaraju odrasli svojim bezdušnim intrigama i tako se razotkriva naličje zanimljivih i popularnih emisija koje često unose toplinu i ugodu u mnoge domove, a oni koji ih slušaju ni ne sanjaju kakvim su sve problemima popraćeni glasovi pušteni u eter.Silvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i književnost. Pisanjem se bavi od srednje škole. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama, a nešto je i izvedeno na daskama koje su joj usput ispale iz glave (predstave "Zelenkapica" „Ping-pong“, Bum Tomica, Vanda, Debela, Deveta ovčica, Tko je ubio Pašteticu…). Za djecu i mlade (a i njihove starce!) objavila je romane Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Pa to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, igrokaze Pričalica, serijal priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4 i još, još mnogo toga. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu (Bum Tomica 1 i 2, Debela, Vanda i Tko je ubio Pašteticu).  

Misli i postani bogat

Autor

Napoleon Hill

čita

Boris Ocić

Traje

7 sati 23 minuta

žanr

publicistika

Prije mnogo godina Andrew Carnegie, tajkun koji se obogatio na čeliku, Napoleona Hilla je uputio u tajnu zahvaljujući kojoj je stekao basnoslovno bogatstvo. Carnegie, u ono doba jedan od najbogatijih ljudi, Hillu je potom povjerio zadatak da istraži metode koje su dovele do uspjeha 500 milijunaša diljem svijeta, kako bi na taj način ustanovili što im je zajedničko i razotkrili filozofiju uspjeha. Tijekom dvadesetak godina rada na tom projektu, kroz brojne intervjue Hill je uspio proniknuti u tajnu uspješnosti. Za uspjeh su, među ostalima, zaslužne ispravne upute koje šaljemo svojoj podsvijesti, nepokolebljiva vjera u sebe, te najzad, ustrajnost i odlučnost.Misli su djela, to je Napoleon Hill spoznao već početkom 20. stoljeća. Stotinjak godina kasnije gotovo svaki čovjek zna da osobni uspjeh ovisi o ispravnom mentalnom stavu. Upravo su stoga toliko važni zakoni uspjeha koje je otkrio Napoleon Hill. Ako želite biti financijski neovisni i sami upravljati svojim životom, najbolje je učiti od majstora! Preskočite svoje granice, neka vjera u sebe bude glavni pokretač vašeg uspjeha, uvijek krenite u akciju puni samopouzdanja: ostvarit ćete nevjerojatan uspjeh ako dopustite najdubljim slojevima svoje psihe da rade za vas. Naime, upravo je autosugestija ključna za ostvarivanje vlastitih ambicija. Iznenađujuće je koliko toga možemo postići samo snagom svojih misli. Upoznajte 13 zakona uspjeha zahvaljujući kojima će vam od sada u životu sve ići od ruke!Ova kultna knjiga Napoleona Hilla prodana je u više od 100 milijuna primjeraka. 

Događaj

Autor

Annie Ernaux

čita

Nina Violić

Traje

2 sati 19 minuta

žanr

roman

Žena izlazi na stanici metroa Barbès u Parizu. Bulevarom Magenta, pa Ulicom Ambroise-Paré stiže do bolnice Lariboisière gdje će čuti rezultate testa na HIV kojem se podvrgla. Taj događaj potiče sjećanje na drugi koji se zbio četrdeset godina ranije, 1963.Annie Duchesne je dvadesettrogodišnja studentica i trudna je. Dijete ne može zadržati, a pobačaj je u Francuskoj ilegalan. Prepuštena sama sebi, pronalazi „tvoriteljicu anđela“, babicu koja u svojem stanu, u pariškom sedamnaestom arondismanu, izvodi abortus. Taj zahvat dovodi Annie u smrtnu opasnost. Zbog komplikacija završava u bolnici gdje se suočava s osudama i prijezirom liječnika, sramom i poniženjem. „Bio je posvuda. U eufemizmima i litotama mog rokovnika, u razrogačenim očima Jeana T., u takozvanim prinudnim brakovima, u Kišobranima Cherbourga, u sramu onih koje su pobacile i zgražanju drugih. U apsolutnoj nemogućnosti zamišljaja da će žene jednoga dana moći slobodno odlučivati o pobačaju. I, kako to već ide, bilo je nemoguće odrediti je li pobačaj zabranjen zato što je zlo, ili je zlo zato što je zabranjen. Sudilo se po zakonu, nije se sudilo zakonu.“Četiri godine nakon opisanog događaja kontracepcijske pilule bit će legalizirane, a od 1974. žene u Francuskoj imat će zakonsko pravo na pobačaj.Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.Fotografija na naslovnici: Daria LiudnayaIzvorno izdanje: L'événement © Éditions Gallimard, Paris, 2000Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

Modri Portugalac

Autor

Peter Svetina

čita

Petar Cvirn

Traje

2 sati 24 minuta

žanr

roman, priča za djecu

Peter Svetina je promišljenim jezičnim potezima stvorio podrobno zamišljen svijet koji neopazice odražava moralna i etička pitanja naše svakodnevice. Uz znatnu mjeru humora, čak simpatije za ljudske hirove i slabosti, autor secira najdublje teškoće našeg doba, a ponekad se posve jasno pokaže i rješenje.Ovaj alegorijski roman za mlade tematizira totalitarizam kojemu je suprotstavljen svijet pojedinca. Roman je razumljiv intuitivno. Autor izbjegava diskurzivnu razinu. Nije, stoga, lako na prvu shvatiti o čemu se u romanu radi, ali na emotivno-racionalnoj razini odmah ga se razumije. Mladi, kojima je knjiga namijenjena, shvaćaju iz sadržaja priče da totalitarizam funkcionira zato što ga zajednica prešutno prihvaća. Moguće ga je nadvladati aktivnim djelovanjem pojedinca. Taj pojedinac u svome je svijetu slobodan od totalitarizma, a ako se radi o snažnoj ličnosti, to nadilaženje totalitarizma može postati općedruštveni pokret.Peter Svetina rođen je 1970. u Ljubljani. Studirao je slovenski jezik i književnost na Sveučilištu u Ljubljani, gdje je 2001. doktorirao ranu slovensku književnost. Od 2007. predaje na Sveučilištu u Klagenfurtu u Austriji. Autor je kratkih priča, romana, slikovnica i poezije za djecu, mlade i odrasle. Također, prevodi poeziju i dječju književnost s engleskog, njemačkog, hrvatskog i češkog te radi kao urednik udžbenika poezije i književnosti. Njegovo pisanje uključuje teme iz stvarnog života s karakterističnom metodom kombiniranja nonsensa i realizma. Obiluju igrom riječima. Objavio je više od 20 knjiga za djecu i mlade. Tri njegove priče adaptirane su za lutkarske predstave, a neke pjesme i priče prevedene su i na druge jezike. Na hrvatskom jeziku objavljena je njegova slikovnica Pekarica Margot. Peter Svetina nominiran je 2018. za nagradu Hans Christian Andersen.Krešimir Krnic radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1989. godine na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije. Objavio je desetak znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom i engleskom jeziku. Sudjeluje na međunarodnim konferencijama u Europi, Aziji i Americi. Gostuje povremeno na stranim sveučilištima kao gost predavač. U svojim stručnim radovima bavi se epskim pjesništvom, osobito staroindijskim. Okušao se i u književnosti, sa slikovnicom Ljekarnik Miško ili zašto veljača ima 29 dana, koja je prevedena na slovenski i estonski i najnovijim tekstom u stihovima Srpanjski machor. Uz akademski posao indologa bavi se i književnim prevođenjem. Preveo je nekoliko desetaka slikovnica s engleskog, njemačkog i slovenskog i nekoliko raznorodnih tekstova – romana, pripovijedaka, stručnih tekstova – sa slovenskog, njemačkog, engleskog, hindskog i urdskog. Ljubiteljima dječje književnosti i slikovnica poznat je, između ostalog, i kao uspješan prevoditelj stihovanih slikovnica Julije Donaldson, koje su u njegovom prijevodu već postale dječji klasici (npr. Grubzon, Mjesta ima na metli svima, Najotmjeniji div u gradu itd.).Petar Cvirn rođen je 1986. u Zagrebu. Završio je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni je, filmski i televizijski glumac. 

Hoću kući

Autor

Jasminka Petrović

čita

Petar Cvirn

Traje

0 sati 41 minuta

žanr

priča za djecu, pripovijetka

Hoću kući knjiga je o dječaku Nikoli koji želi svoje roditelje zamijeniti novima jer mu ovi sadašnji nisu po volji. Kao i većina druge djece, Nikola ne primjećuje da nije uvijek netko drugi kriv za ono što se događa. Jer, roditelji su krivi što se ne smije igrati na računalu koliko bi on htio, što mora na spavanje kada oni misle da je vrijeme i što ne smije raditi sve onako kako bi on htio. Nikola odlazi od kuće „bez pozdrava i bez papuča“, ali ipak se vrati po svoju omiljenu igračku, Monstruma. U sljedećem poglavlju već se našao na nekom drugom planetu zajedno sa svojim Monstrumom. Čim je pomislio na svoje prijatelje, oni su se stvorili. Čim je poželio da nestanu, oni su nestali. Sve što je poželio upravo se tako i ostvarilo i to istoga trena. Nažalost, uvjerio se da ono što je poželio nije uvijek i ono što je najbolje. Roditelji koji se uvijek s njim igraju, nisu sposobni paziti na njega. Nasuprot tomu, prebrižni roditelji također nisu idealno rješenje.Pred kraj knjige, Nikola se zamislio: „Možda sam pogriješio?“ Poželio je vratiti se na Zemlju, svojim pravim roditeljima koji možda nisu idealni, ali njemu su najbolji. A dok su čekali da netko pronađe Nikolu, i njegovi su se roditelji zapitali nisu li možda pogrešno postupali. Knjiga Jasminke Petrović Hoću kući namijenjena je djeci uzrasta 6 do 8 godina. Dinamična je i nema puno likova pa je djeci priča jednostavna za pratiti. Njezin jezik nema suvišnih riječi ni opisa. Uz to je puna nonsensa i humora stoga i njezin pedagoški dio djeca intuitivno prihvaćaju.upozorenje:kod iskusnih slušatelja može se javiti želja za ponovnim slušanjem knjigekod slušatelja početnika moguća je pojava snažnog uzbuđenjašto će se dogoditi onima koji ne naćule uho, ne vrijedi ni pisati, jer ionako to neće moći čuti Jasminka Petrović aktivno piše od 1990. godine i do sada je napisala više od trideset knjiga za djecu i mlade. Njezine knjige dvaput su bile među 200 najboljih dječjih knjiga svijeta i uvrštene su u katalog White Ravens međunarodne knjižnice za mlade u Münchenu: To je roman Ljeto kad sam naučila letjeti (2016.) i kratki roman za početnike u čitanju Hoću kući 2017.). Knjige su joj prevedene na više od trideset jezika. Prema nekima su nastale predstave koje se izvode u kazalištima za djecu i snimljeni su igrani filmovi.Ana Petrović (1989, Beograd) bavi se ilustriranjem knjiga i drugih izdanja za djecu i odrasle. Diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2012. Godinu dana kasnije na istom fakultetu završila je magistarski studij, modul – primijenjena grafika, atelje grafike i knjige, predmet – ilustracija. Njezina knjiga Stripoterapija uvrštena je u katalog White Ravens 2023.Krešimir Krnic (1964.) uz akademski posao indologa bavi se i književnim prevođenjem. Preveo je nekoliko desetaka slikovnica s engleskog, njemačkog i slovenskog i nekoliko raznorodnih tekstova – romana, pripovijedaka, stručnih tekstova – sa slovenskog, njemačkog, engleskog, hindskog i urdskog. Ljubiteljima dječje književnosti i slikovnica poznat je, između ostalog, i kao uspješan prevoditelj stihovanih slikovnica Julije Donaldson, koje su u njegovom prijevodu već postale dječji klasici (npr. Grubzon, Mjesta ima na metli svima, Najotmjeniji div u gradu itd.).Petar Cvirn rođen je 1986. u Zagrebu. Završio je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni je, filmski i televizijski glumac. 

Preobrazba

Autor

Franz Kafka

čita

Rakan Rushaidat

Traje

2 sati 23 minuta

žanr

pripovijetka

Pripovijetka 'Preobrazba' donosi nam priču o trgovačkom putniku Gregoru Samsi čiji se život potpuno promijeni kada se jednoga jutra probudi kao golemi kukac. Služeći se fantastičnim i apsurdnim, Kafka Gregorovom preobrazbom prikazuje i kritizira moderno društvo te dehumanizaciju, otuđenost i slične probleme kojima je izložen pojedinac u društvu koje mu uskraćuje slobodu. Objavljen prije više od stotinu godina, ovaj avangardni lektirni klasik, aktualan je možda i više nego u vrijeme kada je napisan, sada je tu u suvremenom formatu audio knjige, u zanimljivom čitanju Rakana Rushaidata koji svojim vrhunskim glumačkim umijećem uvjerljivo oslikava atmosferu nadrealnog i začudnog, paradoksalnog, ugođaj prigušene jeze, tjeskobu odsustva logike, grobnu hladnoću otuđenja. (book&zvook)Franz Kafka nije samo klasik moderne književnosti; njegov život i djelo postali su svojevrsnom legendom dvadesetog stoljeća. Pridjev 'kafkijanski', izveden iz njegova imena, ušao je u svagdašnji govor, danas ga rabe i ljudi koji možda i nisu čitali njegova djela, ali znaju da se njime označuje neka bezizlana izgubljenost u prostoru i vremenu, neka unutarnja nelagoda povezana sa strahom, ali i otporom, koja  nas tako često obuzme kada osjećamo da naša subina ovisi o nekoj i nečijoj moći na koju ne možemo nikako utjecati. Široko je poznato da je Franz Kafka (1883-1924) živio kao činovnik koji se morao izdržavati od uredskog posla koji dakako nije volio, da se osjećao pomalo strancem kao Židov kojemu je materinji jezik njemački a živi u Pragu, pa nijednoj zajednici dokraja ne pripada, da se nije osobito slagao ni s vlastitim oce i da je umro dosta mlad od tuberkuloze, zatraživši prije smrti od prijatelja Maxa Broda da spali sve njegove rukopise. Dakako, prijatelj mu posljenju želju nije ispunio. (Milivoj Solar)

Voli me više od svega na svijetu 1.dio

Autor

Mira Furlan

čita

Tajana Petrović Čemeljić

Traje

13 sati 24 minuta

žanr

memoari

Život najveće filmske i kazališne dive naših prostora Mire Furlan bio je više od života, prepun uzbuđenja, veličanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovršenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena.Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru. Voli me više od svega na svijetu oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje "američki san", ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom.Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen."Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća ta je iznimno talentirana glumica nastupala u gotovo svim važnijim kazališnim, filmskim i televizijskim ulogama. Kako ju je krasila i fizička ljepota, Furlan je tada imala status svojevrsnog celebrityja, kojeg je voljela i kritika i publika. No, sve se promijenilo 1991. godine, kada se glumica odbila jasno svrstati na hrvatsku stranu u onome što će se pretvoriti u krvavi rat. Ne samo da je postala persona non grata nego je nad njom izvršen gotovo neviđen medijski progon, pravi 'lov na vještice'. Kako ju je užasavala i situacija u Srbiji, Mira Furlan je tada sa suprugom, režiserom Goranom Gajićem, emigrirala u Ameriku. Tako je postala jedna od naših najpoznatijih 'disidenata', što se nije bitno promijenilo sve do njezine prerane smrti. ... Razlozi koji će čitatelja navesti da otvori 'Voli me više od svega na svijetu' stoga mogu biti posve vanknjiževne prirode i vezani uz burne političke događaje, koji kao da su karakteristični za prostor na kojem živimo. No, onda slijedi iznenađenje: čitatelj će, naime, dobiti mnogo više od onoga što je očekivao. 'Voli me više od svega na svijetu' iznimno je dobro i zanimljivo napisana autobiografska proza, koja načinom i umješnošću pripovijedanja ulazi i u 'pravu' književnost." (Vesna Solar)ulomak iz knjige: Da li pišem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti sto se dešavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopće želiš znati nešto o tome? Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži? Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da 'bolje razumijem samu sebe' pokušavajući detektirati skrivenu 'priču' u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života?Dok sam pokušavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguć, boreći se s riječima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nešto jako čudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugačija zemlja, zemlja zlokobno slična mjestu koje smo nekoć napustili s užasom i u očaju. Više nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz naših domova izvojevale globalnu pobjedu. Već smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem.Usto, prilično neobično, ova knjiga postaje drugačija knjiga. To više nije knjiga sjećanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nešto puno drugačije: molba Americi i svijetu.