Novosti
Dani dječje audioknjige u book&zvooku
26/1/2026
U okviru Dana dječje audioknjige pozivamo vas da istražite našu audiobiblioteku – zbirku izabranih priča za djecu i mlade koja trenutno broji više od 40 naslova. Biblioteka se stalno nadopunjuje novim izdanjima, prateći razvoj mladih slušatelja, potičući njihovu maštu, radoznalost i ljubav prema pričama koje mogu slušati u svakom trenutku.U naredna dva tjedna naša će audiobiblioteka biti obogaćena s osam novih naslova nakladničke kuće Ibis, poznate po kvalitetnoj dječjoj književnosti i predanosti razvijanju ljubavi prema pričama kod najmlađih, koja je ujedno i naš partner.Audioknjige u book&zvooku idealne su za zajedničko slušanje s roditeljima ili prijateljima, za samostalno otkrivanje priča, tijekom vožnji automobilom, kao dio večernjih rituala ili za kratke pauze koje djeci i odraslima pružaju trenutke čarolije.Bilo da vaše dijete prvi put otkriva svijet audioknjiga ili već ima svoje omiljene priče, Dani dječje audioknjige u book&zvooku pravo su vrijeme za zajedničko istraživanje i uživanje u kvalitetnim pričama koje traju.Za više informacija o novim dječjim izdanjima pratite nas na Instagramu i Facebooku.
Regoč za sve: book&zvook u inicijativi “15 po 15”
18/1/2026
U sklopu nacionalne inicijative “15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci”, koju provodi program Rođeni za čitanje, i book&zvook se ove godine uključuje kao partner u izazovu, s idejom da čitanje i priče budu dostupni svima.Inicijativa poziva roditelje, skrbnike, odgojitelje i sve koji brinu o djeci da 15 minuta dnevno, tijekom 15 dana, čitaju djeci i time zajedno s njima grade naviku, bliskost i ljubav prema knjizi od najranije dobi.Mi u book&zvooku toj se ideji pridružujemo iz perspektive inkluzije, jer znamo da ne mogu sva djeca i sve obitelji sudjelovati u čitanju na isti način.Zato ćemo, povodom ove akcije, pokloniti audioknjigu “Regoč” Ivane Brlić-Mažuranić onima koji nam se jave putem naših društvenih mreža, a kojima je slušanje priča potrebna ili korisna alternativa čitanju, bilo zbog oštećenja vida, teškoća u čitanju, nepoznavanja jezika, invaliditeta ili bilo kojeg drugog razloga.Audioknjiga ovdje nije zamjena za čitanje, nego most, način da i oni koji ne mogu čitati na klasičan način ipak mogu sudjelovati u zajedničkom izazovu koji vodi u iskustvo pripovijedanja, knjigu, vrijeme provedeno s djetetom.POSLUŠAJ ULOMAKInicijativa “15 po 15” jasno i lijepo podsjeća na sve ono što čitanje donosi djeci: od razvoja jezika, empatije i mašte, do jačanja odnosa, stvaranja rutine i osjećaja sigurnosti. U nastavku možete vidjeti i manifest s 15 razloga zašto je važno čitati djeci od najranije dobi. Vjerujemo da svako dijete zaslužuje svoju priču i da je važno pronaći pravi format i kanal da ta priča do njega i dođe.Audio izdanje Regoča iz book&zvook produkcije posebno je i po svojoj izvedbi; tekst je snimila Lela Margitić, jedna od najznačajnijih glumica svoje generacije, čiji glas i interpretacija ovom klasiku daju snažan pripovijedni pečat. Izdanje je dodatno obogaćeno glazbom i zvučnim slojem, što slušanje pretvaraju u cjelovito i bogato auditivno iskustvo, a vizualni identitet naslovnice potpisuje Mak Cvjetičanin. Riječ je, dakle, o izdanju koje nosi visoku vrijednost i u književnom i u produkcijskom smislu i upravo takvo ga s veseljem poklanjamo kao dio ove inicijative.Kako se javitiAko znate nekoga kome bi sudjelovanje u ovoj akciji značilo upravo kroz slušanje – ili ste to vi sami – pratite naše društvene mreže. Detalje o načinu prijave i uvjetima darivanja objavljujemo na našem Facebook i Instagram profilu tijekom trajanja inicijative. Broj primjeraka je ograničen.
AUDIOLIBER 2025: Knjiga stigla u tvornicu ribe – book&zvook oduševio saljske radnike
11/11/2025
Audioliber 2025. svečano je otvoren danas u tvornici ribljih konzervi Mardešić u Salima na Dugom otoku, gdje su radnicima na harmonici i gitari zasvirali pisac Damir Karakaš i glumac Nikša Marinović.Damir Karakaš i Nikša Marinović, recital na brodu// foto: Dražen SmarandujLjubica Letinić i Lana Deban, osnivačice platforme book&zvook, radnicama i radnicima su podijelile kodove za audioknjige. Naslove recentne domaće književne produkcije, knjige domaćih pisaca prevedene na engleski jezik, dječja izdanja, dva Karakaševa romana, Sjećanje šume u izvedbi glumca Živka Anočića, Proslava glasom glumca Leona Lučeva, roman koji je doživio i svoje filmsko uprizorenje snimljen je i kao englesko audio izdanje... zaposlenici tvornice birali su nešto po svom ukusu. Bračni par radnika s Filipina, Maria i Jerwin Guinhawa dobili su engleske prijevode „Sarajevskog Marlbora“ Miljenka Jergovića i „Brod za Issu“ Roberta Perišića. Lana Deban i razdragane zaposlenice tvornice Mardešić/ foto: Dražen Smaranduj„Počašćeni smo što ste došli iz Zagreba na Dugi otok da nam poklonite knjige“, izjavila je Maria. Komercijalist tvornice Darko Bonja ocijenio je ideju prezentacije knjiga uz glazbu i uz pokretnu traku kao izuzetnu. Tvornica ribljih konzervi 'Mardešić' ima dugu tradiciju i stotinjak zaposlenika, njih gotovo 70% su stranci.Atomosfera svečanog otvaranja sajma Audioliber/ foto: Dražen SmarandujOtočki domaćin bio je voditelj saljske knjižnice Ante Mihić, koji je veselu povorku dočekao već u luci. „Ovdje rade ljude s raznih strana svijeta – iz Nepala, iz Ukrajine, s Filipina... Njihov doček rasparao mi je srce! Donijeli im ste kulturu, ono što je potrebno svakom čovjeku“, izjavio je Mihić koji plijeni svojim entuzijazmom i vedrinom.Vedri duh saljske knjižnice Ante Mihić s urednicama book&zvooka Ljubicom Letinić i Lanom Deban / foto: Dražen Smaranduj„Bilo je sjajno! Radnici su najbolje reagirali na ličko kolo – ono što sam svirao po svadbama – počeli su poskakivati. Očito je to univerzalan ritam, paše i Filipincima i Nepalcima“, rekao je Karakaš. Toplo je dočekan u nedavno obnovljenoj, kultnoj saljskoj knjižnici, jednom od važnijih toponima kulturne karte hrvatskih otoka. I nije slučajno što je jedan otok izabran ove godine za mjesto na kojem će početi godišnji sajam knjiga za slušanje - book&zvook, naime, razumijeva jezik i kao glazbu, pa pažljivo sluša njegove izrazite čujne varijacije, zbog čega je dijalektalnost trajno u fokusu produkcijskog interesa, a zbirka otočke čakavske poezije sve bogatija. Audioliber u Salima na Dugom otoku/ foto: Dražen Smaranduj„Oduševljeni smo, predivno su nas primili! Reakcije ljudi potvrđuju da su knjige poželjne i u otočkom tvorničkom pogonu usred studenog. Cilj nam je bio oplemeniti im radnu svakodnevicu. Pozivamo menadžere i ljudske resurse velikih tvrtki da omoguće svojim radnicima pristup kulturi, to je u današnjem digitalnom svijetu pravo, ne privilegij“, rekla je Letinić.
AUDIOLIBER 2025: book&zvook u tvornici ribe na Dugom otoku
4/11/2025
Ovogodišnji Audioliber, manifestacija posvećena slušanju knjiga i čitateljima koji slušaju, bit će svečano otvoren 10. studenoga u tvornici ribljih konzervi Mardešić u Salima na Dugom otoku.Dok se hrvatska knjiga u studenom tradicionalno okuplja pod svjetlima velikih hala, Audioliber i ove godine bira drugu obalu – udaljenost, život izvan glavnih kulturnih tokova i dostupnost književnosti u svim sredinama.Pod motom „Dobra knjiga daleko se čuje“ prvi i jedini izdavač audioknjiga u Hrvatskoj, book&zvook, nastavlja s misijom približavanja domaće književnosti slušateljima, a ovogodišnji koncept jasno poručuje: ne moraš biti na Velesajmu da bi došao do knjige – knjiga dolazi k tebi. Misija približavanja knjige„Feštu od knjige donosimo u vansezonsku otočku svakodnevicu koja to ne očekuje. Audioknjiga lako dopire do udaljenog i postaje most: može ući u tvornicu, u kuhinju, u vožnju trajektom, u trenutak zauzetih ruku i otvorenog uma. A isto tako lako može stići i do iseljenog rođaka u San Pedru“, rekla je suosnivačica platforme book&zvook Ljubica Letinić.„Posebno bismo voljeli potaknuti poslodavce da svojim radnicima poklone iskustvo slušanja, da im kroz audioknjigu omoguće dah slobode, predah koji ne traži odvajanje od posla“, dodala je. „Dugi otok za nas nije slučajan izbor ni geografski ni simbolički: u našoj zbirci dijalektalnih izdanja, posebno čakavskih, čuvamo taj zvuk. A to je i srž Audiolibera, pokazati da glas književnosti pripada svima, bez obzira gdje i kako žive“, zaključila je.Slušateljski kluboviAudioliber će tijekom studenog oživjeti kroz niz ABC klubova – intimnih slušateljskih događanja na različitim lokacijama širom Hrvatske: u Knjižnicama grada Zagreba, u tvrtki Span, u Gospiću na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, te u specijalnoj bolnici za rehabilitacju i psihijatriju Insula na Rabu.Novi naslovi u najavi i na popustuTijekom Audiolibera 2025. book&zvook najavljuje nekoliko iščekivanih naslova, poput „Kiklopa“ Ranka Marinkovića i „Stjenica“ Martine Vidaić, te odabrane naslove dostupne po posebnim sajamskim cijenama.
'Slučaj vlastite pogibelji' Kristiana Novaka kao audioknjiga
29/9/2025
book&zvook s ponosom predstavlja najambiciozniji projekt u dosadašnjem radu, audio izdanje romana Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji.Roman koji je već izazvao izniman odjek u književnoj i kazališnoj javnosti sada dobiva svoje zvučno izdanje, a produkcija je realizirana u formi dramske podjele s četrnaest glumaca, pod redateljskim vodstvom Darija Harjačeka. Uz njega, na projektu su surađivali glazbenik Maro Market i Ines Carović, jezična savjetnica. Zvučni dizajn potpisuje Lana Deban. Proba snimanja u srpnju. Foto: Sanjin KaštelanU audioknjizi nastupaju: Jelena Miholjević, Karlo Mrkša, Sven Medvešek, Ana Magud, Zoran Čubrilo, Boris Svrtan, Dora Polić Vitez, Ivan Glowatzky, Matija Šakoronja, Filip Vidović, Bogdan Ilić, Mateo Videk, Mirela Videk Hranjec i Nikša Marinović."Snimanje audioknjige Slučaj vlastite pogibelji bilo je izuzetno toplo i zabavno iskustvo, svaki je susret prštao nevjerojatnom energijom, i istodobnom mirnoćom i prisutnošću. Unatoč vrlo kratkom roku za pripremu, organizaciji s velikim brojem različitih glumaca u vrijeme ljetnih odmora (koji su odradili vrhunski posao), sve je teklo glatko kao po špagi zahvaljujući sjajnoj suradnji s redateljem i odlično odabranim glasovima. Posebno mi je bilo zadovoljstvo raditi s redateljem Darijom Harjačekom i oblikovateljicom zvuka Lanom Deban na ujednačavanju kajkavskog govora, jer je svaki detalj doprinio dojmu autentičnosti i živosti izvedbe. Oduševljena sam kako se fonetska preciznost stopila s umjetničkom vizijom i stvorila jedinstveno slušateljsko iskustvo", rekla je jezična savjetnica Ines Carović."Hibridna forma romana Kristiana Novaka omogućila nam je da na potpuno novi način pristupimo realizaciji audioknjige, otvorila prostor da u samom mediju stvorimo kompleksno, slojevito djelo koje se prati gotovo kao film. Mislim da na taj način ovaj popularni krimić dobiva potpuno nove dimenzije kroz interpretaciju velikog ansambla glumaca koji živo donose brojne živopisne likove iz međimurske svakodnevice, stvarajući kroz ovaj rad ujedno i najveću postojeću riznicu zvučno zabilježenog međimurskog govora. Kroz stručno vodstvo jezične savjetnice Ines Carović taj je zadatak ostvaren s velikom lakoćom, kao i kroz sjajan rad ton-majstorice Lane Deban i skladatelja Mara Marketa", izjavio je redatelj Dario Harjaček.Ovim projektom pokazujemo da audioknjiga može izaći iz uskog okvira naracije i postati događaj u kojem se književnost i drama susreću na potpuno nov način. Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka u ovakvoj produkciji je potvrda da domaća književnost može ući u novi medij na način koji je umjetnički uvjerljiv i produkcijski hrabar. Za book&zvook ovo izdanje znači svojevrsnu prekretnicu: prvi put je roman ovakvog obima i kompleksnosti produciran u punoj dramskoj postavi, u produkcijskim uvjetima koji se u hrvatskom kontekstu rijetko ostvaruju. Time se otvara prostor za daljnji razvoj audioknjige kao ravnopravnog kulturnog formata koji spaja književnost, kazalište i zvuk. Audioknjiga Slučaj vlastite pogibelji je dostupna u aplikaciji book&zvook (iOS i Android) i putem weba. Redatelj Dario Harjaček i jezična savjetnica Ines Carović na snimanju Novakove knjige.Format audioknjiga posljednjih godina i u Hrvatskoj izrasta iz marginalne prakse i promiče se u glavni trend, a produkcija 'Slučaja vlastite pogibelji' podiže letvicu tog trenda na novu razinu. Za domaće audiotržište, ovaj projekt predstavlja jedinstven pristupu književnoj adaptaciji, izvođačkom procesu i tehničko-umjetničkoj izvedbi.Veličina glumačke postave i režijske nastave govori o evoluciji audioknjige u multimedijski događaj. Uključivanjem vrhunskih glumaca i profesionalaca iz svijeta kazališta, stvorena je slojevita interpretacija teksta, a knjiga oživljena ne samo u vlastitom pripovjednom kanalu, već i kao polifonija glasova, karaktera i autorskih rukopisa. Uloga režije i montaže zvuka odlazi daleko od tradicionalne jednoglasne audioadaptacije, čime stvara u punom smislu dramsku produkciju s visokom umjetničkom vrijednošću.Jasno se ističe, sama produkcija postala je proces koji zahtijeva suradnju lektora i jezičnih savjetnika, redatelja, zvučnih dizajnera, skladatelja i producenata. U ovom izdanju odabir režije Daria Harjačeka i glazbe Mara Marketa jamči specifičan ton i atmosferu; jezična preciznost Ines Carović osigurava autentično čitanje predloška, dok glumački ansambl iz kojeg za ovu tek izdvajamo imena poput Miholjević, Mrkša ili Medvešek, stvara doživljaj, kažu nam prvi slušatelji, usporediv s napetim krimićima. Novitet ove audioprodukcije reflektira ambiciju book&zvooka da redefinira nacionalne standarde u domaćoj produkciji audioknjiga. Uz rast interesa publike - preko 50.000 korisnika aplikacije - program ulazi u knjižnice, ali i širi granice tržišnog i kulturnog dosega. ‘Slučaj vlastite pogibelji’ nije samo izdavački događaj, već model za buduće projekte gdje se književnost, performans i digitalna tehnologija stapaju u novo iskustvo recepcije.Za autore i izvođače, ovaj pristup donosi mogućnost interpretacije, suradnje i glumačkog izraza izvan okvira tradicionalnih prostora; za publiku, otvara novi doživljaj knjige, intimnost i užitak u tekstu kroz slušanje. Za izdavača, uspjeh ovakve kompleksne produkcije potvrđuje lidersku ambiciju, viziju i sposobnost da se domaća književnost prenese u format koji je istovremeno suvremen, inkluzivan i umjetnički relevantan.Zaključno, ova audioknjiga mijenja odnose između pisane riječi i njezine zvučne prezentacije. Ona otvara prostor za eksperiment i prepoznaje audioizdavaštvo kao punopravnog sudionika kulturne scene, dok book&zvook ovim projektom potvrđuje vlastitu ulogu pokretača inovacije u izdavačkom sektoru. Glumci međimurskog audio noira u book&zvook studiju. /Foto: Sanjin Kaštelan https://www.bookzvook.com/knjige/slucaj-vlastite-pogibelji
Roman godine u book&zvook aplikaciji
21/7/2025
Naš studio ovih dana sluša retke najboljeg romana 2024. godine - Strada fortunata autorice Olje Knežević osamnaesti je tportalov izbor za hrvatski roman godine što, zahvaljujući suradnji tportala i book&zvooka, znači da će roman biti dostupan kao audioknjiga u book&zvook aplikaciji. Audioknjigu Strada fortunata čita aktivistica, glumica i novinarka Jelena Veljača.Roman Strada fortunata prati ženu koja s obitelji godinama živi u bijegu, bez stalnog doma, prateći dominantnog muža - dok on samouvjereno upravlja njihovim životom, ona tiho nosi teret brige za djecu, nostalgije za rodnim gradom i vlastitih neostvarenih težnji. Iako je priča uokvirena motivima romana ceste i iskustvom tranzicijskih izbjeglica, u svojoj srži to je intimna pripovijest o ženi koja se, unatoč okolnostima, polako oslobađa, pronalazi vlastiti glas i konačno stvara dom po vlastitim pravilima – u Zagrebu, sama, svoja, na vlastitoj cesti sreće.Izvor: tportal / autor: Matej GrgićPrije nekoliko godina sam u Podgorici na konferenciji o pravima žena upoznala Ljiljanu Raičević, majku autorice Olje Knežević. Riječ je o impresivnoj ženi, crnogorskoj feministkinji s kojom me spojila Sanja Sarnavka. I ona mi je uz ručak ispričala neke detalje o životu svoje kćeri koji su bili fascinantni, i o Londonu, tom braku, njenom pisanju. Kad sam se vratila u Zagreb te 2020. godine, ostala mi je slika Crne Gore kao male, zatvorene, politički konzervativne zemlje i te žene, Ljiljane, tako srčane i neposredne. (...) Ne znam je li to zašto što je 'Strada fortunata' ženska priča o ženskom identitetu ili zato što autorica razmišlja vrlo analitički, kao i ja sama, ili je to stvar ženske prirode koju ona uspijeva obuhvatiti u višeslojnim rečenicama, a i te stvarnosti koju živi i koja je okružuje, ali i unutarnje stvarnosti nje same'', kaže Veljača za tportal.Izbor Jelene Veljače kao interpretatorice ovog romana rezultat je dugog promišljanja i potrage za onom osobom koja će i sama imati htjeti duh romana prenijeti slušatelju, imati neku posebnu vezu ili privrženost prema tekstu.'Pokazalo se da je bitno da osoba koja čita, bilo profesionalni glumac, bilo amater narator, ima vezu s tim tekstom, da se može unijeti u njega. I nismo pogriješile odabirom Jelene Veljače za ovaj roman: ona je idealna osoba, donijela je puno toga kvalitetnog svojom interpretacijom u ovaj tekst. Bitno je da postoji neki klik između teksta i osobe koja ga čita, ta razina interpretacije, koliko se ulazi u bojenje, a izborom Jelene zaista smo pogodile, ali ne samo pogodile – odluku o tome donijele smo dugo promišljajući i shvatile da bi njoj odgovaralo ovo i po temi, i sadržaju, i motivima', za tportal objašnjava tonmajstorica Lana Deban.Izvor: tportal / autor: Matej Grgić Audioknjiga Strada fortunata trajat će otprilike osam sati, a bit će objavljena do kraja srpnja. Nakon toga, roman kroz cijeli kolovoz ostaje potpuno besplatan za preuzimanje. Roman Olje Knežević četvrti je tportalov roman godine koji je zaživio i kao audioknjiga, njegove prethodnike možete i danas slušati u book&zvook aplikaciji. Prethodni dobitnici tportalove nagrade za roman godine:Tea Tulić: Strvinari starog svijeta, čita Lucija ŠerbedžijaMagdalena Blažević: U kasno ljeto, čita Anđela RamljakMarija Andrijašević: Zemlja bez sutona, čita Lana Barić
Summer club
21/7/2025
Kad većina ljudi pomisli na Hrvatsku, pred očima im se ukažu slike blistavih obala, sunčanih otoka i kamenih gradova. Te su slike stvarne, ali postoji i druga, tiša Hrvatska – ona koja ne živi na razglednicama, već u glasu književnosti i kulture. Pokretanjem projekta Listen to Croatia taj unutarnji svijet sada je na dohvat ruke.Priče umjesto suveniraListen to Croatia pomno je osmišljena kolekcija audioknjiga priznatih hrvatskih autora, u prijevodu na engleski jezik. Namijenjena je putnicima, iseljenicima, digitalnim nomadima i onima čija znatiželja seže dalje od prvog pogleda na more. Umjesto letaka i razglednica, brojna turistička odredišta u Hrvatskoj već dočekuju posjetitelje s QR kodovima koji otključavaju besplatnu audioknjigu: ulaz u emocionalno i kulturno srce zemlje."Pokretanjem ove kampanje zapravo pokazujemo koliko puno može napraviti mala, fokusirana zajednica kada pokuša nešto što nije uobičajeno za našu jezičnu i kulturnu sredinu. Projekt domaće audio knjižare nastao je s vjerom da i male kulture mogu ponuditi vlastiti zvuk. Prava je vrijednost ovog projekta upravo u tome što nije proizišao iz trenda, nego iz dubokog promišljanja o tome što naša književnost jest kada se pretoči u živi glas.Iz tog našeg malog podviga rodila se i ideja da književnost može, pa i treba biti dio vrhunske turističke ponude. Listen to Croatia nije samo kolekcija prevedenih knjiga: to je poziv na drugačiji susret s Hrvatskom, za svakog putnika koji želi čuti nešto više od službenih rečenica i razgledničkih slika.Raduje nas što je i međunarodna scena prepoznala vrijednost ovakvog pristupa i što naši autori, njihovi glasovi, postaju most prema svijetu. Ova kampanja je tek početak, mogućnosti su goleme. Imamo razlog vjerovati da kulturni turizam ne mora biti privilegija velikih, niti da naša književnost govori samo nama. Sada govori svakome tko želi čuti. I to intenzivno mijenja ono što, zapravo, mislimo da jest Hrvatska, i za nas ovdje, i za one koji nam dolaze.”- Ljubica Letinić, suosnivačica book&zvook-aZbirka audioknjiga na engleskom jeziku okuplja istaknute suvremene hrvatske autore i autorice čija su djela prevedena i profesionalno snimljena na engleskom jeziku. Teme se protežu od ratnih sjećanja i obiteljskih tajni do feminizma, mladenačke kulture i identiteta. Ove audioknjige donose poetske meditacije s jadranskih otoka, filozofska putovanja kroz Europu, snažne priče iz Like, Osijeka i ratnog Sarajeva, ali i ironijske poglede na svakodnevicu post-socijalističke Hrvatske, od Krleže i Predraga Matvejevića, do Maše Kolanović, Damira Karakaša, Roberta Perišića i Olje Savičević Ivančević, i drugih.Više o ediciji Listen to Croatia.Putovanje kao novo kulturno iskustvoyour Croatian vacation with a plot twistU vremenu brzih putovanja i vizualnog prezasićenja, slušanje nudi drugačiji ritam – sporiji, prisniji način povezivanja. Edicija Listen to Croatia ne poziva samo na promatranje kraojlika, već slušatelja uranja u glasove, povijest i suptilne ritmove zemlje. Bilo da živite ovdje, putujete ili vam Hrvatska jednostavno nedostaje, ove priče donose dublje značenje svakom iskustvu. Znamenitosti postaju nositelji sjećanja, a svakodnevne vožnje pretvaraju se u kulturna putovanja.Edicija Listen to Croatia već je privukla međunarodnu pozornost, posebno na London Book Fairu 2025., gdje je predstavljena uz najveće svjetske platforme za audioknjige - što je iznimno važan iskorak za hrvatsku književnost – dokaz da njezine priče i glasovi putuju dalje od granica zemlje, sada zahvaljujući platformi book&zvook.Putovanje nije samo promjena lokacije, već potraga za smislom. Ono što sa sobom nosimo s putovanja nije razglednica ili suvenir, već priča koja nam zauvijek ostaje. Zato, dok otkrivate Hrvatsku ili se spremate na novo putovanje – ne ponesite samo planove i slike. Ponesite priču. Listen to Croatia. Upoznajte zemlju iznutra, glas po glas, priču po priču.
Audioliber: Od tramvaja do MIXX Awards Best in Show
20/5/2025
Počelo je izvan glavne pozornice, izvan Velesajma. Na rubu, u tramvaju. I završilo na vrhu.AUDIOLIBER, prvi sajam audioknjiga u regiji, zamišljen kao digitalni i pokretni događaj u duhu samog formata, ovih je dana proglašen najboljom digitalnom kampanjom godine u Hrvatskoj. Osvojili smo MIXX Awards Croatia 2025 Best in Show. Kako je jedan sajam audioknjiga promijenio pravila igreSvatko tko se barem jednom upustio u projekt koji mijenja navike, zna što znači početi iz podruma. Ili tramvaja.Kad su nam prošle jeseni dodijelili prostor na najvećem domaćem sajmu knjiga koji je više nalikovao zaboravljenom kutu nego pozornici za novi čitateljski format, odlučili smo reći – ne. Umjesto da zauzmemo tuđe mjesto, stvorili smo vlastito: AudioLiber, prvi digitalni i pokretni sajam audioknjiga, sav u pokretu, baš kao i knjige koje se slušaju.Kampanju smo gradili s agencijom UTORAK, iz temelja, bez unaprijed pripremljenog predloška.I bez velikog budžeta. Ali s jasnom vizijom. I čarobnjakom iza konzole za digitalno oglašavanje male, ali renomirane tvrtke Think Say Make Do.Kako ponuditi knjigu u svijetu u kojem vrijeme za čitanje postaje luksuz? Kako izložiti zvuk u kulturi koja i dalje vjeruje samo oku?Slogan “Nitko ne voli audioknjige dok ne posluša prvu” zvučao je kao provokacija. Ali i istina. I upravo zato kao poziv.Krenuli smo s tramvajem, glazbenicima, gerilskim naljepnicama, čitanjima po barovima, slušanjima u knjižarama. I završili - ni manje ni više - na balkonu kabineta ministrice kulture. Odande je lansiran dron s porukom i usmjeren prema Londonu. Uputili smo se za njim u ožujku na prestižan sajam izdavačke industrije The London Book Fair.I samo dva mjeseca kasnije….GRAND PRIX MIXX Awards Croatia 2025Prošlog je vikenda, u Rovinju, na Danima komunikacija, objavljeno:AUDIOLIBER je dobitnik glavne nagrade za najbolju digitalnu kampanju godine.U konkurenciji više od 170 prijavljenih projekata i uz bok najjačim brendovima na domaćem tržištu (Croatia osiguranje, HT, Studenac, Marodi), book&zvook kampanja za sajam audioknjiga izdvojila se po kreativnosti, efektu i hrabrosti. 📚 Više o projektu i putu do MIXX trona pročitajte ovdje🔗 Kako je Audioliber nadglasao buku – Women in Adria🔗 Iz tramvaja do publike – novosti na našem webu🔗 Zatvaranje sajma u Ministarstvu kulture🔗 Kako smo završili u finalu MIXX Awards🔗 Reportaža tportala: kulturnjaci u tramvaju🔗 AudioLiber u Dnevniku - Nova TV: Čudo u tramvaju br. 14🔗 Službena objava MIXX žirija – Dani komunikacija🎥 VIDEO: Pogledajte kako je sve počelo📽️ VIDEO: Audioliber – sajam audioknjiga u pokretuZahvaljujemo svakome tko nas je podržao:našim suradnicima, piscima, glazbenicima i glumcima, novinarima i redakcijama, vozačima tramvaja i tramvajskim putnicima, ZET-u, prvim slušateljima, starim prijateljima, novim čitateljima, uporištima AudioLibera: Centru mladih Ribnjak, Kinoteka Baru, KunstCaffeu, Botaničaru, Booksi, Bookari i Multimedijalnom institutu MaMa.
AudioLiber u utrci za MIXX awards
13/5/2025
Sve je počelo nekom vrstom odbijanja. Book&zvook je, kao jedini domaći izdavač audioknjiga, htio sudjelovati na Interliberu – prirodno je, zar ne? Ali kad nam je dodijeljen prostor koji je djelovao više kao slijepo crijevo sajma nego kao prilika da predstavimo novi format knjige, odlučili smo se za zaokret: nećemo sudjelovati na Interliberu, stvorit ćemo nešto po svojoj mjeri. Tako je rođen AudioLiber – prvi sajam audioknjiga, digitalan, urban i sav u pokretu, kako i priliči audioknjizi - pod sloganom Nitko ne voli audioknjige dok ne posluša prvu. Znali smo da to ne možemo napraviti sami. Za taj iskorak trebala nam je agencija koja razumije da zvuk govori više od slike – zato smo pozvali UTORAK. Zajedno smo osmislili kampanju koja ne služi samo promociji audioknjiga, nego otvara pitanje što znači izlagati knjige u doba kada su vrijeme i šažnja potrebni za čitanje čitanje pravi luksuz. Krenuli smo od pretpostavke: Hrvati još ne poznaju audioknjige ni približno kao Šveđani ili Amerikanci. Zato AudioLiber nema zadatak samo “prodati” narodu knjige, već prvo treba prodati – ideju slušanja knjiga. Šta ćeš, takva je sudbina pionira. U prvoj kampanji odlučili smo zato istaknuti konkretne prednosti audioknjige naspram papirnate. Jasno, Dostojevski pod dekicom ima svoju čar, ali dobar dio dana nisi pod dekicom. Nisi ni doma. U tramvaju si. U autu. Peglaš. Trčiš. Sve to vrijeme možeš – “čitati”. To nam se činilo kako neodoljiv prijedlog knjigoljupcima. OK, možda ne možeš zamisliti da slušaš knjigu, ali ne možeš ni voziti auto i čitati knjigu. Pa ti sad vidi.- Jakov Vilović, UTORAKAudioliber nije nastao iz potrebe da se istaknemo, nego iz uvjerenja da je ono što nudimo – knjiga koja do čitatelja dopire kroz uši – novi oblik čitanja koji ne konkurira onom tradicionalnom, već ga, u neku ruku, nadopunjuje i možda čak spašava.Kako je to rekla Ljubica Letinić, suosnivačica book&zvooka:“Dok sajamske navike domaće izdavačke industrije ne zakorače u 21. stoljeće, mi ćemo razvijati AudioLiber kao format sajma koji se ustvari dogodi između dva uha kada poslušate knjigu. Nama treba za to primjeren okoliš. Za book&zvook koji je novo digitalno gnijezdo najboljeg od onoga što kao kultura imamo. Gradimo praktičnu, iz mobitela dostupnu biblioteku knjiga visoke produkcije i ujedno neku vrstu kulturne fonoteke u koju osim književnosti pospremamo i zvuk jezika u njegovim najboljim interpretacijama. Ne možeš čitati dok peglaš ili voziš, ali možeš slušati – to je audioliber.”Odluka da napustimo prostor Velesajma nije odjeknula samo među publikom i medijima; naš trud i iskorak prepoznala je i struka. Kampanja Audioliber ušla je među finaliste MIXX Awards Croatia 2025 u kategoriji Cross-Media Integration Campaign, u konkurenciji s tržišnim divovima i uz slogan koji se s pravom čini kao da krši sva pravila. U kampanji se sve može reći – ako je istinito i ako pomaže poruci. Naša maksima je: “First say it straight, then say it great.” “Nitko ne voli audioknjige dok ne posluša prvu.” To je jednostavno istina – svih koji ih danas obožavaju, i onih koji će ih tek otkriti. U ovom slučaju, straight i great su se savršeno poklopili.- Jakov Vilović, UTORAKOve godine, MIXX Awards Croatia zabilježio je rekordan broj prijava – preko 170 projekata, što predstavlja porast od 35% u odnosu na prethodnu godinu. U finalu kategorije: Croatia osiguranje, Studenac, Hrvatski Telekom, Marodi - i mi.Da, baš mi. Mali, nezavisni sajam audioknjiga. Jedan tramvaj, jedan slogan, harmonika i šaka entuzijasta na zadnjem sjedištu digitalnog marketinga. Biti u finalu u takvoj konkurenciji samo po sebi je šamar nevjerici. I šlag na torti našeg kontrasajamskog sajma. Svjestan ograničenog budžeta znao sam da ne možemo pokriti sve što bi jedna digitalna kampanja aplikacije trebala uključivati. Pogotovo u situaciji u kojoj se primarni cilj klasične akvizicije digitalnih korisnika stavlja u drugi plan kako bi se prvo pogurale offline aktivnosti i "opasni" slogan. Još uvijek pamtim tih prvih 24 sata kampanje kada mi se činilo da sve radim naopako. 2024. je i ja umjesto praćenja naprednih app analitika i raznoraznih app install i engagement oglasa, prvo postavljam oglas za Facebook event koji će dovući ljude u tramvaj. Ali ta večer u tramvaju i komunikacija slogana kroz OOH i gerilske aktivnosti promijenile su cijelu logiku digitalne kampanje.- Dražen Smaranduj, Think Say Make DoNaša temeljna ideja bila je jednostavna – iskoristiti trenutak kada je knjiga u fousu i ponuditi publici nešto što možda nisu probali. Kampanju smo oblikovali oko jednog jednostavnog, ali moćnog uvida: nitko ne voli audioknjige dok ne posluša prvu. Zato smo odlučili ljudima dati priliku da to učine, da iskuse audioknjigu bilo u tramvaju, knjižari, kulturnom klubu ili jednostavno – online.Na dan otvaranja Interlibera, u tramvaju broj 14, koji svakodnevno prevozi posjetitelje prema Velesajmu, organizirali smo flash mob s piscima. Da, piscima, glumcima i glazbenicima. Neki su čitali, neki svirali harmoniku ili prebirali po liri, neki samo bili tamo; svi zajedno stvorili su situaciju koja se ne događa svaki dan. Paralelno se na sedam gradskih kult(ur)nih lokacija, sedam sajamskih štandova, moglo ući u interakciju s aplikacijom, slušati ulomke i knjige, sve od hitova do neotkrivenih dragulja. Tramvaj broj 14 je prve večeri Audiolibera bio prepun, mediji su taj događaj prenosili s pompom, ljudi su dijelili sadržaje, a book&zvook je postao prisutan na način koji ni centralni velesajamski štand ne bi omogućio.Uz gerilske aktivnosti, krenula je digitalna kampanja. Kroz Meta i Google oglase vodili smo korisnike od znatiželje do instalacije aplikacije i – idealno – prve poslušane knjige. Nakon erupcije interesa, 30% budžeta preusmjereno je na promociju medijskih objava, dok su ostatak činile strategije za app engagement, web conversion i newslettere. Marketing je radio po RACE modelu, ali stvarnost je djelovala poput dobre priče – organski, emotivno i s jakim krajem.Eksplozija ushićenih medijskih objava i offline aktivnosti stvorile su glavni izvor angažiranih korisnika koje smo u stvarnom vremenu dodavali u digitalni marketinški lijevak. Iz modela u kojem smo željeli zadovoljiti sve pomalo - podizanje svijesti, rast angažiranih korisnika na mrežama i rast instalacija - naglo smo prešli u RACE model. Dobili smo veliki doseg (Reach), korisnicima smo dali priliku da probaju slušati (Act) i na kraju smo ih kroz razne liste prilagođenih web i app publika motivirali na instalaciju ili kupnju koda za audio knjigu na webu (Convert). Ubrzo smo dobili razdragane korisnike s kojima smo odmah mogli početi raditi engagment kampanje u aplikaciji, slati im notifikacije, newsletter, širiti poruku o audio knjigama kroz njihovo jedinstveno osobno iskustvo (Engage).- Dražen Smaranduj, Think Say Make DoRezultati su nas zatekli jednako kao i flash mob prolaznike:734% instalcija više nego u listopadu 2023.,205% veći prihod u aplikaciji,304% više novih korisnika na webu,762% veći prihod od kodova za preuzimanje.I da, Google nas je taman pred kraj naših digitalnih aktivnosti izdvojio kao istaknutu aplikaciju na Play Storeu u Hrvatskoj. Prvi Audioliber spojio je naizgled nemoguće: gerilska opsada zagrebačkog električnog tramvaja otvorila je vrata ureda ministrice kulture. Nitko nije svirao harmoniku, ali je violinistica s ministarskog balkona lansirala laganu bespilotnu letjelicu kojom smo simbolično zatvorili Audioliber. Letjelica je usmjerena prema Londonskom sajmu knjiga gdje smo u ožujku izlagali pod motom Listen to Croatia. Ne glumimo mainstream, mi ga mijenjamo.
Boris Jokić: Premijer dekretom može ukinuti ocjene u prva četiri razreda osnovne škole
7/5/2025
Ususret četvrtom izdanju festivala Knjige u krošnjama, otvorili smo diskusiju o tome što znači čitati i učiti u vremenu hiperpodražaja. S osjećajem urgentne potrebe za promjenom sustava obrazovanja u kojem trećina učenika ne savladava osnovne jezične vještine, Centar kulture Ribnjak ugostio je tribinu NOVA ČITANJA.Nataša Govedić, spisateljica i profesorica Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu i Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, gotovo su dva sata razgovarali i slušali nastavnike, učenike, knjižničare i pedagoge, raznovrsnu publiku okupljenu oko pitanja kako danas čitamo i kako učimo, te je li škola kakvu imamo adekvatna za izazove vremena u kojem živimo.'Osloboditi se straha, prepoznati opresiju i opirati joj se, povezati se i udružiti, mijenjati sustav malim koracima, nalaziti rijetke pukotine, eksperimentirati', rekla je Nataša Govedić i time dala glavni ton i intonaciju diskusiji, manje usmjerenoj na dijagnozu, a više na pitanja mogućih akcija i djelovanja u postojećim okolnostima, sad. ‘Premijer dekretom može ukinuti ocjene u prva četiri razreda osnovne škole, on ima tu ovlast’, rekao je Boris Jokić. Cjelovitu snimku razgovora poslušajte na našoj blog stranici kojom smo u istom kontekstu razmotrili ulogu audioknjiga. Jer one mogu biti dragocjen resurs u sveprisutnoj krizi pažnje.NATAŠA GOVEDIĆ: Smeta mi što je poticanje čitanja postalo birokratska procedura, taj termin je rabljen za razne stvari koje opet uvode natjecanje, mjerenje, ocjenjivanje, koje nema veze s čitanjem i stvaranjem. Knjigu Pohvala odriješenim rukama napisala sam er znam da nas je mnogo koji vjerujemo da je čitanje stvaralaštvo. Ako inzistiramo na rezultatima, ocjenama - sve se danas može pretvoriti u statistiku, uslijed tehnologizacije ona je postala odlučjuća stvaka- onda samo gradimo strah, a mislim da je važno izaći iz toga. Osjećam da je mladim ljudima zlo od matura, ocjena, presija, toga da se moraju na onaj amerikanizirani način popeti po zadanim stepenicama. Hajmo stvoriti malu oazu slobodnu od straha.BORIS JOKIĆ: Osjećaj hitnosti, žurnosti, osjećaj straha o kojem govori Nataša, to je planski. To se potiče, jer u u situaciji alerta, parcijalizirane pažnje, napetosti i potencijalnog straha, onda si bolji konzument, što si slobodniji manje si konzument. Današnji glavni resurs je pozornost, osim sigurnosti, ali ostanimo na pozornosti. Ako imaš čitatelja od 15 ili 16 godina i ako je njegova pozornost podijeljena, onda je mao vjeroajtno da će se ta osoba izložiti drugm impulsima, krativnijim i slobodnijim okružjima, drugačijima od nametnutih. Svi smo robovi trenutka o kojem ne mislimo dovoljno kritički. Smatram da odgojnoobrazovni sustav ne omogućuje slobodu, da namjerno guši obrazovne radnike i na taj način odrađuje samo formu. Ako bismo pristupili drugačije, uspjeli bismo. No, je li uopće hitno razgovarati o ovakvim temama? Jest. Treba se boriti uvijek, svim mogućim sredstvima i alatima, protiv nametnutog obrasca, kako prije stotina godina, tako i danas, jer život bez borbe je promašen život.NATAŠA GOVEDIĆ: Treba ovdje istaknuti distinkciju. Nama se čini da živimo u ekonomskom siromaštvu, ali da smo kulturalno, kao, dobro. A zapravo je obrnuto, živimo u strašnom kulturalnom siromaštvu, s tako malo sadržaja za mlade, vrlo strogo kontroliranih u načinima na koji su distribuirani, po cinepleksima i logaritmima mreža. I ne učimo nikoga da sloboda počinje od selekcije tog ogromnog žutog polja. Dakle, ne moraš pogledati sve tiktokove, sve blokbastere, pročitati sve besteler hitove, mada ti se čini da moraš, mada ti se čini da je to istinska zajednica, ali to je fejk nad fejkovima. Zapravo je to tvoje siromaštvo. Ako si rob toga da pratiš trend, da si samo u trendu i ne znaš ništa izvan trenda, onda ne postojiš, ti si konzument, fan, roba, radiš za tu manipulativnu manjinu, klikaš za nju. Da bi izašli iz toga, a to smatram hitnim, trebamo početi govoriti: jedna zbirka poezije, jedna tribina, jedan dolazak u srednju školu, svaki taj pojedinačni čin povećava naš kulturalni kapital i osnažuje neke ljude koji sad tu nešto misle, to mišljenje je kapital. Pristati na postojeće stanje, prepustiti se apatiji, tu bih vrstu kapitulacije smatrala sramotnom, jer imamo dovoljno perspektive i dovoljno znanja - i politiloškog i sociološkog i u svakom smislu analitičkog - da možemo biti svjesni da zakopavamo vrijeme koje dolazi. BORIS JOKIĆ: Želim u tom kontekstu reći i ovo: najnezadovoljniji su učenici gimnazija, najveće probleme s mentalnim zdravljem imaju najuspješnije gimnazijske učenice. Prostor slobode o kojem govorimo ne služi tu samo da razvijemo kreativnost, već da mlada osoba pronađe samu sebe, da prepozna vlastite interese. A hrvatska škola to nažalost i dalje ne omogućuje. Postpandemijsko istraživanje, najveće provedeno te vrste kod nas, svaki četvrti šesnaestogodišnji učenik je tim istraživanjem ispitan, pokazalo je da je svaki treći muški učenik strukovnih škola percipirao pozitivnim sve što se sa školom dogodilo u pandemiji. No, ako ste u to doba bili savjesna učenica kojoj je škola sve, struktura škole nametnuta kao jedina važna, onda nije čudo što se to odrazilo na mentalno zdravlje. No nije pandemija jedina koja je ostavila posljedice na mentalno zdravlje. Naime, mi znamo da struktura škole i način ocjenjivanja, način na koji škola promatra dijete, inzistiranje roditelja koji poput heroinskih ovisnika forsiraju drugu decimalu prosjeka, uglavljivanje one ako nemaš 5.0 nećeš upisati tu i tu školu, dakle, propast ćeš u životu, što je jedna od najštetnijih roditeljskih praksi koje uopće postoje, mi znamo da je to štetno, a to je hrvatska škola danas. I zato bi bilo dobro da prva četiri, a ja bih rekao i pet razreda, nema brojčanog zaključnog ocjenjivanja. Što treba nekome da u porvom razredu osnovne škole prolazi s 4.9 ili 5.0? Pazite, 96,1% učenika završava prvi razred s 5.0, znači njih 3,9% posto ne završava rasred s 5.0, a tu si ih već inficirao. U trećem razredu taj postotak superodlikaša je 91,6%. Zašto ne bismo to obrnuli? To može bilo tko, premijer Andrej Plenković, Zoran Milanović dok je to bio, dekretom može ukinuti ocjene. Jer taj prosjek ništa ne govori o osobi, učeniku. Kad bismo to napravili, ukinuli ocjene bar u tim nižim razredima, napravili bismo pomak, oslobodili malo prostora.Festival književnosti i zvučnog eksperimenta za djecu i mlade posvećen je novim generacijama i onima koji s njima uče, slušaju i mijenjaju formate. Vidimo se i ove godine na Ribnjaku od 14. do 18.svibnja. Program Krošnji uskoro čeka vas na Ibisovim stranicama.Stay tuned… i uživajte u slušanju.