knjige na engleskom jezikupublicistikaknjige za djecupoezijaesejosobni razvojromankratka pričaaudio izvornicidijalektalna književnostsoundscape

Proslava

Autor

Damir Karakaš

čita

Leon Lučev

Traje

2 sati 33 minuta

žanr

roman

Roman Damira Karakaša Proslava prati život Mije, pripadnika ustaških snaga koji se po završetku rata, u strahu od osvete, skriva u šumi nedaleko svoje rodne kuće. Kroz retrospektivna poglavlja koja obuhvaćaju razdoblje od dvadesetak godina može se zaključiti da se u fašističkim odredima našao manje svjesnim izborom, a više kao pokušaj bijega od brutalne stvarnosti seoskog života, sveprisutne gladi i neimaštine. I u ovom romanu Karakaš se vješto oslanja na iskustvo odrastanja u surovom ličkom krajoliku i običaje rodnog kraja. U kontrapunktu ljepote prirodnog svijeta i mračne složenosti preživljavanja, ocrtava egzistenciju čovjeka koji je uhvaćen u zamku između prošlosti i surovih posljedica svojih izbora. U ovom audio izdanju Proslavu slušajte u interpretaciji glumca Leona Lučeva, uz glazbene ulomke koje na harmonici izvodi sam autor. Roman Proslava dobitnik je Nagrade Tportala za najbolji roman 2019. godine.Iz obrazloženja žirija:“Tekst karakteriziraju sugestivnost i poetičnost te uron u sliku, riječ, ton, zvuk, tišinu, koji odjekuju u čitatelju; roman 'Proslava' po toj je osebujnoj poetičkoj crti u kontekstu suvremene prozne produkcije značajno mjesto razlike... U romanu 'Proslava', koji se kompozicijom otklanja od obzora očekivanja, dojmljivo je ocrtao likove uz štedljivu uporabu klasičnog opisa – dao im je konture gestama, migovima, trzajima, šutnjom, pogledima – a čitatelj ih može rekonstruirati i dalje nadograđivati u prostornom i povijesnom kontekstu, istodobno općenitom i dovoljno preciznom. Pritom se autor umnogome oslanja na znanje svojega čitatelja te od njega traži suradnju na imaginacijskoj, ali i etičkoj razini interpretacije.“ Igrani film snimljen prema romanu Proslava redatelja Bruna Ankovića premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Karlovym Varyma, a 2024. je na Pulskom filmskom festivalu osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film, te Zlatne arene za najbolji scenarij, najbolju mušku glavnu ulogu te za fotografiju.Damir Karakaš rođen je 1967. godine u selu Plašćica u Lici. Nakon studija novinarstva, radio je kao ratni reporter, izvještavajući s ratišta u Hrvatskoj i BIH. Od 2001. do 2007. živio je u Francuskoj, gdje se uzdržavao kao ulični svirač. Karakševa proza često se oslanja na autobiografsko iskustvo odrastanja u ličkom zavičaju, tematizirajući kulturne napetosti između seoskog i urbanog života. Objavio je romane, zbirke kratkih priča i putopis. Romani su mu prevedeni na desetak jezika, dramatizirani za kazalište i ekranizirani.“Karakaš Proslavu piše na način i u duhu vrhunaca naše modernističke književnosti iz onih poslijeratnih desetljeća i iz vremena u kojem su južnoslavenski pisci otkrivali Sartrea i francuski egzistencijalizam.“ - Miljenko Jergović, Jutarnji list

Underground Barbie

Autor

Maša Kolanović

čita

Tatiana Tajči Cameron

Traje

4 sati 3 minuta

žanr

roman

As it is often said in fairy tales and historical analyses, Maša's childhood years were a time when empires were falling—the time of the war in Croatia, 1991. Underground Barbie is set in that era, but also in the sounds of her childhood, the music, and the atmosphere that accompanied Barbie's move from plastic, yet safe, dollhouses to air-raid shelters. Her Barbie was interpreted and narrated by Tatiana Tajči Cameron, known to the Croatian public primarily for her wildly successful music career that burst out while representing Yugoslavia during the Eurosong competition. Today, she continues her music career in the USA. Through the narration of the famous Croatian singer, and original music by Ivana Đula and Luka Vrbanić, we are transported to the last childhood of Yugoslavia and the first childhood of Croatia (M. Jergović). This is a story about the Barbie generation, which still remembers Yugoslavia and socialism but truly grew up and formed its views and interests in the 1990s. It is also the last generation that seriously played with dolls. Later, electric toys prevailed, the family as the fundamental unit of society and children’s play disintegrated, and dolls became as unconvincing as fairy tales had a few decades earlier. Those who will listen to this audiobook through the "Barbie lens" should be forewarned that this is not light reading, although it is easy on the ears and relatable. It is as heavy as Hans Christian Andersen's The Steadfast Tin Soldier. It is not "women's literature," although you would be hard-pressed to find something more feminine, and although gender and sex are as important in this book as they are in children’s games—meaning they couldn’t possibly be more important. This is not literature meant to relax or liberate you, or to do for you what the best-sellers on bookstore shelves do. Underground Barbie is terrifying, funny, and dark, just like childhood. It is the last childhood in Yugoslavia and the first in Croatia (based on the Afterword by Miljenko Jergović).Maša Kolanović is a Croatian writer, born in 1979 in Zagreb. As Jagna Pogačnik writes, "She belongs to the generation that grew up in difficult times when 'everything was changing into something else,' a generation that was young enough to reduce all ties to past ideologies to a few Pioneer symbols, but old enough to understand that after the first air raid sirens and trips to the basements of the New Zagreb neighborhood, nothing would ever be the same again. Not even Barbie, that dark object of desire for so many generations of girls for whom it wasn't 'just' a toy." Kolanović has published several scholarly works (for which she won the Ministry of Science, Education, and Sports' Young Scientist Award in 2010 in the field of humanities) and literary works: the poetry collection Leeches for the Lonely (2001), the novel Sloboština Barbie (2008), Jamerika Trip (2013), and the short story collection Dear Insects and Other Creepy Stories (2019), for which she won the Vladimir Nazor Award, the European Union Prize for Literature, and the Libar za vajk award at the Pula Book Fair, and was a finalist for the Fric Award. Today, she works as an associate professor in the Department of Croatian Studies at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb.From sensationalist magazines, this is a book about the Barbie generation, which still remembers Yugoslavia and socialism but truly grew up and formed its views and interests in the 1990s. It is also the last generation that played with dolls seriously. Later, electric toys took over, the family as the fundamental unit of society and children's play fell apart, and dolls became as unconvincing as fairy tales had become a few decades earlier. [...] Underground Barbie is terrifying, funny, and dark, just like childhood. It is the last childhood in Yugoslavia and the first in Croatia.  — Miljenko Jergović, from the AfterwordThis seemingly "small" and marginal "story at the end of childhood" (M. Jergović), enriched with extraordinary drawings by the author herself, is one of the most delightful refreshers on the "regional" literary scene in many years, a first-class debut of an author who combines high literary competence with the natural quirkiness of a born Writer, with a talent that is bound to explode many more times!  — Teofil Pančić, Vreme[...] Underground Barbie is excellent prose (interwoven with the author’s equally effective drawings, which are not just illustrations but an essential part of the "narrative" process!) about the growing up of girls whose games with the mythical Barbie doll, once played in peaceful children's rooms and the streets of New Zagreb, were suddenly relocated to shelters because of the war. But the story doesn't stop at children's games; from an infantile perspective, seemingly naive and innocent but actually sharp and witty, it reflects on a time when "war games" were Croatia's everyday reality.  — Mirjana Jurišić, Večernji listCover illustration: Maša KolanovićThe publication of Underground Barbie audiobook is co-funded by the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia.

Farewell, Cowboy

Autor

Olja Savičević Ivančević

čita

Emma A. Gould

Traje

6 sati 19 minuta

žanr

roman

The third title in the series of audiobooks by local authors translated into English brings a story dedicated to Croatia's "lost generation" — a gritty, fast-paced novel Farewell, Cowboy by award-winning Croatian writer Olja Savičević Ivančević.Dada’s life is at a standstill in Zagreb. She’s involved with a married man, working a dead-end job, and even the parties have begun to feel exhausting. When her sister calls her back home to help with their aging mother, she doesn’t hesitate to leave the city behind. She arrives to find her mother hoarding pills, her sister chain-smoking, her long-dead father’s shoes still lined up on the steps, and the cowboy posters of her deceased brother Daniel still on the walls. Hoping to free her family from the grip of the past, Dada vows to unravel the mystery of Daniel’s final days. This debut novel by poet and novelist Olja Savičević Ivančević explores a beautiful Mediterranean town's darkest alleys: the bars where secrets are bought, the rooms where bodies are sold, and the streets, plains, and houses where blood is shed. By the end of the long summer, the lies, lust, feuds, and frustration will reach a violent and hallucinatory climax.Farewell, Cowboy received the Tportal Best Croatian Novel Prize (2011), the Prix du premiere Award for the best debut novel translated in French (2020), and the Jure Kaštelan Award. It was adapted into a successful stage play. An excerpt has been included in Dalkey Archive's Best European Fiction 2014 and won her a place at the International Writing Program at the University of Iowa. "Dazzling, funny and deadly serious, this perfectly pitched novel about the legacy of the Yugoslav war heralds the arrival of an exciting new European voice." - The Guardian"In Dada’s wild amalgam of quest story, social satire, and comic shtick (plus a surreal film-shoot scene featuring cowboys), you won’t catch Savičević offering tidy diagnoses. You won’t mind, thanks to prose that glints like the sea in the distance." — Ann Hulbert, The Atlantic"Farewell, Cowboy is a novel about the here and now but told in a universal way that is not solely intended for the average frustrated Eastern European. If Farewell, Cowboy is a novelistic poem, for which there are quite convincing arguments, then Olja Savičević Ivančević is the prose equivalent of Ennio Morricone." — Maša Kolanović"Strange and unsettling, poetic and imaginative, confusing but captivating: Farewell, Cowboy was named the best Croatian novel of 2010 (The Tportal Award for the Best Croatian Novel 2011). The nonsense and poetry, combined with Dada's introspective account of the world around her, make this story a deeply engaging read. This book is interesting, unusual, and unique; it defies expectations and keeps readers in a fog, on their toes, sharing Dada's quest for closure." — Olivia Rose, Booksa.hrOlja Savičević Ivančević is a poet, writer, journalist and book editor from Split, Croatia. Her writing has been translated into thirteen languages and published in fifteen countries across Europe and in the USA. Individual poems and stories have been translated and published in about forty languages. She was awarded the Prozak prize for her manuscript To Make a Dog Laugh, and is the recipient of the Ranko Marinković Prize for the best short story in 2007, as well as the Kiklop award for her poetry collection Kućna pravila.The novel Singer in the Night won the Libar za vajk award at the Pula Book Fair, as well as the English Pen Award. For the novel Summers with Marija, she was awarded the 2023 City of Zagreb Award, as well as the Štefica Cvek Award for feminist and socially engaged literature. Short films based on Olja's stories have received numerous awards, and the story "Fags" from the collection To Make a Dog Laugh was adapted into the graphic novel Summer. She lives and works in Zagreb and Korčula.Celia Hawkesworth taught at the School of Slavonic and East European Studies, UCL, from 1971 to 2002. She was shortlisted for the EBRD Literature Prize 2018 and the Oxford-Weidenfeld Translation Prize 2018, won the Warwick Prize for Women in Translation 2018. EEG won the Best Translated Book Award in 2020 and the AATSEEL Best Literary Translation Prize in 2021. Her translation of Ivo Andrić’s Omer Pasha Latas won the Oxford-Weidenfeld Translation Prize in 2019.Publication of this audiobook was cofunded by the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia.

Mitovi i književnost

Autor

Joël Thomas, Frederic Monneyron

čita

Petar Bujas

Traje

3 sati 9 minuta

žanr

publicistika

Premda se donedavno mislilo da je mit izgubio svoj stari i prvobitni smisao, da označava tek nejasan skup tvrdnji koje nemaju neke velike veze sa stvarnim svijetom, interes za njegovim proučavanjem neprestano je u porastu pa se može govoriti o svojevrsnom „povratku mita“. Stoga pred vas iznosimo audio izdanje, još jedno iz niza fascinantnih znanstvenih uvida renomirane francuske edicije 'Que sais-je?? ili 'Što znam?'Dok mu je u „dobu razuma“ mitu pripadalo sasvim skromno mjesto, mitske sile nas ponovno privlače; očito je da nam više nije dovoljan „raščarani svijet“ koji je dobro opisao Max Weber. Tako se i danas otkrivaju najskriveniji modaliteti ljudskog postojanja zahvaljujući književnosti koja je održala i prenijela mnoštvo mitova. Ovo djelo nastoji razjasniti dugotrajan i kompleksan odnos između mita i književnosti kroz hermeneutički okvir suvremenih humanističkih znanosti.Frédéric Monneyron francuski je pisac i akademik. Od 1998. godine redoviti je profesor komparativne i opće književnosti na Sveučilištu u Perpignanu te predaje sociologiju mode na Mod'Art International u Parizu. Monneyron je autor više od dvadeset knjiga prevedenih na brojne jezike te urednik petnaestak zbornika.Joël Thomas profesor je latinske književnosti i civilizacije na Sveučilištu Perpignan-Via Domitia. Autor je niza knjiga posvećenih mitologiji i imaginarnom od kojih se izdvaja Grčko-rimski mitovi ili sila imaginarnog (Academia, 2017.)Knjiga je objavljena u suradnji s Kulturno informativnim centrom KIC i sufinancirana sredstvima Grada Zagreba.

Izabrane pjesme

Autor

Antun Branko Šimić

čita

Tomislav Rališ

Traje

0 sati 47 minuta

žanr

poezija

Antun Branko Šimić objavio je 1920. svoju jedinu zbirku Preobraženja. Sastoji se od 48, uglavnom kratkih, pjesama. Neke su objavljene prethodnih godina, ali ih je Šimić preradio pa se Preobraženja smatraju zasebnom (»kanonskom«) fazom pjesnika. Pjesme u knjizi odlikuju se posebnim grafičkim aranžmanom, što ga je Šimić preuzeo od njemačkog pjesnika A. Holza, a i u ostalim slojevima zbirke simetrija je temeljno organizacijsko načelo. Uvodeći velike teme kao što su 'bog', 'ljubav', 'smrt' (tijelo) i 'poezija' (umjetnost), Šimić ih koncentriranim i pomno dotjeranim diskursom uklapa u sliku svijeta koji prolazi bezbrojne preobrazbe u različitim tipskim personama ili pojavama, da bi se onkraj vremena i prostora sve životne forme na kraju vratile panteistički zamišljenu apsolutu. Depatetizirani izraz, stilizirana, nemimetička uporaba kolorita, vizualnost pjesničkoga znaka, dubinska eufonija i funkcionalno upošljavanje praznine (bjeline) samo su neke od inovacija koje su postale trajnim naslijeđem hrvatske moderne lirike. Metamorfoze koje je Šimićevo pjesništvo prošlo u kratkom vremenskom razmaku govore o brzom sazrijevanju i skokovitom razvoju autora, a kritički i feljtonistički spisi to zorno ilustriraju. Mnogobrojni članci o suvremenim književnim pojavama i piscima pokazuju da je Šimić intenzivno pratio europska umjetnička zbivanja. Kao kritičar, o domaćim je, pa i etabliranim autorima (V. Nazor), pisao vrlo oštro (Naš najproduktivniji pjesnik; Prazna retorika Miroslava Krleže, 1917), često ulazeći u polemike (Pravdanje o Vidriću, 1922). Osim o hrvatskim i srpskim piscima, pisao je o gotovo svim važnijim njemačkim i austrijskim pjesnicima ekspresionističkoga naraštaja, a bio je dobro upućen i u francusku književnost, pa čak i u skandinavske književnosti. Preveo je 1923. roman Blagoslov zemlje Knuta Hamsuna, ali je prijevod tiskan tek 1983. Šimić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela kao i za definitivnu integraciju hrvatskog pjesništva u europske književne tokove. Sve bogatija recepcija njegova pjesničkoga djela, u zamahu od 1960-ih, potvrđuje takav status, a kritički sudovi Preobraženja  svrstavaju u vrh novije hrvatske lirike.Minula je već puna jedna godina, (godina i nekoliko mjeseci), što je umro Šimić, a sjaj njegovih divnih očiju, intelektualna bistrina njegova pogleda, sve to još uvek blista u meni jednako intenzivno kao da se nije ništa dogodilo...Tip našega šengajsta, koji se igra s vatrom, i na tome strada. Da je bio stipendista, postao bi aristokratski osamljeni Evropejac. Dinarske osobine, duhovitost u opservacijama. Volio je apartnost. To je snobizam: Proust, njemačka gotika, Grünewaldov Krist, Der blaue Reiter - debate o materijalizmu uvek plitke. O Baudelaireovim stihovima predgrađa. O nacionalizmu. Hrvatski se je osećao iz prkosa. (Miroslav Krleža)Antun Branko Šimić, rođen je 1898. u Drinovcima u BiH, a umro u Zagrebu 1925. Školovao se u franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Potom je nastavio gimnazijsko školovanje u Mostaru, Vinkovcima, te od 1915. u Zagrebu. U završnom razredu gimnazije kao jedan od najboljih đaka gimnazije odustaje od polaganja mature, jer se od njega tražilo da obustavi izdavanje svog časopisa Vijavica; prekida školovanje i u potpunosti se posvećuje književnosti. Pokretao je i uređivao časopise Vijavica (1917-19), Juriš (1919) i Književnik (1924), a bio je i suurednik časopisa DHK Savremenik (1923). Za života mu je objavljena knjiga stihova Preobraženja (1920), a posmrtno Izabrane pjesme (1933), Pjesme (1950) i Sabrana djela (1960). Nasljedujući pjesnička iskustva isprva impresionizma i simbolizma, a potom i ekspresionizma stvorio jedan od autorski najizrazitijih pjesničkih opusa u hrvatskoj književnosti. Po općem sudu kritike vrhunac dosegnuo u pjesmama posvećenima ljudskom tijelu i siromasima. Kao kritičar sklon radikalnoj negatorskoj gesti (Preradović, Nazor, Vidrić, Vojnović i dr.), vrlo je oštar i u napisima o mlađim piscima čija prva djela izazivaju veliku pozornost javnosti (Andrić, Krleža).Audio knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

Kulturna povijest

Autor

Pascal Ory

čita

Petar Bujas

Traje

3 sati 56 minuta

žanr

publicistika

Kulturna povijest je ponovno u središtu pažnje. Stoga je pred vama audio izdanje znamenite francuske znanstveno popularne biblioteke 'Što znam?' o toj temi. Ovo djelo nam na sažet način pokušava približiti svu njenu širinu i dubinu; njezino polje istraživanja proteže se od proučavanja lončarskih umijeća do borilačkih vještina, od uloge parfema u društvenom životu do duhovnosti svetaca… Također, ovo djelo pokušava dati i jednostavne odgovore na složena pitanja bez pada u zamku banalizacije. Kulturnu povijest u najširem smislu definira kao povijest niza reprezentacija tipičnih za neku društvenu zajednicu. Njezino razumijevanje pomaže nam u razumijevanju sveobuhvatnosti svijeta.O biblioteci „Što znam?“„Biblioteku „Što znam?“ (Que sais-je?)  još je 1941. pokrenuo Paul Angoulevent, a do danas ona broji preko tri i pol tisuće različitih naslova, preko dvije i pol tisuće autora i prijevode na četrdesetak jezika. Biblioteka je dobila ime po Montaigneovoj misli, ugraviranoj i u njegov osobni pečat, a osmišljena je kao niz knjižica, koje sintetiziraju osnovno znanje i postavke raznih disciplina, područja ili tema. Ono što fascinira u toj biblioteci i načinu njezina uređivanja jest visoka razina i upućenost tekstova, uravnoteženi omjer esejizma i enciklopedizma, analize i faktografije, tumačenja i podataka, specijaliziranosti i pristupačnosti, koji postižu toliko različiti i brojni autori. Kultna biblioteka „Što znam“ je 'kulturni proizvod' koji se opire konzumerističkoj logici te brzini, imperativima promjene i senzacije, prevladavajućima i u izdavačkim industrijama.“ (Katarina Luketić) Pascal OryPascal Ory je profesor emeritus na Sorboni (Pariz I); izabran je u Francusku akademiju u ožujku 2021. Autor je niza djela o kulturnoj povijesti i političkoj povijesti modernih zapadnih društava.Audio knjiga je objavljena u suradnji s Kulturno informativnim centrom iz Zagreba i uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba.

Moć sadašnjeg trenutka

Autor

Eckhart Tolle

čita

Boris Ocić, Mario Ćutek

Traje

7 sati 19 minuta

žanr

esej

Pred vama je nova audio knjiga koja će vas pozvati da se okrenete onom unutarnjem, kroz misli i riječi Eckharta Tollea, koje vam donose pripovjedači Boris Ocić i Mario Ćutek. Prije nego što krenemo na putovanje s knjigom "Moć sadašnjeg trenutka", za sobom moramo ostaviti analitički um i njegovo lažno stvoreno ja, odnosno ego. Od početka prvoga poglavlja hitro se krećemo prema velikim visinama na kojima udišemo rjeđi zrak, zrak duhovna carstva. Na to izazovno putovanje Eckhart Tolle vodi nas jednostavnim jezikom – pitanjima i odgovorima. Riječi su mu oznake pokraj puta kojim će mnogi od nas doći do novih otkrića: mi nismo um; sposobni smo pronaći put koji će nas izvesti iz psihološke boli; izvornu ljudsku moć možemo otkriti predamo li se sadašnjem trenutku. Otkrivamo kako je tijelo zapravo jedan od ključeva koji otvaraju vrata stanju unutarnjeg spokojstva, upravo kao tišina i prostor koji nas okružuju. Uistinu, pristup je moguć odasvud. Tim se pristupnim točkama, portalima možemo koristiti da uđemo u sadašnjost, u sadašnji trenutak, u kojemu problemi ne postoje. Ondje ćemo pronaći radost i biti sposobni prigrliti svoje istinsko ja. Ondje otkrivamo da smo već potpuni i savršeni. Originalno izdanje nakladnika VBZ u audio svijet prenijela je produkcijska kuća Rino Records Audiobooks. Eckhart Tolle, pisac i naš suvremenik, rođen je u Njemačkoj, a svoje je školovanje završio na londonskom sveučilištu. U dvadeset i devetoj godini prolazi duboku nutarnju krizu koja iz temelja mijenja njegov život. Okreće se onom nutarnjem, duhovnom i tu pronalazi smjernice i odgovore na temeljna životna pitanja. 

Vidimo se u kolovozu

Autor

Gabriel García Márquez

čita

Franjo Kuhar

Traje

2 sati 34 minuta

žanr

roman

Desetgodišnjica smrti Gabriela Garcíje Márqueza obilježava se na izniman način, izdavanjem njegova posljednjeg djela pod naslovom Vidimo se u kolovozu (En agosto nos vemos). Roman je García Márquez napisao desetak godina prije smrti, a pritisnut bolešću koja mu je utjecala na um, u trenutku stvaranja dvojio je želi li ga objaviti. Njegovi sinovi odlučili su da protok vremena donese završni sud o djelu, a kad su ga nakon više godina ponovno pročitali, bili su zadivljeni načinom pisanja i ljepotom same priče i stoga su donijeli odluku o objavi romana.Vidimo se u kolovozu pripovijeda o ženi  na pragu pedesete koja svakog 16. kolovoza odlazi na karipski otok kako bi položila gladiole na grob svoje majke i tom prigodom se upušta u kratke ljubavne veze. Njezin inače sretni obiteljski život ostaje neokrnjen, jer na put odlazi sama, a njezin suprug i djeca ne znaju ništa o njezinom iskakanju iz granica konvencija. Ovaj roman izvanredan je prikaz ženstvenosti, seksualnosti i žudnje te je savršeni „grand finale“ opusa Gabriela Garcíje Márqueza.Književni biser za sve ljubitelje slavnog kolumbijskog nobelovca gotovo je simultano objavljen svugdje u svijetu. Ubrzo nakon objave romana na našem jeziku, donosimo i audio izdanje koje stoje među rijetkim audio izdanjima ovog romana. Naracija usredotočena na ženski lik pred vama je u zanesenoj izvedbi dramskog prvaka Franje Kuhara.Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolum­bija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutje­cajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagra­de 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajpri­je onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku.On je najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.© GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ i nasljednici G. G. MÁRQUEZA © za hrvatsko izdanje VBZ 2024.