Prepusti se užitku slušanja knjiga u mobilnoj aplikaciji book&zvook

PREUZMI APLIKACIJU BOOK&ZVOOK

Dostupna je na platformama Apple App Store, GooglePlay i Huawei Gallery.

IZRADI KORISNIČKI RAČUN

Za registraciju je potrebna samo e-mail adresa.

PRONAĐI ŠTIVO ZA SEBE

Poslušaj besplatne ulomke svake knjige.

SIGURNA KUPNJA

Knjige plati uslugama Apple Pay i Google Pay, putem PayPal naloga, kreditnom ili debitnom karticom.

SLUŠAJ I ČITAJ

Knjige preuzmi u cijelosti ili po poglavljima. Prilagodi brzinu čitanja i unosi bilješke. Slušaj i kada nisi na mreži. Kupljena knjiga zauvijek je tvoja, možeš je obrisati iz uređaja i nanovo preuzeti neograničen broj puta.

IZBOR AUDIO IZDANJA

Zagreb - alternativni vodič

Autor

Jasna Babić

čita

Ljubica Letinić

Traje

1 sati 19 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

Pred vama je originalno audio izdanje, rukopisna ostavština historiografskog istraživanja Jasne Babić. Intrigira činjenica da je ova izuzetna novinarka, poznata po svom hrabrom i nepotkupljivom pisanju o sprezi kriminala i politike, stvarateljsku žeđ gasila i u povijesnim arhivima, te da je svoje tekstove o Zagrebu pisala baš za zvučni medij. Iako je taj medij neobičan i neočekivan za novinarku Babić, ona i u njemu ostaje vjerna svom novinarskom nervu, pa o Zagrebu ovdje piše s ljubavlju, ali razbijajući uobičajene mitove koje gajimo o tom gradu. Diskurzivni i medijski iskorak, gotovo radikalna gesta, možda prva koja dolazi iz novinarstva nakon Marije Jurić Zagorke, nije nažalost dobila svoju pravu priliku za života Jasne Babić. Za nas je utoliko svečanije i važnije oživotvorenje njenih tekstova u formatu izvorne audio knjige, koju ovdje s nemalim ponosom puštamo da stoji kao posveta, ali i potvrda nenadmašnosti njene autorice. UredništvoNedugo prije svoje smrti Jasna Babić povjerila mi je na brigu audio CD s 24 kratke priče o prošlosti Zagreba. Zanimljivo je da su te priče pisane upravo za slušanje, u namjeri da ih se emitira u zagrebačkim tramvajima kroz razglasni sustav. No, kako taj Jasnin izlet u medij audija, iz tko zna kojeg razloga, nije zaživio, dala mi je svoje priče misleći da ću lakše od nje naći način da polete eterom. Opraštajući se u to vrijeme od radija, primila sam te priče kao izraz dubokog povjerenja, ali i golem teret s kojim nemam kud, frekvencijsko se polje za mene u to vrijeme značajno sužavalo. No, rađao se book&zvook, projekt koji je u naš jezik donio praktično rješenje suvremene tehnologije kojim slušanje knjiga postaje jednostavno i lako dostupno. Jasninim se pričama smiješio izlog, a meni prilika da vratim jedan važan i golem dug. Riješila sam da ih sama pročitam kako mislim da treba i da ih dočekam u zvuku kako im dolikuje, da za njih izgradim nešto kao akustički trampolin. Ljubica LetinićPodatak da je posljednja vještica u Europi spaljena upravo u Zagrebu, našu vrsnu istraživačku novinarku Jasnu Babić toliko je zaintrigirao da je krenula temeljito proučavati arhive, pa je i napisala knjigu. Bila je silno radoznala, a najviše su ju zanimale životne priče. Nažalost, Jasna nikad nije dočekala da njezine „Vještice“ budu objavljene. Ali na tom višegodišnjem istraživačkom putovanju, iskopala je brojna svjedočanstva o stanovnicima i događajima u Gradecu od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Te štiklece pretočila je u 24 kratke priče koje otkrivaju da je Gradec bio prepun osebujnih likova i sudbina. U toj maloj varoši, čim padne mrak i nakon što prođe noćobdija, počne skriveni urbani život. Jasnini junaci su razni prevaranti, prostitutke, pa Margareta, nevjenčana supruga kostobolnog Jurja, zatim zagrebački krvnik Magistar, zavodnica Dorotea, kao i prvi liječnik - Petar fizikus, a tu su i korumpirani suci i političari, pa prvi gradonačelnik, onovijeki tajkun, jedna spretna poduzetnica, coprnica...Mogu zamisliti Jasnu kako se otpuhujući prašinu s tih dokumenata i pišući bilješke vragoljasto smije i uživa jer su ju svi oni neodoljivo podsjećali na likove koje je sretala u stvarnom životu i koji bi postali tema njezinih novinarskih tekstova. Ova 24 štikleca sigurno će izmamiti osmijeh svakom slušatelju, bio on Zagrepčanin ili turist, a onom ambicioznijem možda će probuditi radoznalost i potaknuti ga na daljnja istraživanja alternativne povijesti Zagreba. Paula Bobanovićfotografija naslovnice: Anto MagzanJasna Babić (Zadar, 1957 – Zagreb, 2017) bila je najvažnija istraživačka novinarka svog vremena. Novinarstvom se počela baviti u omladinskom časopisu Polet, raspad Jugoslavije pratila je iz tjednika Danas i Zapad. Bila je među osnivačima tjednika Globus, zatim je pisala za Nacional, no u njemu ne dočekavši kraj karijere, pisala je zatim za Slobodnu Dalmaciju, Večernji list, 24espress, Lupiga.com i druge. Autorica je dviju knjiga: ‘Zagrebačka mafija’, objavljena 2003. i ‘Urota Blaškić’, 2005.

Mediteranski brevijar

Autor

Predrag Matvejević

čita

Zlatko Ožbolt

Traje

12 sati 0 minuta

žanr

esej

Više je verzija o tome tko je potaknuo Predraga Matvejevića da napiše "Mediteranski brevijar", ali je posve izvjesno da je to knjiga koja mu je i u svijetu donijela uvažavanje. I to onakvo kakvo su s ovih prostora u svijetu doživjeli još samo Ivo Andrić, Danilo Kiš i Dubravka Ugrešić. Baš kao i djela troje spomenutih pisaca i Matvejevićev se "Brevijar" jednako zdušno čitao i čita se u znanstvenim i neznanstvenim krugovima. Drugačije uostalom i nije moglo biti jer je prema autorovim riječima to "most između znanosti i književnosti", rafiniran spoj kulturne historiografije i književnosti o moru. Bilješke na temelju kojih je "Brevijar" nastao bile su opsežne i mogla je iz njih nastati monografija, ali nije. "U takvim knjigama je najgore ako vas zavede erudicija. Tada izgubiš narativnost i utopiš se u sreći da sve znaš", rekao je Matvejević u jednom intervjuu.Za potrebe "Brevijara" triput je proputovao Mediteran, prvi put doslovno, drugi put po starim kartama, a treći put čitajući stare rječnike, dnevnike i putopise. Za potrebe drugog "putovanja" godinu je dana učio i arapski da bi mogao pročitati što piše na kartama. Slijed tih putovanja odredio je i strukturu knjige: na početku je autorovo neposredno iskustvo prolaska Mediteranom, tu su i prizori mora i najrazličitijih obala koje ono dodiruje, opisi valova i mrakova, neba, naroda i njihovih običaja, brodova... Matvejević potom sva pitanja o moru i kopnu Mediterana ponovo postavlja na starim kartama, nastavljajući neke davne plovidbe i započinjući nove. Uostalom, kako i piše: "karta sažima znanja i iskustva, prostor i shvaćanje prostora, svijet i pogled na svijet", ali "one nam ne mogu otkriti lice Mediterana, nego tek bore na njegovu licu." Na kraju su tu i sva imena Mediterana jer su ga njegovi stanovnici u nazivali Velikim, Južnim, Sjevernim morem, ovisno o perspektivi iz koje su ga gledali i pristupali mu. Tu su i antički i kasniji izvori, kao i novija lektira, povijesne etimologije i nazivi riba koji variraju od uvale do uvale u tom moru susjedstva. Otuda i tri dijela knjige: Brevijar, Karte i Glosar.A onda se povukao na otok i ispisao fascinantnu priču o životu na prostoru koji nije "samo povijest ili predanje, zemljopis ili zavičaj, pamćenje, baština ili vjera: Mediteran je možda i sudbina". Danas kada u vijestima gledamo tragične prizore afričkih izbjeglica koji pokušavaju pristati na Lampedusu ne možemo se ne prisjetiti pasusa iz "Brevijara" u kojem Matvejević piše: "Narodi i rase ovdje su se stoljećima zbližavali ili suprotstavljali jedni drugima, pretjeruje se kad se ističu njihove sličnosti, a zanemaruju razlike i sukobi." No upravo zahvaljujući tome što nije dopustio da ga zavedu erudicija i predavački ton, najljepši su dijelovi posvećeni životu na Mediteranu, njegovim vjetrovima, valovima, vonjevima, strujama, biljkama i stijenama, stanovnicima i životinjama, danima i poslovima, hrani i piću, mrežama, psovkama i pitanjima, od prvih i načelnih do posljednjih i presudnih. Užitak čitanja "Brevijara", naime, jednako proizlazi iz harmonije koju autor pronalazi u kulturnim razlikama između Mediteranaca i onoga što je u tom mediteranskom iskustvu univerzalno ljudski.Trideset pet godina od prvog u nizu domaćih i pedesetak svjetskih izdanja, "Mediteranski brevijar" dobio je i audio verziju. Velika je to stvar jer Mediteran ne samo da nije more samoće, nego je puno priča, imena i zvukova koje vrijedi uvijek iznova osluškivati. To će iskustvo biti to sjajnije jer se uz izvrsnu interpretaciju Zlatka Ožbolta i autentične zvukove Mediterana u njemu glasom pojavljuje i sam autor. Jedinstvena knjiga tako je dobila i jedinstveno zvučno izdanje. (Ana Grbac)glazba: Dubravko Robićdizajn zvuka: Dalibor PiskrecPredrag Matvejević/ foto: Daniel di MarcoPredrag Matvejević, publicist, književni teoretičar, polemičar i esejist, rođen je 1932. u Mostaru, umro u Zagrebu 2017. Studirao je romanistiku u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao na polju komparativne književnosti i estetike 1967. na Sorbonnei, gdje je 1994. obranio habilitaciju za redovnu profesuru. Gotovo trideset godina predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagreb, no 1991. godine je emigrirao, nastanivši se najprije u Francuskoj, zatim u Italiji, gdje nastupa kao gostujući profesor. Na Novoj Sorbonnei, Paris III, predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost, a od 1994. godine redovni je profesor na slavistici rimskog sveučilišta La Sapienza i predsjednik Znanstvenoga savjeta Mediteranskog laboratorija u Napulju. Bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a i počasni potpredsjednik međunarodnoga PEN-a, jedan od osnivača Asocijacije Sarajevo u Parizu i Rimu. Prvi dio Matvejevićeva opusa obilježen je zanimanjem za poetiku angažirane književnosti. Njegova knjiga Razgovori s Miroslavom Krležom (1969) jedno je od temeljnih dokumentacijskih djela o Krleži, značajno i zbog rasprave o problemu angažiranosti i tendencioznosti u književnosti. Drugi dio njegova opusa otvara esejističko djelo Mediteranski brevijar (1987), spoj »kulturne historiografije i književnosti o moru« kako je napisao Claudio Magris, u kojem istražuje kompleks mediteranizma u kulturnoj baštini Europe. Djelo je prevedeno na više desetaka stranih jezika i nagrađeno uglednim književnim nagradama. Kao suradnik kulturne rubrike pariškoga lista Le Monde pisao je članke o južnoslavenskim književnostima, posebno o M. Krleži. Sudjelovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama, pisao je i objavljivao na francuskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. bibliografija: Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, 1979, Bukurešt, 1980, Skopje, 1983); De la dissidence (Lausanne, 1996); Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz 1996, Milano, 1996, Zürich, 1996); La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, 1998, Milano, 1998); Les Seigneurs de la guerre (Pariz, 1999, Milano, 1999, Prag, 2003); L'Ile-Méditerranée (Pariz, 2000). ___ Sarajevo (Milano 1995); Ex-Jugoslavia : diario di una guerra (Napulj, 1995); Tra asilo ed esilio (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, 1997); Golfo di Venezia (Venezia 1997); Isolario Mediterraneo (Milano 2000); Sul Danubio (Rim, 2001); Compendio d'irriverenza (a cura di Sergej Roić, Lugano, 2001); Lo specchio del Mare mediterraneo (Lecce 2002); Un'Europa maledetta (Milano, 2005). ___ Sartre (esej, 1965); Razgovori s Krležom (1969); Prema novom kulturnom stvaralaštvu (1975); Književnost i njezina društvena funkcija (1977); Te vjetrenjače (1977); Jugoslavenstvo danas (1982); Otvorena pisma (1985); Mediteranski brevijar (1987); Istočni epistolar (1995); Gospodari rata i mira (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, 2000); Druga Venecija (2002); Kruh naš (2009) Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Životinjska farma

Autor

George Orwell

čita

Sven Medvešek

Traje

3 sati 59 minuta

žanr

novela

„Životinjska farma“ govori o skupini premorenih i izrabljivanih domaćih životinja koje žive na Vlastelinskoj farmi u Engleskoj. Želeći se osloboditi potlačenog načina života u kojem su eksploatirane od svojih vlasnika, životinje dižu pobunu, svrgavaju ljudske gospodare i uspostavljaju vlastito egalitarno društvo. S plamenim idealizmom i sloganima o jednakosti svih životinja, počinju stvaranje Životinjske farme gdje teže napretku, uspostavljanju pravde i jednakosti. Na kraju, predvodnici revolucije, oportunističke svinje, potkopavaju revoluciju u korist još opresivnije i bezdušnije diktature od one prethodne, te novim životinjskim društvom zavlada još strašniji totalitarizam. Prvi put objavljena 1945. godine i temeljena na događajima ruske boljševičke revolucije i izdaji Josifa Staljina, ova knjiga oštra je satira o slijepom maršu potlačenog društva prema totalitarizmu. Bezvremenska bajka za odrasle nosi jasnu poruku da napad na slobodu, pod kojom god zastavom ili politikom, neminovno hrli u tiraniju. Sven Medvešek (1965.), kazališni, televizijski i filmski glumac, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Vladimir Roksandić (1947-1998.) , prevoditelj, izraziti predstavnik šezdesetosmaške scene u Zagrebu.George Orwell (1903-1950.), pseudonim je engleskog pisca, kritičara i novinara rođenog kao Eric Arthur Blake u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac radio u Državnom odsjeku za opijum. Zarana je, što je bilo uobičajeno za sina kolonijalnog službenika, poslan na školovanje u Englesku. Nakon semestra na Welligtonu seli na elitni koledž Eaton gdje je bio kraljevski stipendist od 1917. do 1921. U tom je razdoblju razvio averziju prema engleskom klasnom sustavu, o čemu je pisao u eseju Such, Such Were the Joys. No po završetku studija, udovoljavajući obiteljskoj tradiciji, pridružio se Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. To ga je iskustvo transformiralo stvorivši u njemu dubok revolt prema kolonijalnom imperijalizmu. Objavljivao je progresivne tekstove socijalističkh uvjerenja, no živio je u besparici, kao skitnica, povremeno radeći kao najamni radnik (Nitko i ništa u Parizu i Londonu 1933., Burmanski dani 1934., Pucajući u slona 1950.). Orwellovo pisanje obilježava oštra kritika društvene nejednakosti, kojoj se često suprotstavljao britkom duhovitošću i satirom. Kao član Nezavisne radničke partije Orwell se priključio Španjolskom građanskom ratu u kojem je bio ranjen. Kataloniji u čast, biografska proza iz 1938. opisuje to neposredno ratno iskustvo, ali i Orwellovo razočaranje komunizmom, izobličenim pod diktatom staljinizma. Totalitarizam će ostati njegova okupacija do kraja, u najpoznatijom njegovim romanima, u Životinjskoj farmi, satiričnoj alegoriji objavljenoj 1945. godine ili u četiri godine kasnije objavljenoj zastrašujućoj, antiutopijskoj slici mogućeg svijeta neslobode Tisuću devetsto osamdeset četvrta. George Orwell (1940.) je nakon Španjolskog građanskog rata za život zarađivao pišući književne kritike, a s početkom Drugog svjetskog rata zaposlio se na radio postaji BBC. Osjetivši da je njegov posao propaganda britanskih ratnih potreba, daje otkaz na BBC-u. Postao je književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa iza kojeg je stajala grupa članova Radničke partije.

Sapiens: kratka povijest čovječanstva

Autor

Yuval Noah Harari

čita

János Römer

Traje

17 sati 56 minuta

žanr

publicistika

Višemilijunski bestseler od sada i u audio izdanju. Spremite se na uzbudljivo umno putovanje.Yuval Noah Harari osporava sve što znamo o čovjeku. U ovoj smjeloj i zapanjujućoj audio knjizi renomirani povjesničar istražuje tko smo, kako smo došli ovdje i kamo idemo. Što nas čini briljantnima? Što nas čini smrtonosnima? Što nas čini Sapiensima?Zemlja je stara 4,5 milijarde godina. U samo djeliću tog vremena osvojila ga je jedna vrsta među bezbroj drugih: mi. Mi lutamo Zemljom svega 200 000 godina - ali smo u to vrijeme učinili više da promijenimo lice planeta nego bilo koje drugo stvorenje. U svom provokativnom bestseleru Harari upućuje slušatelje na putovanje kroz povijest čovječanstva, od kamenog doba do danas.Vrsni domaći spiker Janos Römer vješto nas vodi kroz ovaj temeljit, istraživački rad, koji nam u hrvatski jezik dolazi u vrckavom prijevodu Predraga Raosa, i svojom intelektualnom izvedbom nalazi savršen ton za ovu zadivljujuću audio knjigu.'Pripremite se da vas ova knjiga oduševi'. Jedna od Guardianovih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.Većina knjiga o povijesti čovječanstva slijedi ili povijesni ili biološki pristup, ali Yuval Noah Harari razbija kalup ovom vrlo originalnom knjigom koja počinje prije oko 70.000 godina pojavom moderne spoznaje. Od ispitivanja uloge koju su ljudi u razvoju igrali u globalnom ekosustavu do crtanja uspona carstava, Sapiens integrira povijest i znanost kako bi preispitao prihvaćene narative, povezao prošli razvoj sa suvremenim problemima i ispitao specifične događaje u kontekstu većih ideja.Ova knjiga nas također tjera da gledamo naprijed, jer su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ljudi počeli kriviti zakone prirodne selekcije koji su upravljali životom u posljednje četiri milijarde godina. Stječemo sposobnost dizajniranja ne samo svijeta oko sebe, već i sebe. Kamo nas to vodi i što želimo postati?prof. Yuval Noah HarariProf. Yuval Noah Harari (Izrael, 1976.) je povjesničar, filozof i autor nekoliko bestselera: Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće i Sapiens: Rođenje čovječanstva. Doktorirao je na Sveučilištu Oxford 2002., a trenutno je predavač na Odsjeku za povijest pri Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Diljem svijeta predaje o temama koje istražuje u svojim knjigama. Autor je niza članaka za publikacije kao što su The Guardian, The Financial Times, The New York Times, TIME i The Economist. Tijekom 2020. Harari je govorio i pisao o globalnoj krizi povezanoj s pandemijom virusa COVID-19, te raspravljao o implikacijama pandemije na CNN-u i BBC-u. Njegov članak na temu ruske invazije na Ukrajinu u The Guardian Opinion najčitanije je mišljenje svih vremena. Knjiga je objavljena u suradnji s izdavačkom kućom Fokus, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Svila, škare

Autor

Irena Vrkljan

čita

Ivana Roščić

Traje

4 sati 13 minuta

žanr

roman

Roman Svila, škare, objavljen 1984. godine, vrlo je brzo postao i ostao kultni naslov. Sav satkan od krhotina, promjena mjesta boravaka i adresa, djeluje kao kakav kaleidoskop sjećanja u kojem se pretapaju slike prošlosti sa slikama sadašnjosti. Poetsko-refleksivna proza u ispovjednom tonu, još k tomu pisana iz pozicije djevojke iz građanskoga sloja, predstavljala je inovaciju za vrijeme u kojem je nastala. Prigušeni feminizam koji je zračio iz romana, djelovao je subverzivno. S romanom Svila, škare i onima koji su uslijedili (Marina ili o biografiji, Berlinski rukopis i Dora, ove jeseni) – autorica ispisuje svoju autobiografsku tetralogiju čiji se dijelovi međusobno prožimaju i obogaćuju. U njoj su biografije drugih, sudbine članova obitelji, prijatelja i poznanika skladne kockice od kojih se slaže glavna priča. Priča o potrazi za samom sobom.Irena Vrkljan rođena u Beogradu 1930., hrvatska je pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, scenaristica, esejistica i prevoditeljica; poznata i kao "hrvatska Virginia Woolf". Njena majka je bila Bečanka koja je doselila u Beograd, a otac trgovački zastupnik čija je obitelj vukla podrijetlo iz Lovinca. Nakon bombardiranja 1941. godine, Irena se s obitelji seli u Zagreb gdje završava gimnaziju i upisuje studij arheologije, etnologije i germanistike. Vrkljan se već 1950-ih, u okviru generacije krugovaša, počinje javljati kao pjesnikinja, a prevoditeljskim radom bavi se zajedno sa svojim prvim suprugom, također pjesnikom, Zvonimirom Golobom. Piše i televizijske scenarije i radiodrame (redovito surađuje s režiserom Zvonimirom Bajsićem). Kasnije će u Berlinu studirati na Filmskoj akademiji gdje upoznaje svog drugog supruga, njemačkog pisca i dramaturga Benna Meyera-Wehlacka. S Bennom će, sve do njegove smrti 2014.g., živjeti u Berlinu i također blisko surađivati. Nakon mladenačke nadrealističke poezije, kroz svoju autobiografsku prozu, Irena Vrkljan tematizira osjećaj neukorijenjenosti, rasutost identiteta, kompleksnost prošlosti koja opterećuje sadašnjost, prepoznavanje sebe u tuđim biografijama i oslobođenje pisanjem kao trajno inspirirajuće motive. Do sada je objavila više od dvadeset knjiga: pjesničkih zbirki, romana, autobiografske proze i eseja, te je dobitnica svih važnijih književnih nagrada i dopisna članica HAZU. O projektu ČUJ OVU KNJIGUNaslanjajući se na iskonsku tradiciju usmenog prenošenja priča koja započinje još u najranijoj čovjekovoj dobi pričanjem priča djeci, a koja kasnije u svijetu vizualnih podražaja kržlja i nestaje - projektom ČUJ OVU KNJIGU želimo u ljudima probuditi uspavanu emociju slušanja. Emociju koja nastaje proizvodnjom tisuću slobodnih, osobnih asocijacija, i to kroz gotovo alkemijski proces koji se događa dok zvuk putuje labirintom slušateljevog uha do svoje luke u nekoj od moždanih sinapsi. Svi suradnici projekta ČUJ OVU KNJIGU su strastveni radiofonski autori, glazbenici, ton majstori i glumci koji su se 2013. godine okupili oko predstave HOERSPIEL: mala igra za slušanje (i gledanje) Pavlice Bajsić, a kojom je, na točki susreta kazališne scene i radijskog etera, svoj rad započeo radiofonski teatar. Proznom materijalu u svom radu pristupamo s poštovanjem prema piscu i u duhu umjetničke radiofonske produkcije koju njegujemo i nastavljamo. Na putu do posla, u tramvaju, u autu – slušajmo knjige.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Your Love Is King

Autor

Espi Tomičić

čita

svojim glasom

Traje

0 sati 56 minuta

žanr

audio drama

Pred vama je duboko iskren i potresan dramski tekst Your Love Is King Espija Tomičića. Ima nečeg sasvim osobitog u tome da ovu audio verziju teksta - naš prvi pokušaj da iskoračimo u izvedbu dramskog pisma – nosi glas samog autora koji je transrodan. Iako je Tomičić mlad pisac, autentičnost njegovog teksta i dojmljivost autorske pojave, priskrbili su mu i javnu pažnju i profesionalne nagrade već u prvim koracima spisateljskog stvaralaštva. Your Love Is King nakon koncertnog čitanja u Zagrebačkom kazalištu mladih 2020. doživio je iste godine svoje tiskano izdanje u ediciji mamine male biblioteke Multimedijalnog instituta u Zagrebu, dvije godine kasnije radijsku adaptaciju i ovu book&zvook audio verziju za suvremeni digitalni medij. Ovaj intimni monolog o nadolazećoj smrti majke otvara novo poglavlje umjetničke ekspresije, one koja je samodefinirana i samostvorena, a ne unaprijed zadana ili nametnuta i u tom smislu predstavlja alternativu pričama kojima je prioritet želja da se ukope u buržoaske norme. Za svaku riječ ovog teksta potrebno se posebno izboriti, kao što se autor sam izborio da istupi iz kruga nemoći u koji je okovan obiteljskim prilikama, pa tekst možemo čitati i čuti kao poetsko pjevanje (o) slobodi. Ili kao jasnu misao da se naša jedina preostala sloboda sastoji u tome da sami sebe ponovno rodimo, da se nanovo izmislimo. U izvedbi koju slušate, autorski i glumački glas sada udruženo osvajaju i šire taj prostor slobode. Delikatnost osobnog pakla kroz koji nas Tomičić provodi redateljskim postupkom Mislava Brečića do nas dolazi kao precizno izvedena govorna arija za jedan samorealizirani Glas.mamahtio sam da me pozoveš u sobu i daš mi neštonarukvicusalvetupapirić s tvojim rukopisomprivjesakbilo što što ću čuvati do kraja života... Čini mi se da nije teško naići na tekst gdje se riječi gube u sebi samima, možda zbog žudnje za kakvom površnom ljepotom ili zbog žudnje za nekakvim zavodljivim paketom koji će ljupko čuvati sadržaj kojeg se zapravo bojimo. Čini mi se da lako nailazimo i na tekstove gdje riječi, ponekad naivno a ponekad nadmeno, nastoje nositi jednu jedinu istinu, kao da se mogu izdići iz konteksta u kojem nastoje nešto značiti. Zapravo, čini mi se da nas riječi rijetko duboko udaraju, prevrću nam unutrašnjost, poput boli pulsiraju, rijetko su do te mjere tjelesne, neposredne pa će nas isto tako rijetko uvesti pod znak pitanja, dovesti do nas samih. Na mene osobno upravo tako djeluju riječi djela Your Love Is King Espija Tomičića koje kao da nastaju iz posve neposredne potrebe da se nastavi živjeti, koje kao da nas zovu da i mi zastanemo, da se iskreno zagledamo, prepoznamo i otpustimo otrove koji imaju važno mjesto na putu našeg iscijeljenja i da krenemo sasvim iznova, od 'zdravog tkiva' pulsirajućeg nam života. --Mislav Brečić, redateljGenijalan glas nove generacije. --Ivica Buljan, GlorijaTomičić citira mobitelske aplikacije (What’s App), zna sve aktualne kolokvijalizme svoje generacije, šifre droga i ubode psovki, ali ritam izlaganja drame »Your Love is King« govori nam da je u pitanju poetska drama, onaj isti žanr koji poznajemo iz antičke Grčke, Shakespearea, Molierea, T. S. Eliota, Becketta, Brechta, Sarah Kane, Sama Sheparda. --Nataša Govedić, Novi listJedan od najboljih tekstova koji sam pročitala zadnjih godina, a i ne samo zadnjih. --Ivana Sajko, Facebookdizajn naslovnice: Oleg MorovićEspi Tomičić (1995.) je student dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Član je feminističkog kolektiva fAKTIV.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Preljubnik

Autor

Ljiljana Filipović

čita

Ljiljana Filipović

Traje

4 sati 47 minuta

žanr

roman

Preljubnik je pripovijest o prijateljstvu, izdajama i iluzijama, o trojici nerazdvojnih prijatelja. Iznenadna smrt jednog od njih razotkriva njihove samoobmane, krivnje i samoće. Trenutak kad druga dvojica, Selica i Iskra, saznaju vijest o prijateljevoj smrti, ujedno je i njihovo posljednje druženje. Selica se naglo udaljio od Iskre. Više nije bio u stanju s njim prijateljevati no nastavlja razgovore sa smrtno stradalim Davidom. Seličina djevojka Titi ne može izdržati njegovu opsjednutost tom smrću te prihvaća volonterski posao i napušta zemlju. Time postaje još jednom od njegovih opsesija koje do krajnosti dovodi iznenadni ulazak slikara u njegov život, kojeg je slomila vlastita preljubnička životna priča. Ubrzo Selica uviđa da Preljubnik, kako ga svi podrugljivo zovu, svojata njegove dijelove živote. Za obojicu je to prijelomni trenutak suočavanja s vlastitim samoobmanama.Audio izdanje koje je pred vama dolazi u uzvedbi same autorice. Likovno rješenje naslovnice: Marko Golub Ljiljana Filipović ne može da i hoće pisati s nekog naivnog stajališta, a zazoru od trivijalnosti u njezinu se slučaju pridružuje još jedan zazor, zazor od književnog trivijaliziranja kritičkoga stava spram suvremenoga svijeta kakav poznajemo iz njezinih esejističkih knjiga, na primjer sjajnoga Kluba krivaca. Ova se knjiga otvara tek uz recipročnu čitateljevu otvorenost: treba slijediti likove, treba zapaziti rečenice, treba pristati na nedokučivost. Onda počinje fascinirati i pretvara se u potrebu da čitamo dalje i dalje ... Nadežda Čačinović Ljiljana Filipović, filozofkinja i spisateljica, rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je nekoliko romana i filozofskih knjiga te desetak radio drama i dvadesetak radio adaptacija. Dugogodišnja izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i urednica na trećem programu Hrvatskog radija. Objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize. Objavljene knjige: Nevidljivi pas (roman; Novi Sad: Dnevnik 1985.); Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozofska studija; Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.); Nesvjesno u filozofiji (filozofska studija; Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1997.); Sokol u šusteraju (roman; Zagreb: Ženska infoteka 2001.); Javne samoće (eseji; Zagreb: Tvrđa, HDP, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.); Nestali ljudi (roman; Zagreb: Profil, 2007.); Prazne tvornice (eseji; Zagreb: Antibarbarus 2008.); Scenariji kože (eseji; Zagreb: Antibarbarus, 2012.); Klub krivaca (esejistika, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 2016.)Ljiljana Filipović

Svjetionik

Autor

Virginia Woolf

čita

Barbara Prpić

Traje

8 sati 46 minuta

žanr

roman

Po svom životu Virginia Woolf bi se teško mogla pripremiti za prevratnika ili obnovitelja stila u književnosti. Pa ipak, unatoč njezinu podrijetlu, načinu života i naobrazbi, otkriva se kao jedna od najznačajnijih pojava upravo u prevratničkoj i eksperimentalnoj književnosti prve polovice XX. stoljeća, posebno u umjetničkoj prozi engleskog jezika. Odrasla je u kući s bogatom književnom tradicijom. Bila je član i jedno vrijeme samo središte skupine intelektualaca poznate pod imenom Bloomsbury Group.To the Lighthouse (u francuskom prijevodu La promenade au Phare, u njemačkom Die Fahrt zum Leuchtturm, a u hrvatskom Svjetionik), ako i nije – kako neki kritici tvrde – najbolje ili najglavnije njezino djelo, svakako je najznačajnije za ovu spisateljicu. Jer, u Svjetioniku su upravo primjerno izneseni značaj i značenje njene proze, za koju se najčešće kaže da je svojevrstan spoj psihologijskih i metafizičkih zasada. U svakom slučaju, upravo taj roman najbolje pokazuje narav i doseg impresionizma-psihologizma-intelektualizma, koji se redovito pripisuje prozi Virginije Woolf. Ona je uvijek poklanjala posebnu pozornost neposrednim osjetima i dojmovima koji hrane naš um, spletu pojmovlja koje je živi sadržaj naše svijesti i načinu kojim nesvjesni i svjesni dio naše duše određuje pojedinca i svijet. Bijaše zapravo obuzeta neposrednom sviješću kao jedinom uhvatljivom odrednicom vanjske cjeline.Iako Svjetionik ima svoju priču, radnju, događajnu osnovicu, ima svoje likove i lica, svoju vremensku odredbenicu od jednog odabranog dana pa do sličnog zbivanja deset godina kasnije, kao i svoju pretežnu prostornu omeđenost otokom, - i od odredljive radnje i prepoznatljivih likova mnogo je važnije nešto drugo: struja osjeta, opažaja, dojmova, pojmova, prisjećaja, osjećaja, ugođaja i misli: živih ulomaka neposredne zbilje svijesti od kojih se sastavlja slikovnica umjetnine. …Tomislav LadanVirginiaWoolf, pravim imenom Adeline Virginia Stephen, rođena je u Londonu 1882., a umrla u Sussexu 1941. Njezini romani Gospođa Dalloway, Svjetionik i Valovi vrhunska su ostvarenja moderne i modernističke književnosti, a eseji Vlastita soba i Tri gvineje temeljna djela feminističke književne i kulturalne kritike.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Walden

Autor

Henry David Thoreau

čita

Ivan Horvat

Traje

13 sati 38 minuta

žanr

esej

Knjiga Walden, američkog književnika Henryja Davida Thoreaua zasnovana je na piščevu iskustvu života provedenog uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.Ovaj esej kultnog statusa u audio verziji obogaćen je impresivnim zvukovima prirode.Ilustracija uz prvo izdanje Waldena. Crtež Thoreauove sestre Sophie. Ticknor and Fields, Boston, 1854. Uvodni tekst Ralpha Walda Emersona čita Zoran Čubrilo.Soundscape: Ivo Vičić, YLE Archives, TransonicaHenry David Thoreau (1817 - 1862), književnik, pjesnik i filozof prirode najveći dio svoga života proveo je u Concordu, u državi Massachussettsu, gdje je počela američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač, na čak pet jezika. Bio je pod snažnim utjecajem svoga prijatelja Ralpha Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistma, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. u Concordu pokrenuli drugu revoluciju - revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled 'Građanski neposluh' postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike 20. stoljeća. Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Me'med, crvena bandana i pahuljica

Autor

Semezdin Mehmedinović

čita

Boris Ler

Traje

6 sati 20 minuta

žanr

roman

Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja, i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar pak preživi pisac poput Semezdina Mehmedinovića, neizbježno je da se ta biografska činjenica pretoči u jedinstvenu, neponovljivu prozu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odnose, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potrebni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najveće i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.“Riječ je o pisanju o onome o čemu je nemoguće pisati. A o čemu opet jedino i ima smisla pisati. Me’med, crvena bandana i pahuljica knjiga je s kojom počinje i završava jedna povijest književnosti. Najusamljenija knjiga ovoga jezika o muškarcu, dječaku i ženi.” - Miljenko Jergović'Roman "Me´med, crvena bandana i pahuljica" pisan je u fragmentalnoj prozi i podijeljen na tri tematske cjeline, u najboljem smislu potvrđuje frazu iz govornog jezika koja kaže da život piše romane jer se radi o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar, te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranata u današnjem SAD-u. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja pun proživljene mudrosti. Malo je knjiga koje u sebi sadrže tako iskren prikaz ljubavi između dvoje ljudi u zrelom dobu. Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo. Semezdin Mehmedinović romanom "Me´med, crvena bandana i pahuljica" vraća vjeru u dobru literaturu, ona koja zabavlja čitaoce, liječi ga i osvjetljava mračnu zbilju današnjice. (iz obrazloženja Nagrade Meša Selimović)”Mehmedinović je vrhunski pjesnik, pa u ovom jezičkom sprezanju pokazuje sposobnost da poetskom igrom otkrije dubinu svoje filozofije historije i njenog djelovanja na pojedinca. (…) Emotivno potresan, intelektualno uzbudljiv, kompoziciono majstorski vođen kroz poetsko-narativne sekvence, a jezički doveden do savršenstva poetske naracije Mehmedinovićev roman spada u vrhunska djela književnosti na našem govornom području. (iz obrazloženju Nagrade Mirko Kovač)foto: Edvin KalićSemezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće

Autor

Katarina Luketić

čita

János Römer, Ivan Horvat, Katarina Luketić, Alen Jelen, Rakan Rushaidat, Srđan Sorić, Nikša Marinović, Zoran Čubrilo, Nataša Janjić Medančić, Urša Raukar

Traje

5 sati 11 minuta

žanr

zbirka eseja

Ova predavanja inspirirana su knjigom Itala Calvina pod nazivom Američka predavanja: šest prijedloga za sljedeće tisućljeće. U njoj je Calvino odabrao šest pojmova – šest književnih vrijednosti koje treba sačuvati i ponijeti u novo tisućljeće. Za njega to su bile: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost. Zapravo pet pojmova, a šesti Calvino zbog smrti nije stigao odrediti. Ostao je poznat tek njegov naslov: Dosljednost.Calvinovi su prijedlozi nastali osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pozvan da održi jedan semestar predavanja na uglednoj katedri „Charles Eliot Norton Poetry“ na Harvardu, gdje su i prije i poslije njega predavali drugi pisci, glazbenici i umjetnici poput Thomasa Eliota, Borgesa, Umberta Eca Toni Morrison, Igora Stravinskog ili Johna Cagea. Riječ je o predavanjima na temu poezije, i to poezije u najširem smislu riječi: znači ne samo kao književne vrste, nego i kao specifičnog koda, imaginacije i komunikacije.Na Calvinovu tragu, gotovo četrdeset godina nakon njega, Katarina Luketić odabire drugih šest pojmova, šest književnih vrijednosti koje iz njezine današnje, kritičarsko-čitateljske vizure treba prenijeti u desetljeće pred nama. Koji su to pojmovi? Koje su to vrijednosti, poetike, iskazi, autori/ce? Zašto se ova predavanja nazivaju balkanskim? I što riječi poput Balkana i balkanske književnosti znače danas i ovdje, a što bi one mogle značiti u budućnosti?Produkcija: Audio Store TransonicaDizajn naslovnice i vizualnih materijala: Željko Serdarević©Katarina LuketićSadržaj:1. ProstornostBalkan, Europa, prostor, reprezentacije, Fernand Braudel, civilizacija, barbarstvo, Italo Calvino, Ljubomir Micić, Barbarogenij, Miroslav Krleža, Hotel Esplanade i Trnje, Deset krvavih godina, malograđanstvo, stereotip, imaginativna geografija2. OtvorenostDanilo Kiš, homo poeticus, homo politicus, hibridnost, heterogenost, uznemirujuća različitost, etnografska retkost, Radomir Konstantinović, Filosofija palanke, duh palanke ovdje i sada, Aleš Debeljak, Tonko Maroević, pluralizam kulture, transnacionalna književnost3. AutentičnostDubravka Ugrešić, Europa u sepiji, Manifest, melankolija, ironija, nostalgija, emigranti, Zygmunt Bauman, korozija identiteta, tekuća modernost, Jurij Oleša, epoha na umoru, novo vrijeme, gubitnici, što i kako u književnosti, forma pod pritiskom, artikulacija4. VišeznačnostKristian Novak, Ciganin, ali najljepši, Romi, Drugi, strah, književna komunikacija, dijalog i dijaloška imaginacija, Jorge Luis Borges, između, mnogostrukost, Mihail Bahtin, polifonija, poezija, Predrag Lucić, Ljubavnici iz Verone5. ImaginativnostSaša Stanišić, Porijeklo, zaborav, pamćenje, vrijeme, izmještenost, emigrantska književnost, Martha Nussbaum, emocije, književna imaginacija, autofikcija, Rita Felski, Semezdin Mehmedinović, Ovo vrijeme sada, Me'med, crvena bandana i pahuljica, fragmenti, književno znanje6. EmancipacijaOlja Savičević Ivančević, Adio kauboju, Dalmacija, imaginarni Mediteran, Jurica Pavičić, nedovršene kuće i nedovršeni poslovi, dominacija, periodizacija, nova generacija, ženski lik i iskustvo, rodna asimetrija, western, užitak u tekstu, očaranost, tišina Katarina Luketić, esejistica, književna kritičarka i urednica. Rođena je u Sarajevu, a odrasla u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pohađala poslijediplomski studij književnosti. Autorica je studije Balkan: od geografije do fantazije (2013. i 2020). Tekstove raznih žanrova objavljuje u kontinuitetu od sredine 1990-ih do danas u brojnim tiskanim, radiotelevizijskim i elektroničkim medijima te stručnim i znanstvenim časopisima u zemlji i regiji. Suosnovala je izdavačku kuću Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka naslova s područja teorije i povijesti kulture i književnosti. Bila je jedna od pokretačica i urednica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez (1999.). Od 2020. je glavna urednica portal za književnost i kritiku Kritika-hdp. Kao nezavisna istraživačica bavi se temama imaginacija i reprezentacija te odnosa između politike, identiteta i kulture na širem balkanskom i post/jugoslavenskom prostoru.

Mali princ

Autor

Antoine de Saint-Exupéry

čita

Ivan Horvat

Traje

1 sati 38 minuta

žanr

novela

„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo“, samo je jedna od mnogih poznatih misli koju donosi ova alegorijska pripovijest o ljubavi, odgovornosti, žrtvi, radosti i životu. Humanost Maloga princa osvojila je čitatelje, djecu i odrasle diljem svijeta. Taj fantastičan roman prati tajanstvenog dječaka koji živi na nekome drugom planetu, razgovara s biljkama i životinjama te putuje po zamišljenom svemiru u kojemu se događaju stvari koje na Zemlji fizički nisu moguće. Ova suvremena bajka, baš kao i druge autorove knjige, govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi. Mali je princ preveden na više od 180 jezika. Objavljen u Parizu 1943.Produkcija: Audio Store TransonicaAntoine de Saint-Exupéry rođen je 1900. godine u Lyonu, u Francuskoj. Izgubio je oca kad su mu bile samo četiri godine, a sa sedamnaest gubi mlađeg brata. S njim i sa sestrama proveo je neobično, skrovito i snovito djetinjstvo, o kojem će jednom kasnije napisati: "Potječem iz djetinjstva kao što netko potječe iz neke zemlje." Odano je volio svoju majku; pisma koja joj je uputio činit će poslije njegove smrti posebnu knjigu. Antoine de Saint-Exupéry prvi put leti 1912. godine. Bavio sematematikom i tehničkim izumima. Već u njegovim ranijim djelima Noćni let (nagrada Femina, 1931.) i Zemlja ljudi (Grand-Prix Francuske akademije, 1939.) nazire se biće svjetlosti – Mali princ. Pisac će slijediti svog zvjezdanog junaka i doslovno. Godinu dana nakon objavljivanja knjige sudjeluje u ratu leteći u izviđačkom avionu. Nestaje nad Sredozemljem 31. srpnja 1944.

Što sam naučio na planini

Autor

Milan Majerović-Stilinović

čita

Milan Majerović-Stilinović

Traje

4 sati 13 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

O osjećaju života, o tome je ovdje riječ. Možda i o glagolima. Hodati, željeti, misliti, sumnjati, izdržati, penjati se, spuštati, putovati, uživati, voljeti, dijeliti... Naročito o glagolu biti, biti zdravo, biti posve i biti unutra. Biti čovjek, roditelj, biti na otvorenom i biti dio veće priče, mnogo veće od tebe. Da u njoj nema planina i staza koje prepoznajemo, onih s imenom i prezimenom, vrlo stvarnih, od Medvednice do Dinare, mogli bismo pomisliti da je planina u ovoj knjizi samo izgovor. Ali nije. Što sam naučio na planini Milana Majerovića-Stilinovića osobita je, endemska biljka – nezamjenjivo planinska. Jedinstvena zbirka priča, uspona i spustova, staza markiranih i zaraslih, malih i velikih čuda koja čekaju i na vas. Ako se malo pokrenete. Ako otvorite oči. Knjiga koja, zajedno s pričama s puta, donosi priču o bivanju na putu i ona koja, uz malo sreće, neće završiti ni kada je pročitate sjajne tekstove koji je čine. --Roman SimićOva knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini. --Aljoša ŠerićPred vama je audio izdanje knjige koja nam dolazi u autorovoj interpretaciji obogaćeno glazbom Mateja Meštrovića s albuma Zvuci Velebita i nagrađenog solo pijanističkog albuma Piano Waves.Milan Majerović-Stilinović i Matej Meštrović / foto: Filip KovačevićMilan Majerović-Stilinović rođen je 1972. Kao diplomirani i slobodni novinar radio je u dnevnim listovima, na radijskim postajama, web portalima i internetskim televizijskim programima. Još uvijek prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj, posljednjih godina radi kao samostalni savjetnik za odnose s javnošću. Početkom 2019. pokrenuo je blog 'Što sam naučio na planini' koji je postao osnovom za njegovu prvu knjigu. Sretno i veselo sa suprugom i troje djece živi u Zagrebu, podno Medvednice, uvijek u niskom startu za odlazak u planinu.

Knjiga o jugu

Autor

Jurica Pavičić

čita

Nikša Marinović

Traje

9 sati 58 minuta

žanr

zbirka eseja

'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića, našeg ponajboljeg kroničara i kritičara mediteranskog juga, nije priča o mitskoj utopiji gdje se živi vječno, neopterećeno ljeto. U nizu sjajnih eseja kojima tematizira hrvatski, srednjoeuropski i sveeuropski jug, odnosno Dalmaciju, Jadran i Mediteran, Jurica Pavičić se bavi tim prostorom kao prostorom nedovršene modernizacije, ubrzane gentrifikacije, opustošenim prostorom isključenim iz progresa i osuđenim na stalne početke iznova. Izbacujući iz narativa stereotipne turističke slike, a opisujući kulturnu povijest bure, trajekata ili vikendica, ovim testovima autor konstruira jadransku antropologiju. Možda i najintimnija Pavičićeva knjiga donosi i nekoliko autobiografskih eseja u kojima propituje kako su ideologije kolektivna povijest 20. stoljeća oblikovale sudbine njega i njegovih predaka --Adriana PitešaRiječ je o tekstovima esejističkog karaktera u kojima Pavičić ispisuje zasebnu antropologiju Jadrana i prostora s kojim on graniči, antropologiju u kojoj će se s vremenom kao ključne kristalizirati teme odnosa imaginacije i realnosti, moderniteta i destrukcije, memorije i budućnosti, projekcija o identitetu i stvarnog identiteta. Pavičićeva knjiga dijelom popunjava jednu polupraznu knjišku policu s oznakom: Mediteran, mediteranstvo i mediteranizam. -- Katarina Luketić'Knjiga o jugu' jednako je zanimljiva onima koji prate autorov kolumnistički rad, ali i onima koji se s njegovim pismom tek susreću i upoznaju preko priča o jednom, najčešće ljeti, medijski idealiziranom kraju u kojem se, kao, samo kupa, sunča, gradela i svijet promatra iza stakala sunčanih naočara. 'Knjiga o jugu' je oda jugoslavenskoj i socijalističkoj industrijalizaciji, urbanizaciji, konceptu javnog stanovanja, spomeničkoj baštini socijalizma, velikim infrastrukturnim zahvatima – od hotela u okolici Makarske, preko Jadranske magistrale, pa do tvornica poput Dalmatinke ili Jugoplastike – uz kritički osvrt na negativne posljedice i pronalaženje tragova onih pozitivnih, od kojih je posebno važno žensko oslobađanje koje došlo kroz sinjske i druge proizvodne hale. --Emir Imamović PirkeSlobodan u asocijacijama a razumljiv, brodeći od Kukoča i Rađe do rođenog oca inženjera i majke učiteljice, od splitske zgrade u kojoj je odrastao do otoka - škoja Ellis pred New Yorkom, Pavičić je s ovim palimpsestom složio esejistički vrhunac dalmatinske književnosti. Iz medijskog kaosa izvukao je ključne slojeve Dalmacije. -- Željko Ivanjek fotografija naslovnice: Roman Milerdizajn naslovnice: Ana BercJurica Pavičić / foto: Ivana Prijatelj Jurica Pavičić je novinar, pisac, filmski kritičar i scenarist, rođen 1965. u Splitu gdje i danas živi. Novinarstvom se bavi od 1989., a od 2000. je novinar Jutarnjeg lista u kojem piše tjednu kolumnu Vijesti iz Liliputa. Kao prozni pisac debitirao je 1997. romanom"Ovce od gipsa" po kojem je snimljen film "Svjedoci" (2004, režija Vinko Brešan). Autor je osam romana i triju zbirki priča. Prozne knjige su mu prevedene na njemački, talijanski, francuski i makedonski. Po istoimenoj pripovijetci snimljena je TV mini-serija "Patrola na cesti" u režiji Zvonimira Jurića. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture RH

Proljeća Ivana Galeba

Autor

Vladan Desnica

čita

Zoran Čubrilo

Traje

16 sati 29 minuta

žanr

roman

„Proljeća Ivana Galeba“ je najobimniji i najpoznatiji roman Vladana Desnice, objavljen 1957. godine. Smatra se modernim romanom u kojem više, gotovo samostalnih cjelina povezuje svijest glavnog junaka i naratora Ivana Galeba. Ivan Galeb je sredovječni violinist iz dalmatinske obitelji koja je izgubila svoje bogatstvo. Nalazi se u bolnici, u trenutku buđenja nakon operacije, kada počinje promišljati o svojem životu, prošlosti i sjećanjima. Temeljni princip u kompoziciji romana je asocijativno vezanje sjećanja sačinjenih od slika, misli i tek periferno događaja. Ivan Galeb se tako u bolničkoj sobi prisjeća najvažnijih i najupečatljivijih epizoda iz vlastitog djetinjstva i života općenito, često obraćajući pažnju na detalje vezane za svjetlo, mirise ili osjećanja koja su vezana za situacije u kojima se nalazio. Kroz razmišljanja o događajima nadovezuju se gotovo esejistička razmišljanja o životu i različitim filozofskim pitanjima, kao što su ljepota, umjetnost, književnost, religija, smrt i mnoga druga. Glavni junak neprestano se nalazi u borbi svijesti između svjetla i tame, dobra i zla, ali u konačnici spoznaje „mir s radošću i s bolom“. Temeljna svjetonazorska misao Vladana Desnice je da se čovjek nalazi između dviju provalija: provalije beskonačnosti i provalije smrti. Ta svevremena dvojnost oplemenjena autorovom lucidnom mudrošću, igre su proljeća i smrti..."Proljeća Ivana Galeba" s podnaslovom "Igre proljeća i smrti” je meditativno-analitički roman, jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze koji Desnicu predstavlja kao antologijskog pripovjedača dojmljiva iskustva i životne mudrosti i čini "vrhunac njegova umijeća i umjetnosti, „djela kasnog modernizma, najava skepticizma postmoderne“. -- M. SolarRijetki su književni putovi bili tako trnoviti i prepuni prepreka kao što je to slučaj Vladana Desnice, pisca koji je s ozbiljnim objavljivanjem počeo tek u svojoj četrdeset i petoj godini, da bi rana smrt prekinula njegov stvaralački luk već u šezdeset i drugoj godini života. Kroz nešto više od desetljeća i pol, svim dodatnim nepogodama i protivljenjima usprkos, on se opravdano nametnuo kao jedan od najvećih prozaika i najizgrađenijih intelektualaca u čitavom kulturnom prostoru nekadašnje države, kao književnik doista univerzalnih dometa koji čini čast jeziku na kojemu piše i bitno afirmira sredinu iz koje polazi. Desničino djelo pjesnik i esejist Tonko Maroević ocijenjeno je kao vrhunac sredozemnih iskustava u hrvatskoj književnosti. Vladan Desnica, romanopisac, pripovjedač, dramatičar, pjesnik, esejist, prevoditelj, scenarist i kritičar, rodio se u Zadru 17. rujna 1905. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru, Šibeniku i Splitu, a pravni fakultet je završio u Zagrebu. Studijsku godinu 1927./28. proveo je u Parizu, proučavajući estetiku, glazbu i povijest umjetnosti. Radio je kao advokat i sudac u Splitu; ratne godine dijelom provodi u Zadru i na obiteljskom imanju u Islamu Grčkom, da bi 1945. godine došao u Zagreb, zaposlivši se u Ministarstvu financija. 1949. godine napušta službu i živi kao slobodni književnik do smrti 4. ožujka 1967. godine. Prve je pjesme, pripovijetke, eseje i prijevode objavljivao u tridesetim godinama, ali je u književni život zapravo stupio kasno, 1950. godine, objavljivanjem romana »Zimsko ljetovanje«, a svoj iznimni literarni dar potvrdio je s dvije knjige pripovjedaka, tiskane 1952. godine (»Olupine na suncu«) i 1955. godine (»Proljeće u Badrovcu«). Neosporan vrhunac opusa predstavlja roman »Proljeća Ivana Galeba«, koji je Desnica pisao dvadesetak godina, prvi put je objelodanjen 1957. godine, a potom objavljivan u tridesetak izdanja i prevođen na mnoge jezike. U tom je djelu sintetizirao gotovo sva svoja iskustva i u obliku predsmrtnog monologa protagonista stvorio roman-esej, roman-simfoniju ili »roman-spužvu«, pogodan da spoji istančanu evokaciju zbilje s dubokom meditacijom o prolaznosti i smrti.

Pogledaj sva izdanja book&zvook

Naši partneri izdavači

Audio medij je medij budućnosti, osobito za nas žene, jer su kućne obaveze i dalje naše. Radio je osnažio žene, jer su mogle dobiti informaciju, čuti nešto dok kuhaju. Sad možemo u teretani slušati knjigu. To je nešto kao brak između radija i knjige.
Rumena Bužarovska, spisateljica

Postoji taj trenutak jednostavnosti kad sjedneš pred mikrofon i na poseban način, dosta drugačiji od uobičajenog glumačkog – lišen slobode kretanja i sve te raznovrsne ekspresije, pokušavaš duhom i glasom – tim eteričnim i nježnim stvarcama, dočarati i prenijeti cijeli jedan svijet izliven na papiru u uho i srce onih koji će slušati i na tom valu stvoriti svoje vlastite slike i emocije.
Ivan Horvat, glumac

Zašto ne biste poklonili audio knjigu?

Razveselite dragu osobu ili poslovnog partnera poklonom koji je uvijek pri ruci, u dugoj vožnji, uz hobi ili rekreaciju. Audio knjiga je vrijedan dar u svakoj prilici, a može biti uručen odmah. U samo nekoliko klikova, pošaljite poklon u bilo koji kraj svijeta.