Novosti
Revolucija u slušalicama: Hrvatska europski rekorder u rastu potražnje za digitalnim knjigama
1/5/2026
Dok se na mnogim razinama raspravlja o krizi čitanja, novi podaci Eurostata objavljeni u travnju 2026. otkrivaju trend koji je promakao široj javnosti: Hrvatska je u 2025. godini zabilježila najveći skok potražnje za e-knjigama i audioknjigama u cijeloj Europskoj uniji. Uz nevjerojatan porast od 16 postotnih bodova, domaće tržište više nije na marginama, već diktira tempo digitalne transformacije u regiji.Dugo se smatralo kako su hrvatski čitatelji tradicionalna publika, neraskidivo vezana uz miris papira fizičkih izdanja. Međutim, najnovije izvješće Eurostata o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) za 2025. godinu ukazuje na dramatičan obrat u potrošačkim navikama. Udio stanovnika Hrvatske koji kupuju e-knjige i audioknjige skočio je s ranijih skromnih jednoznamenkastih brojki na visokih 21%, čime smo se izravno plasirali u sam europski vrh, odmah uz bok Irske 24,5% i Danske 22,5%.Ono što ovaj podatak čini još impresivnijim je dinamika rasta. Dok je prosjek Europske unije porastao s 7,3% na 9,5%, Hrvatska je s rastom od 16 postotnih bodova postala apsolutni rekorder Unije u brzini usvajanja novih digitalnih navika, ostavljajući daleko iza sebe Grčku (+7,2 pp) i Njemačku (+3,7 pp).Tehnologija i tempo života - kraj "izgubljenog vremena"Stručnjaci ovaj fenomen objašnjavaju promjenom paradigme u prijemu sadržaja, potaknutom prije svega upotrebom pametnih telefona; oni su kod 44% globalnih korisnika primarni uređaj za slušanje knjiga. U svijetu u kojem je vrijeme postalo najskuplja valuta, audioknjiga je ponudila rješenje za bačene trenutke u danu. "Slušanje knjiga daje smisao gomili izgubljenog vremena – dok putujemo, kuhamo ili vježbamo", davni je moto pod kojim je 2018. nastao book&zvook, pionirski iskorak domaćeg izdavaštva.Analize tržišta pokazuju da za digitalnim knjigama naročito posežu oni radno sposobni (dobna skupina 20-64 godine), koji čine 75% ukupne populacije u EU. Ova skupina koristi audioknjige kako bi maksimizirala produktivnost; slušaju dok putuju na posao ili obavljaju svakodnevne zadatke. Razvijajući konzistentno i dosljedno book&zvook iz projekta u kulturnu infrastrukturu, želimo vjerovati da smo pomogli rastu koji je izmjerio Eurostat. Naša gerilska kampanja Audioliber, proglašena najboljom digitalnom kampanjom u Hrvatskoj MIXX Best in Show 2025, izravno je komunicirala prednosti slušanja u pokretu, što je tada rezultiralo porastom instalacija naše aplikacije za nevjerojatnih 734%.Knjižnice kao motor disperzijeKljučnu ulogu u ovom buđenju tržišta odigrala je mreža narodnih knjižnica. Od 2024. godine, kroz sustave poput eZaKi-ja, hrvatske knjižnice omogućuju posudbu zvučnih e-knjiga, što je formatu dalo neviđen institucionalni doseg. Iako je trenutačna pokrivenost još uvijek u ranoj fazi — podaci pokazuju da je tek 18% knjižnica unutar sustava ZaKi u 2025. godini nabavljalo elektroničke zvučne knjige — jasno je da je utjecaj knjižnica na disperziju navike slušanja nemjerljiv u usporedbi s isključivo komercijalnim kanalima. Hrvatske knjižnice, poput onih u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Vinkovcima korisnicima za iznos godišnje članarine omogućuju pristup audioknjigama - mahom naslovima book&zvook produkcije. Time je digitalna literatura prestala biti luksuz i postala javno dobro. S ukupno 5,25 milijuna zabilježenih posudbi u knjižnicama tijekom 2024. godine i najbržim relativnim rastom digitalne posudbe, potencijal za daljnje širenje slušanja je golem. Digitalno kao standard, a ne alternativaGlobalni trendovi potvrđuju da ovo nije kratkotrajan bljesak već strukturna promjena na tržištu knjiga. Predviđa se da će svjetsko tržište audioknjiga do 2032. godine dosegnuti vrijednost od 56 milijardi dolara, uz godišnji rast veći od 26%. Hrvatska se u taj trend uklopila brže nego što su predviđali i najoptimističniji analitičari, a globalna dominacija modela jednokratne kupnje koja drži 54% tržišnog udjela ukazuje na to da unatoč strelovitom rastu pretplatničkih servisa poput Spotifyja, korisnici žele trajno vlasništvo nad svojim digitalnim bibliotekama.Osim komercijalnog uspjeha, digitalni format donosi i demokratizaciju pristupa literaturi. Audioknjige će se u Hrvatskoj tek pokazati kao ključan alat u obrazovanju. Slušanje, a napose slušanje knjiga - što djeca jako vole i čemu se rado prepuštaju - podržava razvoj vokabulara, mašte i fokusa. Time se audioknjiga nameće kao nezaobilazan medij učenja i inkluzije. Urednički program i produkcijska izvrsnost kojoj težimo, uz vrhunske glumce, glazbenike i rafiniranu zvučnu obradu, podiže ljestvicu kvalitete i pretvara slušanje u "visoku umjetnost" dostupnu svakome tko ima mobitel. To je nastojanje legitimirano i izvan naših okvira ulaskom audioknjige Slučaj vlastite pogibelji u finale prestižnih New York Festival Awards. Jezik i budućnostHrvatski digitalni bum ima i svoju izvoznu komponentu. Projekt Listen to Croatia, koji smo predstavili na Sajmu knjiga u Londonu (LBF 2025, 2026), postaje i novi model kulturnog turizma. Umjesto klasičnih suvenira, turisti i digitalni nomadi sada s dva klika preuzimaju djela Krleže, Jergovića ili Maše Kolanović na engleskom jeziku, čime se hrvatska kultura integrira u globalne digitalne tokove.Činjenica da su domaći mediji previdjeli podatak o Hrvatskoj kao europskom lideru u rastu potražnje za digitalnom knjigom možda najviše govori o tome koliko su nas vlastite navike iznenadile. Dok skeptici i danas tvrde kako kod nas nitko ne sluša knjige, a nacionalna čitalačka istraživanja nemaju ih ni na horizontu, digitalna književna revolucija je na djelu. Ona je već uvelike ušla u naše slušalice i očito mnogima pretvorila vožnju tamvajem, kućanske poslove ili rad na traci otočke tvornici ribe - u vrhunsko književno iskustvo.Hrvatska više ne kaska za Europom; barem kada je u pitanju budućnost knjige, mi smo ti koji trenutno hodaju najbrže.izvori:https://www.eunews.it/en/2026/04/23/sales-of-e-books-and-audiobooks-are-on-the-rise-in-europe/https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20260423-1
NA UHO: Produžen rok prijava do 8. svibnja!
30/4/2026
Dobre vijesti za sve koji još rade na svojim prijavama – rok za natječaj NA UHO: Radionica erotskog pripovijedanja za audio medij produžili smo do 8. svibnja 2026. u 23:59 sati.Kako bismo autoricama i autorima omogućili nešto više vremena za finiširanje tekstova, otvaramo dodatnih tjedan dana za slanje prijava.Podsjećamo: tražimo mlade autorice i autore (od 18 do 35 godina) koji žele razvijati kratku erotsku priču za audio medij, uz stručno vođene radionice, profesionalnu produkciju i objavu na platformi book&zvook.Materijali za prijavu:Uzorak teksta: do 3 kartice teksta (ogledni primjer tvog stila).Sinopsis: kratka ideja za priču koju želiš razvijati tijekom projekta (do 300 riječi).Biografija: kratka bilješka o autoru/ici.Opcionalno: prethodno objavljeni ili neobjavljeni književno-umjetnički radovi.Tehnička napomena: sve tražene dokumente pošaljite u jednom PDF dokumentu naslovljenom: Ime_Prezime_Prijava.pdf.Za sve ostale uvjete, detalje o projektu i pravne napomene posjetite izvornu objavu natječaja.Prijave i pitanja šaljite na: produkcija@bookzvook.com s naslovom poruke: Prijava na natječaj: NA UHO – [Ime i Prezime]Iskoristite dodatno vrijeme – slušamo vas!
NA UHO: Radionica erotskog pripovijedanja za audio medij
17/4/2026
Produkcijska i izdavačka platforma za audioknjige book&zvook traži nove glasove!Otvaramo natječaj za mlade autorice i autore (od 18 do 35 godina) za sudjelovanje u projektu razvoja erotske kratke priče za audio medij. Tražimo tekstove koji se ne zadovoljavaju pukim opisom, već teže postati potpuno auditivno iskustvo.Što tražimo?Tragamo za pričama koje mapiraju suvremenu seksualnost, erotiku i intimu te koje se "osjećaju u ušima". Što za mlade autore danas znači erotska napetost? Kako se tjelesnost manifestira u svijetu digitalne otuđenosti ili novih (ne)sloboda? I kako postaje vidljiva u mediju bez slike. Tražimo pismo koje sluša i osluškuje auditivni prostor u kojem postoji.Zanimaju nas priče koje istražuju erotiku kroz atmosferu i sugestiju, stavljajući intimu i tjelesnost u središte naracije. Fokus natječaja je osim na književnoj kvaliteti i na zvučnom potencijalu teksta. Tražimo prozu koja pulsira, koja koristi čujno kao gradivni element naracije. Cilj nam je okupiti zbirku kratkih priča koje istražuje želju, identitet i emocije bez cenzure, ali s istančanim osjećajem za estetiku audio-formata.Što nudimo?Odabranih pet do sedam autora/ica proći će kroz cjeloviti proces transformacije teksta u zvuk:Besplatno sudjelovanje u stručno vođenim radionicama (pisanje, audio-dramaturgija i urednički rad)Profesionalnu produkciju i objavu priče u sklopu audio-zbirke na platformi book&zvookSuradnju s vrhunskim naratorima i dizajnerima zvuka, čime vaša priča postaje profesionalno audio-djeloUvjeti prijaveDobna granica: Natječaj je otvoren za osobe od 18 do 35 godina (rođeni u razdoblju od 1991. do 2008. godine).Materijali za prijavu:Uzorak teksta: Do 3 kartice teksta (ogledni primjer tvog stila).Sinopsis: Kratka ideja za priču koju želiš razvijati tijekom projekta (do 300 riječi).Biografija: Kratka bilješka o autoru/ici.Opcionalno: Prethodno objavljeni ili neobjavljeni književno-umjetnički radovi.Tehnička napomena: Sve tražene dokumente pošaljite u jednom PDF dokumentu naslovljenom: Ime_Prezime_Prijava.pdf.Pravne napomene i autorska pravaKako bismo osigurali profesionalnu suradnju i zaštitili obje strane, molimo da obratite pozornost na sljedeće:Vlasništvo: Autori zadržavaju autorska prava nad svojim tekstom. Platforma book&zvook vlasnik je prava na audio zapis (produkciju) nastalu u sklopu projekta.Etika sadržaja: Natječaj je usmjeren na umjetničku erotiku. Neće se razmatrati radovi koji promiču nasilje, bilo koji oblik diskriminacije, prikazuju maloljetne osobe u seksualnom kontekstu ili na bilo koji drugi način krše zakonske i etičke norme.Ekskluzivnost: Odabrani autori obvezuju se da tekstove razvijene na radionici neće objavljivati u drugim audio-formatima u razdoblju od 12 mjeseci od dana objave na platformi book&zvook.Tko odlučuje?O pristiglim prijavama odlučivat će uredništvo platforme book&zvook, koje čine pisci, redatelji, urednici i stručnjaci za audioprodukciju.Rokovi i kontaktRok za prijavu: 1. 5. 2026. do 23:59 satiObjava rezultata: Odabranim polaznicima radionice rezultati će biti javljeni putem e-maila.Adresa za prijave: Svoje prijave i pitanja šaljite na: produkcija@bookzvook.com s naslovom poruke: Prijava na natječaj: NA UHO – [Ime i Prezime].
Audioknjiga „Slučaj vlastite pogibelji“ u finalu New York Festivals Radio Awards
30/3/2026
Naša audioknjiga „Slučaj vlastite pogibelji“ Kristiana Novaka ušla je u uži izbor (shortlist) prestižnih New York Festivals Radio Awards 2026.Izdanje je nominirano u dvije kategorije: Audio Book – Fiction i Audio Book – Technical Production Team. Ovim se izborom naša produkcija našla uz bok svjetskim izdavačkim kućama poput Penguin Random House, HarperCollins i Bloomsbury, čiji su naslovi također u ovogodišnjoj konkurenciji.New York Festivals Radio Awards jedno je od najuglednijih međunarodnih priznanja u području audio i radijske produkcije koje desetljećima okuplja najrelevantnije projekte iz cijelog svijeta, od velikih izdavačkih servisa do nezavisnih producenata.Roman Kristiana Novaka u našoj je produkciji dobio interpretaciju koja briše granice između književnosti i izvedbenih umjetnosti. Umjesto klasične naracije, „Slučaj vlastite pogibelji“ realiziran je kao cjelovita dramska audio izvedba s 14 glumaca u režiji Daria Harjačeka, uz jezično savjetovanje Ines Carović, dok tonsko-tehničko vodstvo i dizajn zvuka potpisuje Lana Deban.Glumački ansambl čine: Jelena Miholjević, Karlo Mrkša, Sven Medvešek, Ana Magud, Zoran Čubrilo, Boris Svrtan, Dora Polić Vitez, Ivan Glowatzky, Matija Šakoronja, Filip Vidović, Bogdan Ilić, Mateo Videk, Mirela Videk Hranjec i Nikša Marinović. Glazbu je skladao Maro Market.Za domaću audio industriju ovo je značajan iskorak i potvrda da produkcija na „malim jezicima“ može konkurirati na globalnoj razini visokim produkcijskim standardom i inovacijom. Ovo nam je važna potvrda da ono što radimo ima smisla i izvan našeg tržišta, te dodatni poticaj da dalje razvijamo katalog i širimo vidljivost naših naslova na globalnoj razini.Audioknjigu „Slučaj vlastite pogibelji“ možete poslušati u book&zvook aplikaciji.
Iz Londona s ljubavlju (prema zvuku): Kako književnost s „rubova Europe” osvaja globalne uši
19/3/2026
Ovogodišnji London Book Fair, održan od 10. do 12. ožujka u kultnoj Olympiji, još je jednom potvrdio da je srce svjetske izdavačke industrije. Među desecima tisuća profesionalaca iz 130 zemalja, u moru razgovora o umjetnoj inteligenciji i novim digitalnim modelima, book&zvook je ponosno stajao kao predvodnik audioizdavaštva naše regije.Na zajedničkom štandu s dugogodišnjim partnerom, nakladničkom kućom Sandorf, izložili smo rezultate našeg dosadašnjeg rada. Interes koji smo doživjeli – od velikih distribucijskih platformi do agenata koji traže nove produkcijske modele za manje jezike – potvrdio nam je ono što odavno znamo: audioformat nije samo trend, on je novi život književnosti.Više od prijevoda: Glasovi koji se čujuSredišnji trenutak našeg nastupa bila je panel-diskusija “From the Fringes of Europe to the World: The Expansion of Global Literature” u Centru za knjIževno prevođenje, uvrštena u službeni program sajma. Uz moderiranje Buzza Poolea (Sandorf Passage), pred prepunom dvoranom govorili su autori globalnog renomea: Rumena Bužarovska i Aleksandar Hemon.Fokus razgovora bio je jasan: kako priče koje nastaju na „periferiji” Europe, na jezicima koje svijet naziva malima, pronalaze put do čitatelja (i slušatelja) u New Yorku, Londonu ili Berlinu?Rumena Bužarovska i Aleksandar Hemon na panelu "From the Fringes of Europe to the World: The Expansion of Global Literature"Bužarovska o riziku i magijiRumena Bužarovska, makedonska autorica čija britka proza ne štedi nikoga, otvoreno je govorila o preprekama na tom putu. Istaknula je kako su strani izdavači dugo oklijevali „odvažiti se na rizik prevođenja žene s Balkana”. Prema njezinim riječima, ključ uspjeha nije samo u dobroj priči, već u „magiji dobrog prijevoda”. Bez vrhunskog prevoditelja koji razumije kulturni kontekst i izdavača koji zna kako tu priču plasirati, književnost ostaje zarobljena unutar granica svog jezika.Hemon o smjeni generacijaAleksandar Hemon, bosansko-američki pisac s golemim međunarodnim ugledom, ponudio je zanimljivu perspektivu na promjenu književnog krajolika bivše Jugoslavije. Naglasio je da su prostorom dugo dominirali muški autori i teme rata. Iako su ti sukobi iz devedesetih izrodili iznimna djela, Hemon smatra da „i to ima svoj plafon”.Danas svjedočimo novoj energiji – generaciji spisateljica, među kojima je i Bužarovska, koje donose potpuno drugačije glasove, teme i estetike, razbijajući zastarjele narative o regiji kao isključivom prostoru konflikta.Aleksandar Hemon i moderator panela Buzz Poole (Sandorf Passage)Budućnost je zvučnaDok su se na drugim dijelovima sajma vodile žustre rasprave o umjetnoj inteligenciji – obilježene i prosvjedom 10.000 autora koji su objavili „praznu knjigu” upozoravajući na korištenje autorskih djela u treniranju AI sustava – mi smo u Londonu vidjeli nešto drugo: povratak glasu.U svijetu digitalne transformacije, audioknjiga se pokazala kao idealan most. Ona omogućuje književnosti s „rubova” da brže i neposrednije uđe u svakodnevicu globalne publike. Naš nastup u Londonu nije bio samo promocija kataloga; bio je to dokaz da glasovi jugoistočne Europe više nisu utišani na marginama, već se itekako glasno čuju.Hvala svima koji su nas posjetili u Olympiji. Puni smo dojmova i novih ideja koje već sada počinjemo pretvarati u zvuk. Nastavljamo dalje – s još više naslova, još više glasova i, naravno, vrhunskom produkcijom.A za sve one koji su ovaj put propustili naš štand ili panel – bez brige. Pripreme za nove međunarodne iskorake već su krenule, pa možemo s ponosom reći: vidimo se u Londonu i 2027. godine!Ljubica Letinić, Ivan Sršen i Lana DebanMatt Robinson i Ivan Sršen Ljubica Letinić
book&zvook na London Book Fairu: audioknjige iz regije u razgovoru o budućnosti knjige
11/3/2026
Kad se svakog ožujka otvore vrata londonske Olympije, izdavački svijet otvara novu sezonu. London Book Fair, jedno od prvih velikih međunarodnih okupljanja industrije u godišnjem kalendaru, okuplja više od 30.000 profesionalaca iz više od 130 zemalja koji oblikuju budućnost knjige. Uz trgovinu pravima i nove izdavačke poslove, londonski je sajam i mjesto na kojem se svake godine iznova postavlja isto pitanje: kako knjiga izgleda u vremenu digitalne transformacije, promjene navika i ugrožene pažnje.Na sajmu ove godine sudjelujemo i mi, koji u London dolazimo s katalogom od gotovo 200 audioknjiga nastalih u suradnji s autorima, prevoditeljima i glumcima iz Hrvatske te edicijom izdanja na engleskom jeziku. Naša platforma predstavlja model produkcije i distribucije audioknjiga na manjim jezicima, s ambicijom da književnost iz ovog dijela Europe učini vidljivijom i dostupnijom međunarodnoj publici.U londonskom nastupu uz book&zvook sudjeluje i nakladnička kuća Sandorf, naš dugogodišnji izdavački partner i jedan od najaktivnijih promotora regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu.U službeni program sajma uvršten je i panel From the Fringes of Europe to the World: The Expansion of Global Literature, na kojem sudjeluju autori iz jugoistočne Europe. Vodeće ime među njima je pisac Aleksandar Hemon, bosansko-američki književnik međunarodne reputacije čiji su romani i eseji objavljeni kod vodećih svjetskih izdavača. Razgovor se bavi sve vidljivijim pomakom u globalnom izdavaštvu: rastućim zanimanjem za književnosti izvan velikih izdavačkih središta te ulogom prijevoda, digitalnih platformi i novih modela distribucije u širenju čitateljstva, o čemu će se Hemonu u razgovoru pridružiti makedonska spisateljica Rumena Bužarovska i američki urednik mnogih prijevoda hrvatske književnosti Buzz Poole.„Ako se danas govori o budućnosti knjige, ona se ne može zamisliti bez digitalnih formata i bez novih načina cirkulacije književnosti preko granica jezika i tržišta. U trenutku kada svjetsko izdavaštvo sve snažnije otkriva književnosti manjih jezika, mi na London Book Fair dolazimo s već izgrađenom digitalnom bibliotekom dobro produciranih audioknjiga. Ona može biti ulaz, svojevrsni prozor u cijelu književnu regiju, a nadamo se da će nam sudjelovanje na sajmu pomoći osigurati snažniju međunarodnu distribuciju i dovesti te knjige do nove publike“, kaže Ljubica Letinić, osnivačica i urednica platforme book&zvook.„Londonski sajam knjiga najvažniji je godišnji susret izdavača poslije sajma u Frankfurtu, ali specifičan po tome što je otvoren samo za poslovne posjetitelje, dakle čitav događaj fokusiran je isključivo na sve one koji sudjeluju u procesu nastanka knjige. Svake godine u Londonu se dogovori objavljivanje i barem nekoliko hrvatskih autora i autora iz regije. book&zvook je pronašao odličan način da promovira našu književnost na mediju koji je trenutno najveći izazov svjetskog izdavaštva“, ističe Ivan Sršen.Sudjelovanje na London Book Fairu dio je šire strategije internacionalizacije platforme book&zvook, koja razvija audioknjižni katalog na hrvatskom jeziku i u prijevodima te istražuje modele međunarodne suradnje u području produkcije, distribucije i adaptacije književnih sadržaja. U industriji koja se ubrzano mijenja pod utjecajem tehnologije, novih čitateljskih navika i globalnog tržišta, londonski sajam ostaje jedno od mjesta na kojem se može nazrijeti kako će knjiga izgledati sutra - jedno od mjesta na kojima izdavačka industrija svake godine iznova provjerava vlastitu budućnost.
Zagreb Audiobook Afternoon
23/2/2026
Platforma za audioknjige book&zvook, kroz svoj autorski i razvojni program Audioliber, posvećen popularizaciji audioknjiga, organizira u Zagrebu prvi profesionalni susret posvećen audioizdavaštvu. Zagreb Audiobook Afternoon održat će se u utorak, 3. ožujka 2026. godine, s početkom u 16:00 sati, u prostoru Udruženja hrvatskih arhitekata (Trg bana J. Jelačića 3/1). Ovaj prvi međunarodni susret okupit će stručnjake iz Njemačke, Švedske i Srbije, a program tematizira izdavačke trendove i nove modele slušanja književnosti.Cilj susretaZagreb Audiobook Afternoon zamišljen je kao otvoreni industrijski forum za izdavače, autore, glumce, producente, digitalne platforme i kulturne institucije. Skup dolazi u trenutku kada na hrvatskom tržištu postaju vidljivi prvi ozbiljniji pomaci u praksi slušanja knjiga, razvoju navike i rastu tržišta audioknjiga.Kroz razgovore i studije slučaja, sudionici će predstaviti:razvoj audioknjižnog tržišta u Europi i svijetu,produkcijske i poslovne modele,specifičnosti razvoja u manjim jezicima.Poseban dio programa posvećen je lokalnoj produkciji i suradnji između izdavača, autora i glumaca u stvaranju audioknjiga na hrvatskom jeziku kao i njihovoj distribuciji. Susret je namijenjen profesionalnoj javnosti i zamišljen kao radni forum za poticanje suradnje, razmjenu znanja i dugoročni razvoj audioizdavaštva u Hrvatskoj.SudioniciCarlo Carrenho – međunarodni konzultant za audioizdavaštvo i bivši audiobook ambasador Frankfurtskog sajma knjiga, s uvidom u globalne trendove i razvoj audioknjiga na različitim jezičnim tržištima.Colin Hauer – direktor njemačke izdavačke kuće Hörbuch Hamburg, producent s dugogodišnjim iskustvom u razvoju audio kataloga i distribucijske mreže.Nenad Iđoški – osnivač regionalne platforme Knjigapriča, koja razvija digitalnu distribuciju audioknjiga na srpskom jeziku i širem regionalnom tržištu.Morana Zibar i Kristian Novak sudjeluju kao gosti posebnog dijela programa fokusiranog na percepciju samog formata audioknjige.Program Zagreb Audiobook AfternoonaZagreb Audiobook Afternoon zamišljen je kao prvi u nizu redovitih međunarodnih susreta posvećenih audioknjigama, s ambicijom da Zagreb postane središte okupljanja i razmjene unutar rastuće europske audio izdavačke scene.book&zvook pratite na Instagramu i Facebooku, a naše audioknjige pronađite na www.bookzvook.com ili u aplikaciji book&zvook.
Dani dječje audioknjige u book&zvooku
26/1/2026
U okviru Dana dječje audioknjige pozivamo vas da istražite našu audiobiblioteku – zbirku izabranih priča za djecu i mlade koja trenutno broji više od 40 naslova. Biblioteka se stalno nadopunjuje novim izdanjima, prateći razvoj mladih slušatelja, potičući njihovu maštu, radoznalost i ljubav prema pričama koje mogu slušati u svakom trenutku.U naredna dva tjedna naša će audiobiblioteka biti obogaćena s osam novih naslova nakladničke kuće Ibis, poznate po kvalitetnoj dječjoj književnosti i predanosti razvijanju ljubavi prema pričama kod najmlađih, koja je ujedno i naš partner.Audioknjige u book&zvooku idealne su za zajedničko slušanje s roditeljima ili prijateljima, za samostalno otkrivanje priča, tijekom vožnji automobilom, kao dio večernjih rituala ili za kratke pauze koje djeci i odraslima pružaju trenutke čarolije.Bilo da vaše dijete prvi put otkriva svijet audioknjiga ili već ima svoje omiljene priče, Dani dječje audioknjige u book&zvooku pravo su vrijeme za zajedničko istraživanje i uživanje u kvalitetnim pričama koje traju.Za više informacija o novim dječjim izdanjima pratite nas na Instagramu i Facebooku.
Regoč za sve: book&zvook u inicijativi “15 po 15”
18/1/2026
U sklopu nacionalne inicijative “15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci”, koju provodi program Rođeni za čitanje, i book&zvook se ove godine uključuje kao partner u izazovu, s idejom da čitanje i priče budu dostupni svima.Inicijativa poziva roditelje, skrbnike, odgojitelje i sve koji brinu o djeci da 15 minuta dnevno, tijekom 15 dana, čitaju djeci i time zajedno s njima grade naviku, bliskost i ljubav prema knjizi od najranije dobi.Mi u book&zvooku toj se ideji pridružujemo iz perspektive inkluzije, jer znamo da ne mogu sva djeca i sve obitelji sudjelovati u čitanju na isti način.Zato ćemo, povodom ove akcije, pokloniti audioknjigu “Regoč” Ivane Brlić-Mažuranić onima koji nam se jave putem naših društvenih mreža, a kojima je slušanje priča potrebna ili korisna alternativa čitanju, bilo zbog oštećenja vida, teškoća u čitanju, nepoznavanja jezika, invaliditeta ili bilo kojeg drugog razloga.Audioknjiga ovdje nije zamjena za čitanje, nego most, način da i oni koji ne mogu čitati na klasičan način ipak mogu sudjelovati u zajedničkom izazovu koji vodi u iskustvo pripovijedanja, knjigu, vrijeme provedeno s djetetom.POSLUŠAJ ULOMAKInicijativa “15 po 15” jasno i lijepo podsjeća na sve ono što čitanje donosi djeci: od razvoja jezika, empatije i mašte, do jačanja odnosa, stvaranja rutine i osjećaja sigurnosti. U nastavku možete vidjeti i manifest s 15 razloga zašto je važno čitati djeci od najranije dobi. Vjerujemo da svako dijete zaslužuje svoju priču i da je važno pronaći pravi format i kanal da ta priča do njega i dođe.Audio izdanje Regoča iz book&zvook produkcije posebno je i po svojoj izvedbi; tekst je snimila Lela Margitić, jedna od najznačajnijih glumica svoje generacije, čiji glas i interpretacija ovom klasiku daju snažan pripovijedni pečat. Izdanje je dodatno obogaćeno glazbom i zvučnim slojem, što slušanje pretvaraju u cjelovito i bogato auditivno iskustvo, a vizualni identitet naslovnice potpisuje Mak Cvjetičanin. Riječ je, dakle, o izdanju koje nosi visoku vrijednost i u književnom i u produkcijskom smislu i upravo takvo ga s veseljem poklanjamo kao dio ove inicijative.Kako se javitiAko znate nekoga kome bi sudjelovanje u ovoj akciji značilo upravo kroz slušanje – ili ste to vi sami – pratite naše društvene mreže. Detalje o načinu prijave i uvjetima darivanja objavljujemo na našem Facebook i Instagram profilu tijekom trajanja inicijative. Broj primjeraka je ograničen.
AUDIOLIBER 2025: Knjiga stigla u tvornicu ribe – book&zvook oduševio saljske radnike
11/11/2025
Audioliber 2025. svečano je otvoren danas u tvornici ribljih konzervi Mardešić u Salima na Dugom otoku, gdje su radnicima na harmonici i gitari zasvirali pisac Damir Karakaš i glumac Nikša Marinović.Damir Karakaš i Nikša Marinović, recital na brodu// foto: Dražen SmarandujLjubica Letinić i Lana Deban, osnivačice platforme book&zvook, radnicama i radnicima su podijelile kodove za audioknjige. Naslove recentne domaće književne produkcije, knjige domaćih pisaca prevedene na engleski jezik, dječja izdanja, dva Karakaševa romana, Sjećanje šume u izvedbi glumca Živka Anočića, Proslava glasom glumca Leona Lučeva, roman koji je doživio i svoje filmsko uprizorenje snimljen je i kao englesko audio izdanje... zaposlenici tvornice birali su nešto po svom ukusu. Bračni par radnika s Filipina, Maria i Jerwin Guinhawa dobili su engleske prijevode „Sarajevskog Marlbora“ Miljenka Jergovića i „Brod za Issu“ Roberta Perišića. Lana Deban i razdragane zaposlenice tvornice Mardešić/ foto: Dražen Smaranduj„Počašćeni smo što ste došli iz Zagreba na Dugi otok da nam poklonite knjige“, izjavila je Maria. Komercijalist tvornice Darko Bonja ocijenio je ideju prezentacije knjiga uz glazbu i uz pokretnu traku kao izuzetnu. Tvornica ribljih konzervi 'Mardešić' ima dugu tradiciju i stotinjak zaposlenika, njih gotovo 70% su stranci.Atomosfera svečanog otvaranja sajma Audioliber/ foto: Dražen SmarandujOtočki domaćin bio je voditelj saljske knjižnice Ante Mihić, koji je veselu povorku dočekao već u luci. „Ovdje rade ljude s raznih strana svijeta – iz Nepala, iz Ukrajine, s Filipina... Njihov doček rasparao mi je srce! Donijeli im ste kulturu, ono što je potrebno svakom čovjeku“, izjavio je Mihić koji plijeni svojim entuzijazmom i vedrinom.Vedri duh saljske knjižnice Ante Mihić s urednicama book&zvooka Ljubicom Letinić i Lanom Deban / foto: Dražen Smaranduj„Bilo je sjajno! Radnici su najbolje reagirali na ličko kolo – ono što sam svirao po svadbama – počeli su poskakivati. Očito je to univerzalan ritam, paše i Filipincima i Nepalcima“, rekao je Karakaš. Toplo je dočekan u nedavno obnovljenoj, kultnoj saljskoj knjižnici, jednom od važnijih toponima kulturne karte hrvatskih otoka. I nije slučajno što je jedan otok izabran ove godine za mjesto na kojem će početi godišnji sajam knjiga za slušanje - book&zvook, naime, razumijeva jezik i kao glazbu, pa pažljivo sluša njegove izrazite čujne varijacije, zbog čega je dijalektalnost trajno u fokusu produkcijskog interesa, a zbirka otočke čakavske poezije sve bogatija. Audioliber u Salima na Dugom otoku/ foto: Dražen Smaranduj„Oduševljeni smo, predivno su nas primili! Reakcije ljudi potvrđuju da su knjige poželjne i u otočkom tvorničkom pogonu usred studenog. Cilj nam je bio oplemeniti im radnu svakodnevicu. Pozivamo menadžere i ljudske resurse velikih tvrtki da omoguće svojim radnicima pristup kulturi, to je u današnjem digitalnom svijetu pravo, ne privilegij“, rekla je Letinić.