Prepusti se užitku slušanja knjiga u mobilnoj aplikaciji book&zvook

book&zvook upute
1

PREUZMI APLIKACIJU BOOK&ZVOOK

Dostupna je na platformama Apple App Store, GooglePlay i Huawei Gallery.

2

IZRADI KORISNIČKI RAČUN

Za registraciju je potrebna samo e-mail adresa.

3

PRONAĐI ŠTIVO ZA SEBE

Poslušaj besplatne ulomke svake knjige.

4

SIGURNA KUPNJA

Knjige plati uslugama Apple Pay i Google Pay, putem PayPal naloga, kreditnom ili debitnom karticom.

5

SLUŠAJ I ČITAJ

Knjige preuzmi u cijelosti ili po poglavljima. Prilagodi brzinu čitanja i unosi bilješke. Slušaj i kada nisi na mreži. Kupljena knjiga zauvijek je tvoja, možeš je obrisati iz uređaja i nanovo preuzeti neograničen broj puta.

IZBOR AUDIO IZDANJA

Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji

Autor

Bora Ćosić

čita

Damjan Kecojević

Traje

4 sati 22 minuta

žanr

roman

"Pogled na revoluciju, rat, velika povijesna zbivanja opisana su iz perspektive dječaka. Njegovo pričanje, šturo i jednostavno, otkriva svu apsurdnost i laži svijeta “izvan obitelji”. Roman koji osvaja svojim jednostavnim, čitkim stilom, nasmijat će vas gotovo doslovno “do suza”, do otkrivanja potpunog besmisla i dehumanizacije jednog sistema. Za vrijeme balkanskih ratova autor tako utjecajnih knjiga kao što je 'Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji' i na kraju svih iluzija oslobođene knjige 'Nulta zemlja' postao je jednim od najvažnijih intelektualnih glasova s jugoistoka Europe."  - Sybille Cramer, Frankfurter RundschauZa roman 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji' Bora Ćosić primio je 1969. godine NIN-ovu nagradu. Ta se knjiga proslavila diljem svijeta kroz prijevode u više od petnaest jezika, brojna kazališna uprizorenja i filmsku ekranizaciju. Pred vama je audio verzija u izvedbi glumca Damjana Kecojevića koji vrlo vješto utjelovljuje glas naratora, neimenovanog dječaka kroz čije oči pratimo historijska previranja 20. stoljeća. U uvodnom poglavlju knjige, autor, sobom samim, čita do sada na originalu neobjavljen uvodnik napisan za francusko izdanje romana povodom 50. godišnjice te ironijske i ludičke, a za svoje vrijeme i izrazito subverzivne proze.  "Svijet koji je stvoren u ovom romanu postoji na način koji izlazi izvan očekivanih okvira književnoga djela. Istovremeno, on je slika epohe, porodične i povijesne, i samostvorena slika, koja stoji nad epohama." - Miljenko Jergović "Nitko nije zdvojnije demantirao cijelu svoju biografiju i svoje djelo, ali nitko nije ni zabavnije pisao o apsurdnosti književničke egzistencije u ludoj Srednjoj Europi." - Norbert Wehr, Suddeutsche Zeitung"Pišući 'Ulogu moje porodice u svetskoj revoluciji' (u godinama 1966-1969), autor ove knjige nije slutio da će dočekati kraj te revolucije, a skoro i svijeta u kome ona je izvedena. Možda se uslijed toga javlja mnoštvo veselih slika koje ispunjavaju ovu knjigu, i to na mjestima gdje bi svatko očekivao tragediju i dramu. Nastavljajući tim putem, Bora Ćosić natovario je još oko 40 naslova, uvijek brkajući veselo i neveselo u jednoj organiziranoj dezorganizaciji i u nekakvom sistematskom građenju odsustva svakog sistema. To mu se osvetilo na način da je kroz ove knjige iskazao svoju vlastitu shizofreniju: tako je jedan dio napisan od homo ludensa, drugi od homo philosophusa." - Branko ČegecBora Ćosić (Zagreb, 1932), odrastao i školovao se u Beogradu, od 1992. živi u Rovinju i Berlinu. Od nadrealističkih početaka 1956. godine objavio pedesetak knjiga od kojih je najpoznatija 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji'. Među istaknutijim naslovima su  'Kuća lopova', 'Priče o zanatima', 'Carinska deklaracija', 'Nulta zemlja', 'Izgnanici', djela posvećena Miroslavu Krleži, te zbirke pjesama "Irenina soba" i "Mrtvi" koja je tiskana samo na njemačkom jeziku. Godine 2002. na Leipziškom sajmu knjiga dobio Nagradu za europsko razumijevanje, a 2008. nagradu Albatros Zaklade Güntera Grassa. Bora Ćosić foto: Ana Bogišić 

FRANCI audiomonografija

Autor

ur. Ljubica i Brada

čita

Igor Lasić, Igor Grbić, Viktor Ivančić, Branko Lučić, Milan Rakovac, Predrag Lucić, Ivo Zuban - Filjo, Tatjana Tomić, Drago Orlić, Bojan Žižović, Budimir Žižović, Marko Brecelj

Traje

5 sati 13 minuta

žanr

publicistika, zbirka eseja, pjesme u prozi, memoari, uglazbljena poezija

On je meteor i samo srećom nije tresnuo o Zemlju, on je eto, proletio pored planete Istra i nas doseže taj emanirani impuls oslobođenja, taj direktno angažirani stih, bestijalan, provokativan, sarkastičan, koji nas sve stavlja na svoje mjesto. (Milan Rakovac)Furioznih 5 sati žestoke muzičke energije, dokumentarnih dragulja i nekoliko recentnih eseja o umjetničkom stvaralaštvu najutjecajnijeg našeg konceptualnog glazbenika Francija Blaškovića - to je sadržaj knjige koju ćete slušati, jedine u svom žanru, koliko nam je poznato. Ponosno je objavljujemo kao plod naše suradnje s pulskim Radio Rojcom i Radiom na ledu, na Praznik rada 2023.Eseje su za ovu prigodu pisali Igor Lasić, Bojan Šumonja, Igor Grbić, Viktor Ivančić, Budimir i Bojan Žižović, Tanja Tomić i Ivo Zuban Filjo. U većoj mjeri, ova se knjiga sastoji od dokumentarnih snimki koje su urednici ovog izdanja prikupljali u proteklih desetak godina. U njima govore Francijevi prijatelji, njegovi suvremenici i suradnici, od kojih neki više nisu s nama. Snimke glasova Marka Brecelja, Predraga Lucića i Drage Orlića čuvamo kao izrazitu arhivsku dragocjenost i ugrađeni su u ovu knjigu uz razgovore s Milanom Rakovcem i Brankom Lučićem.FRANCI. AUDIOMONOGRAFIJAUvodne bilješkeIgor Grbić: Pazdac od čovikaOdjebiViktor Ivančić: Blaženik blasfemijeMrdoguzičarka ili O srži umjetnikaIgor Lasić: Galaksija BlaškovićArinka i Nadan (i esej Bojana Šumonje: Graditelji arhetipova)Nisam roker (audiodramski intermezzo)Politika & turizam über allesBudimir i Bojan Žižović: Sotto poesia metalingualePisao sam za FrancijaAddio Pola (po eseju Tatjane Tomić)Završne diskografske bilješke (Ivo Zuban - Filjo, rizničar)Šjora Špija za krajImpresumurednici izdanja: Ljubica Letinić i Branimir Slijepčevićcrtež naslovnice: Nadan Rojnićdizajn naslovnice: Igor DražićNajljepše zahvaljujemo Franciju Blaškoviću i svim autorima na prijateljskoj suradnji koja nas je pratila tijekom stvaranja ove knjige. Zahvaljujemo Daliboru Piskrecu za pomoć na mixu, Uredu za kulturu i međugradsku i međunarodnu suradnju Grada Zagreba i Ministarstvu kulture i medija RH na potpori ovom izdanju.  

Životinjska farma

Autor

George Orwell

čita

Sven Medvešek

Traje

3 sati 59 minuta

žanr

novela

„Životinjska farma“ govori o skupini premorenih i izrabljivanih domaćih životinja koje žive na Vlastelinskoj farmi u Engleskoj. Želeći se osloboditi potlačenog načina života u kojem su eksploatirane od svojih vlasnika, životinje dižu pobunu, svrgavaju ljudske gospodare i uspostavljaju vlastito egalitarno društvo. S plamenim idealizmom i sloganima o jednakosti svih životinja, počinju stvaranje Životinjske farme gdje teže napretku, uspostavljanju pravde i jednakosti. Na kraju, predvodnici revolucije, oportunističke svinje, potkopavaju revoluciju u korist još opresivnije i bezdušnije diktature od one prethodne, te novim životinjskim društvom zavlada još strašniji totalitarizam. Prvi put objavljena 1945. godine i temeljena na događajima ruske boljševičke revolucije i izdaji Josifa Staljina, ova knjiga oštra je satira o slijepom maršu potlačenog društva prema totalitarizmu. Bezvremenska bajka za odrasle nosi jasnu poruku da napad na slobodu, pod kojom god zastavom ili politikom, neminovno hrli u tiraniju. Sven Medvešek (1965.), kazališni, televizijski i filmski glumac, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Vladimir Roksandić (1947-1998.) , prevoditelj, izraziti predstavnik šezdesetosmaške scene u Zagrebu.George Orwell (1903-1950.), pseudonim je engleskog pisca, kritičara i novinara rođenog kao Eric Arthur Blake u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac radio u Državnom odsjeku za opijum. Zarana je, što je bilo uobičajeno za sina kolonijalnog službenika, poslan na školovanje u Englesku. Nakon semestra na Welligtonu seli na elitni koledž Eaton gdje je bio kraljevski stipendist od 1917. do 1921. U tom je razdoblju razvio averziju prema engleskom klasnom sustavu, o čemu je pisao u eseju Such, Such Were the Joys. No po završetku studija, udovoljavajući obiteljskoj tradiciji, pridružio se Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. To ga je iskustvo transformiralo stvorivši u njemu dubok revolt prema kolonijalnom imperijalizmu. Objavljivao je progresivne tekstove socijalističkh uvjerenja, no živio je u besparici, kao skitnica, povremeno radeći kao najamni radnik (Nitko i ništa u Parizu i Londonu 1933., Burmanski dani 1934., Pucajući u slona 1950.). Orwellovo pisanje obilježava oštra kritika društvene nejednakosti, kojoj se često suprotstavljao britkom duhovitošću i satirom. Kao član Nezavisne radničke partije Orwell se priključio Španjolskom građanskom ratu u kojem je bio ranjen. Kataloniji u čast, biografska proza iz 1938. opisuje to neposredno ratno iskustvo, ali i Orwellovo razočaranje komunizmom, izobličenim pod diktatom staljinizma. Totalitarizam će ostati njegova okupacija do kraja, u najpoznatijom njegovim romanima, u Životinjskoj farmi, satiričnoj alegoriji objavljenoj 1945. godine ili u četiri godine kasnije objavljenoj zastrašujućoj, antiutopijskoj slici mogućeg svijeta neslobode Tisuću devetsto osamdeset četvrta. George Orwell (1940.) je nakon Španjolskog građanskog rata za život zarađivao pišući književne kritike, a s početkom Drugog svjetskog rata zaposlio se na radio postaji BBC. Osjetivši da je njegov posao propaganda britanskih ratnih potreba, daje otkaz na BBC-u. Postao je književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa iza kojeg je stajala grupa članova Radničke partije. 

Sapiens: kratka povijest čovječanstva

Autor

Yuval Noah Harari

čita

János Römer

Traje

17 sati 56 minuta

žanr

publicistika

Višemilijunski bestseler od sada i u audio izdanju. Spremite se na uzbudljivo umno putovanje.Yuval Noah Harari osporava sve što znamo o čovjeku. U ovoj smjeloj i zapanjujućoj audio knjizi renomirani povjesničar istražuje tko smo, kako smo došli ovdje i kamo idemo. Što nas čini briljantnima? Što nas čini smrtonosnima? Što nas čini Sapiensima?Zemlja je stara 4,5 milijarde godina. U samo djeliću tog vremena osvojila ga je jedna vrsta među bezbroj drugih: mi. Mi lutamo Zemljom svega 200 000 godina - ali smo u to vrijeme učinili više da promijenimo lice planeta nego bilo koje drugo stvorenje. U svom provokativnom bestseleru Harari upućuje slušatelje na putovanje kroz povijest čovječanstva, od kamenog doba do danas.Vrsni domaći spiker Janos Römer vješto nas vodi kroz ovaj temeljit, istraživački rad, koji nam u hrvatski jezik dolazi u vrckavom prijevodu Predraga Raosa, i svojom intelektualnom izvedbom nalazi savršen ton za ovu zadivljujuću audio knjigu.'Pripremite se da vas ova knjiga oduševi'. Jedna od Guardianovih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.Većina knjiga o povijesti čovječanstva slijedi ili povijesni ili biološki pristup, ali Yuval Noah Harari razbija kalup ovom vrlo originalnom knjigom koja počinje prije oko 70.000 godina pojavom moderne spoznaje. Od ispitivanja uloge koju su ljudi u razvoju igrali u globalnom ekosustavu do crtanja uspona carstava, Sapiens integrira povijest i znanost kako bi preispitao prihvaćene narative, povezao prošli razvoj sa suvremenim problemima i ispitao specifične događaje u kontekstu većih ideja.Ova knjiga nas također tjera da gledamo naprijed, jer su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ljudi počeli kriviti zakone prirodne selekcije koji su upravljali životom u posljednje četiri milijarde godina. Stječemo sposobnost dizajniranja ne samo svijeta oko sebe, već i sebe. Kamo nas to vodi i što želimo postati?prof. Yuval Noah HarariProf. Yuval Noah Harari (Izrael, 1976.) je povjesničar, filozof i autor nekoliko bestselera: Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće i Sapiens: Rođenje čovječanstva. Doktorirao je na Sveučilištu Oxford 2002., a trenutno je predavač na Odsjeku za povijest pri Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Diljem svijeta predaje o temama koje istražuje u svojim knjigama. Autor je niza članaka za publikacije kao što su The Guardian, The Financial Times, The New York Times, TIME i The Economist. Tijekom 2020. Harari je govorio i pisao o globalnoj krizi povezanoj s pandemijom virusa COVID-19, te raspravljao o implikacijama pandemije na CNN-u i BBC-u. Njegov članak na temu ruske invazije na Ukrajinu u The Guardian Opinion najčitanije je mišljenje svih vremena. Knjiga je objavljena u suradnji s izdavačkom kućom Fokus, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Your Love Is King

Autor

Espi Tomičić

čita

svojim glasom

Traje

0 sati 56 minuta

žanr

audio drama

 Pred vama je duboko iskren i potresan dramski tekst Your Love Is King Espija Tomičića. Ima nečeg sasvim osobitog u tome da ovu audio verziju teksta -  naš prvi pokušaj da iskoračimo u izvedbu dramskog pisma – nosi glas samog autora koji je transrodan. Iako je Tomičić mlad pisac, autentičnost njegovog teksta i dojmljivost autorske pojave, priskrbili su mu i javnu pažnju i profesionalne nagrade već u prvim koracima spisateljskog stvaralaštva. Your Love Is King nakon koncertnog čitanja u Zagrebačkom kazalištu mladih 2020. doživio je iste godine svoje tiskano izdanje u ediciji mamine male biblioteke Multimedijalnog instituta u Zagrebu, dvije godine kasnije radijsku adaptaciju i ovu book&zvook audio verziju za suvremeni digitalni medij. Ovaj intimni monolog o nadolazećoj smrti majke otvara novo poglavlje umjetničke ekspresije, one koja je samodefinirana i samostvorena, a ne unaprijed zadana ili nametnuta i u tom smislu predstavlja alternativu pričama kojima je prioritet želja da se ukope u buržoaske norme. Za svaku riječ ovog teksta potrebno se posebno izboriti, kao što se autor sam izborio da istupi iz kruga nemoći u koji je okovan obiteljskim prilikama, pa tekst možemo čitati i čuti kao poetsko pjevanje (o) slobodi. Ili kao jasnu misao da se naša jedina preostala sloboda sastoji u tome da sami sebe ponovno rodimo, da se nanovo izmislimo. U izvedbi koju slušate, autorski i glumački glas sada udruženo osvajaju i šire taj prostor slobode. Delikatnost osobnog pakla kroz koji nas Tomičić provodi redateljskim postupkom Mislava Brečića do nas dolazi kao precizno izvedena govorna arija za jedan samorealizirani Glas.mamahtio sam da me pozoveš u sobu i daš mi neštonarukvicusalvetupapirić s tvojim rukopisomprivjesakbilo što što ću čuvati do kraja života... Čini mi se da nije teško naići na tekst gdje se riječi gube u sebi samima, možda zbog žudnje za kakvom površnom ljepotom ili zbog žudnje za nekakvim zavodljivim paketom koji će ljupko čuvati sadržaj kojeg se zapravo bojimo. Čini mi se da lako nailazimo i na tekstove gdje riječi, ponekad naivno a ponekad nadmeno, nastoje nositi jednu jedinu istinu, kao da se mogu izdići iz konteksta u kojem nastoje nešto značiti. Zapravo, čini mi se da nas riječi rijetko duboko udaraju, prevrću nam unutrašnjost, poput boli pulsiraju, rijetko su do te mjere tjelesne, neposredne pa će nas isto tako rijetko uvesti pod znak pitanja, dovesti do nas samih. Na mene osobno upravo tako djeluju riječi djela Your Love Is King Espija Tomičića koje kao da nastaju iz posve neposredne potrebe da se nastavi živjeti, koje kao da nas zovu da i mi zastanemo, da se iskreno zagledamo, prepoznamo i otpustimo otrove koji imaju važno mjesto na putu našeg iscijeljenja i da krenemo sasvim iznova, od 'zdravog tkiva' pulsirajućeg nam života. --Mislav Brečić, redateljGenijalan glas nove generacije. --Ivica Buljan, GlorijaTomičić citira mobitelske aplikacije (What’s App), zna sve aktualne kolokvijalizme svoje generacije, šifre droga i ubode psovki, ali ritam izlaganja drame »Your Love is King« govori nam da je u pitanju poetska drama, onaj isti žanr koji poznajemo iz antičke Grčke, Shakespearea, Molierea, T. S. Eliota, Becketta, Brechta, Sarah Kane, Sama Sheparda.  --Nataša Govedić, Novi listJedan od najboljih tekstova koji sam pročitala zadnjih godina, a i ne samo zadnjih. --Ivana Sajko, Facebookdizajn naslovnice: Oleg MorovićEspi Tomičić (1995.) je student dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Član je feminističkog kolektiva fAKTIV.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Preljubnik

Autor

Ljiljana Filipović

čita

Ljiljana Filipović

Traje

4 sati 47 minuta

žanr

roman

Preljubnik je pripovijest o prijateljstvu, izdajama i iluzijama, o trojici nerazdvojnih prijatelja. Iznenadna smrt jednog od njih razotkriva njihove samoobmane, krivnje i samoće. Trenutak kad druga dvojica, Selica i Iskra, saznaju vijest o prijateljevoj smrti, ujedno je i njihovo posljednje druženje. Selica se naglo udaljio od Iskre. Više nije bio u stanju s njim prijateljevati no nastavlja razgovore sa smrtno stradalim Davidom. Seličina djevojka Titi ne može izdržati njegovu opsjednutost tom smrću te prihvaća volonterski posao i napušta zemlju. Time postaje još jednom od njegovih opsesija koje do krajnosti dovodi iznenadni ulazak slikara u njegov život, kojeg je slomila vlastita preljubnička životna priča. Ubrzo Selica uviđa da Preljubnik, kako ga svi podrugljivo zovu, svojata njegove dijelove živote. Za obojicu je to prijelomni trenutak suočavanja s vlastitim samoobmanama.Audio izdanje koje je pred vama dolazi u uzvedbi same autorice.  Likovno rješenje naslovnice: Marko Golub Ljiljana Filipović ne može da i hoće pisati s nekog naivnog stajališta, a zazoru od trivijalnosti u njezinu se slučaju pridružuje još jedan zazor, zazor od književnog trivijaliziranja kritičkoga stava spram suvremenoga svijeta kakav poznajemo iz njezinih esejističkih knjiga, na primjer sjajnoga Kluba krivaca. Ova se knjiga otvara tek uz recipročnu čitateljevu otvorenost: treba slijediti likove, treba zapaziti rečenice, treba pristati na nedokučivost. Onda počinje fascinirati i pretvara se u potrebu da čitamo dalje i dalje ... Nadežda Čačinović Ljiljana Filipović, filozofkinja i spisateljica, rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je nekoliko romana i filozofskih knjiga te desetak radio drama i dvadesetak radio adaptacija. Dugogodišnja izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i urednica na trećem programu Hrvatskog radija. Objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize. Objavljene knjige: Nevidljivi pas (roman; Novi Sad: Dnevnik 1985.); Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozofska studija; Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.); Nesvjesno u filozofiji (filozofska studija; Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1997.); Sokol u šusteraju (roman; Zagreb: Ženska infoteka 2001.); Javne samoće (eseji; Zagreb: Tvrđa, HDP, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.); Nestali ljudi (roman; Zagreb: Profil, 2007.); Prazne tvornice (eseji; Zagreb: Antibarbarus 2008.); Scenariji kože (eseji; Zagreb: Antibarbarus, 2012.);  Klub krivaca (esejistika, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 2016.)Ljiljana Filipović

Svjetionik

Autor

Virginia Woolf

čita

Barbara Prpić

Traje

8 sati 46 minuta

žanr

roman

Po svom životu Virginia Woolf bi se teško mogla pripremiti za prevratnika ili obnovitelja stila u književnosti. Pa ipak, unatoč njezinu podrijetlu, načinu života i naobrazbi, otkriva se kao jedna od najznačajnijih pojava upravo u prevratničkoj i eksperimentalnoj književnosti prve polovice XX. stoljeća, posebno u umjetničkoj prozi engleskog jezika. Odrasla je u kući s bogatom književnom tradicijom. Bila je član i jedno vrijeme samo središte skupine intelektualaca poznate pod imenom Bloomsbury Group.To the Lighthouse (u francuskom prijevodu La promenade au Phare, u njemačkom Die Fahrt zum Leuchtturm, a u hrvatskom Svjetionik), ako i nije – kako neki kritici tvrde – najbolje ili najglavnije njezino djelo, svakako je najznačajnije za ovu spisateljicu. Jer, u Svjetioniku su upravo primjerno izneseni značaj i značenje njene proze, za koju se najčešće kaže da je svojevrstan spoj psihologijskih i metafizičkih zasada. U svakom slučaju, upravo taj roman najbolje pokazuje narav i doseg impresionizma-psihologizma-intelektualizma, koji se redovito pripisuje prozi Virginije Woolf. Ona je uvijek poklanjala posebnu pozornost neposrednim osjetima i dojmovima koji hrane naš um, spletu pojmovlja koje je živi sadržaj naše svijesti i načinu kojim nesvjesni i svjesni dio naše duše određuje pojedinca i svijet. Bijaše zapravo obuzeta neposrednom sviješću kao jedinom uhvatljivom odrednicom vanjske cjeline.Iako Svjetionik ima svoju priču, radnju, događajnu osnovicu, ima svoje likove i lica, svoju vremensku odredbenicu od jednog odabranog dana pa do sličnog zbivanja deset godina kasnije, kao i svoju pretežnu prostornu omeđenost otokom, - i od odredljive radnje i prepoznatljivih likova mnogo je važnije nešto drugo: struja osjeta, opažaja, dojmova, pojmova, prisjećaja, osjećaja, ugođaja i misli: živih ulomaka neposredne zbilje svijesti od kojih se sastavlja slikovnica umjetnine. …Tomislav LadanVirginiaWoolf, pravim imenom Adeline Virginia Stephen, rođena je u Londonu 1882., a umrla u Sussexu 1941. Njezini romani Gospođa Dalloway, Svjetionik i Valovi vrhunska su ostvarenja moderne i modernističke književnosti, a eseji Vlastita soba i Tri gvineje temeljna djela feminističke književne i kulturalne kritike.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Walden

Autor

Henry David Thoreau

čita

Ivan Horvat

Traje

13 sati 38 minuta

žanr

esej

Knjiga Walden, američkog književnika Henryja Davida Thoreaua zasnovana je na piščevu iskustvu života provedenog uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.Ovaj esej kultnog statusa u audio verziji obogaćen je impresivnim zvukovima prirode.Ilustracija uz prvo izdanje Waldena. Crtež Thoreauove sestre Sophie. Ticknor and Fields, Boston, 1854. Uvodni tekst Ralpha Walda Emersona čita Zoran Čubrilo.Soundscape: Ivo Vičić, YLE Archives, TransonicaHenry David Thoreau  (1817 - 1862), književnik, pjesnik i filozof prirode najveći dio svoga života proveo je u Concordu, u državi Massachussettsu, gdje je počela američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač, na čak pet jezika. Bio je pod snažnim utjecajem svoga prijatelja Ralpha Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistma, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. u Concordu pokrenuli drugu revoluciju - revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled 'Građanski neposluh' postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike 20. stoljeća.    Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Me'med, crvena bandana i pahuljica

Autor

Semezdin Mehmedinović

čita

Boris Ler

Traje

6 sati 20 minuta

žanr

roman

 Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja, i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar pak preživi pisac poput Semezdina Mehmedinovića, neizbježno je da se ta biografska činjenica pretoči u jedinstvenu, neponovljivu prozu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odnose, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potrebni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najveće i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.“Riječ je o pisanju o onome o čemu je nemoguće pisati. A o čemu opet jedino i ima smisla pisati. Me’med, crvena bandana i pahuljica knjiga je s kojom počinje i završava jedna povijest književnosti. Najusamljenija knjiga ovoga jezika o muškarcu, dječaku i ženi.” - Miljenko Jergović'Roman "Me´med, crvena bandana i pahuljica" pisan je u fragmentalnoj prozi i podijeljen na tri tematske cjeline, u najboljem smislu potvrđuje frazu iz govornog jezika koja kaže da život piše romane jer se radi o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar, te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranata u današnjem SAD-u. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja pun proživljene mudrosti. Malo je knjiga koje u sebi sadrže tako iskren prikaz ljubavi između dvoje ljudi u zrelom dobu. Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo. Semezdin Mehmedinović romanom "Me´med, crvena bandana i pahuljica" vraća vjeru u dobru literaturu, ona koja zabavlja čitaoce, liječi ga i osvjetljava mračnu zbilju današnjice. (iz obrazloženja Nagrade Meša Selimović)”Mehmedinović je vrhunski pjesnik, pa u ovom jezičkom sprezanju pokazuje sposobnost da poetskom igrom otkrije dubinu svoje filozofije historije i njenog djelovanja na pojedinca. (…) Emotivno potresan, intelektualno uzbudljiv, kompoziciono majstorski vođen kroz poetsko-narativne sekvence, a jezički doveden do savršenstva poetske naracije Mehmedinovićev roman spada u vrhunska djela književnosti na našem govornom području. (iz obrazloženju Nagrade Mirko Kovač)foto: Edvin KalićSemezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.  

Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće

Autor

Katarina Luketić

čita

János Römer, Ivan Horvat, Katarina Luketić, Alen Jelen, Rakan Rushaidat, Srđan Sorić, Nikša Marinović, Zoran Čubrilo, Nataša Janjić Medančić, Urša Raukar

Traje

5 sati 11 minuta

žanr

zbirka eseja

Ova predavanja inspirirana su knjigom Itala Calvina pod nazivom Američka predavanja: šest prijedloga za sljedeće tisućljeće. U njoj je Calvino odabrao šest pojmova – šest književnih vrijednosti koje treba sačuvati i ponijeti u novo tisućljeće. Za njega to su bile: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost. Zapravo pet pojmova, a šesti Calvino zbog smrti nije stigao odrediti. Ostao je poznat tek njegov naslov: Dosljednost.Calvinovi su prijedlozi nastali osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pozvan da održi jedan semestar predavanja na uglednoj katedri „Charles Eliot Norton Poetry“ na Harvardu, gdje su i prije i poslije njega predavali drugi pisci, glazbenici i umjetnici poput Thomasa Eliota, Borgesa, Umberta Eca Toni Morrison, Igora Stravinskog ili Johna Cagea. Riječ je o predavanjima na temu poezije, i to poezije u najširem smislu riječi: znači ne samo kao književne vrste, nego i kao specifičnog koda, imaginacije i komunikacije.Na Calvinovu tragu, gotovo četrdeset godina nakon njega, Katarina Luketić odabire drugih šest pojmova, šest književnih vrijednosti koje iz njezine današnje, kritičarsko-čitateljske vizure treba prenijeti u desetljeće pred nama. Koji su to pojmovi? Koje su to vrijednosti, poetike, iskazi, autori/ce? Zašto se ova predavanja nazivaju balkanskim? I što riječi poput Balkana i balkanske književnosti znače danas i ovdje, a što bi one mogle značiti u budućnosti?Produkcija: Audio Store TransonicaDizajn naslovnice i vizualnih materijala: Željko Serdarević©Katarina LuketićSadržaj:1. ProstornostBalkan, Europa, prostor, reprezentacije, Fernand Braudel, civilizacija, barbarstvo, Italo Calvino, Ljubomir Micić, Barbarogenij, Miroslav Krleža, Hotel Esplanade i Trnje, Deset krvavih godina, malograđanstvo, stereotip, imaginativna geografija2. OtvorenostDanilo Kiš, homo poeticus, homo politicus, hibridnost, heterogenost, uznemirujuća različitost, etnografska retkost, Radomir Konstantinović, Filosofija palanke, duh palanke ovdje i sada, Aleš Debeljak, Tonko Maroević, pluralizam kulture, transnacionalna književnost3. AutentičnostDubravka Ugrešić, Europa u sepiji, Manifest, melankolija, ironija, nostalgija, emigranti, Zygmunt Bauman, korozija identiteta, tekuća modernost, Jurij Oleša, epoha na umoru, novo vrijeme, gubitnici, što i kako u književnosti, forma pod pritiskom, artikulacija4. VišeznačnostKristian Novak, Ciganin, ali najljepši, Romi, Drugi, strah, književna komunikacija, dijalog i dijaloška imaginacija, Jorge Luis Borges, između, mnogostrukost, Mihail Bahtin, polifonija, poezija, Predrag Lucić, Ljubavnici iz Verone5. ImaginativnostSaša Stanišić, Porijeklo, zaborav, pamćenje, vrijeme, izmještenost, emigrantska književnost, Martha Nussbaum, emocije, književna imaginacija, autofikcija, Rita Felski, Semezdin Mehmedinović, Ovo vrijeme sada, Me'med, crvena bandana i pahuljica, fragmenti, književno znanje6. EmancipacijaOlja Savičević Ivančević, Adio kauboju, Dalmacija, imaginarni Mediteran, Jurica Pavičić, nedovršene kuće i nedovršeni poslovi, dominacija, periodizacija, nova generacija, ženski lik i iskustvo, rodna asimetrija, western, užitak u tekstu, očaranost, tišina  Katarina Luketić, esejistica, književna kritičarka i urednica. Rođena je u Sarajevu, a odrasla u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pohađala poslijediplomski studij književnosti. Autorica je studije Balkan: od geografije do fantazije (2013. i 2020). Tekstove raznih žanrova objavljuje u kontinuitetu od sredine 1990-ih do danas u brojnim tiskanim, radiotelevizijskim i elektroničkim medijima te stručnim i znanstvenim časopisima u zemlji i regiji. Suosnovala je izdavačku kuću Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka naslova s područja teorije i povijesti kulture i književnosti. Bila je jedna od pokretačica i urednica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez (1999.). Od 2020. je glavna urednica portal za književnost i kritiku Kritika-hdp. Kao nezavisna istraživačica bavi se temama imaginacija i reprezentacija te odnosa između politike, identiteta i kulture na širem balkanskom i post/jugoslavenskom prostoru. 

Mali princ

Autor

Antoine de Saint-Exupéry

čita

Ivan Horvat

Traje

1 sati 38 minuta

žanr

novela

„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo“, samo je jedna od mnogih poznatih misli koju donosi ova alegorijska pripovijest o ljubavi, odgovornosti, žrtvi, radosti i životu. Humanost Maloga princa osvojila je čitatelje, djecu i odrasle diljem svijeta. Taj fantastičan roman prati tajanstvenog dječaka koji živi na nekome drugom planetu, razgovara s biljkama i životinjama te putuje po zamišljenom svemiru u kojemu se događaju stvari koje na Zemlji fizički nisu moguće. Ova suvremena bajka, baš kao i druge autorove knjige, govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi. Mali je princ preveden na više od 180 jezika. Objavljen u Parizu 1943.Produkcija: Audio Store TransonicaAntoine de Saint-Exupéry rođen je 1900. godine u Lyonu, u Francuskoj. Izgubio je oca kad su mu bile samo četiri godine, a sa sedamnaest gubi mlađeg brata. S njim i sa sestrama  proveo je neobično, skrovito i snovito djetinjstvo, o kojem će jednom kasnije napisati: "Potječem iz djetinjstva kao što netko potječe iz neke zemlje." Odano je volio svoju majku; pisma koja joj je uputio činit će poslije njegove smrti posebnu knjigu. Antoine de Saint-Exupéry prvi put leti 1912. godine. Bavio sematematikom i tehničkim izumima. Već u njegovim ranijim djelima Noćni let (nagrada Femina, 1931.) i Zemlja ljudi (Grand-Prix Francuske akademije, 1939.) nazire se biće svjetlosti – Mali princ. Pisac će slijediti svog zvjezdanog junaka i doslovno. Godinu dana nakon objavljivanja knjige sudjeluje u ratu leteći u izviđačkom avionu. Nestaje nad Sredozemljem 31. srpnja 1944. 

Što sam naučio na planini

Autor

Milan Majerović-Stilinović

čita

Milan Majerović-Stilinović

Traje

4 sati 13 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

O osjećaju života, o tome je ovdje riječ. Možda i o glagolima. Hodati, željeti, misliti, sumnjati, izdržati, penjati se, spuštati, putovati, uživati, voljeti, dijeliti... Naročito o glagolu biti, biti zdravo, biti posve i biti unutra. Biti čovjek, roditelj, biti na otvorenom i biti dio veće priče, mnogo veće od tebe. Da u njoj nema planina i staza koje prepoznajemo, onih s imenom i prezimenom, vrlo stvarnih, od Medvednice do Dinare, mogli bismo pomisliti da je planina u ovoj knjizi samo izgovor. Ali nije. Što sam naučio na planini Milana Majerovića-Stilinovića osobita je, endemska biljka – nezamjenjivo planinska. Jedinstvena zbirka priča, uspona i spustova, staza markiranih i zaraslih, malih i velikih čuda koja čekaju i na vas. Ako se malo pokrenete. Ako otvorite oči. Knjiga koja, zajedno s pričama s puta, donosi priču o bivanju na putu i ona koja, uz malo sreće, neće završiti ni kada je pročitate sjajne tekstove koji je čine. --Roman SimićOva knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini. --Aljoša ŠerićPred vama je audio izdanje knjige koja nam dolazi u autorovoj interpretaciji obogaćeno glazbom Mateja Meštrovića s albuma Zvuci Velebita i nagrađenog solo pijanističkog albuma Piano Waves.Milan Majerović-Stilinović i Matej Meštrović / foto: Filip KovačevićMilan Majerović-Stilinović rođen je 1972. Kao diplomirani i slobodni novinar radio je u dnevnim listovima, na radijskim postajama, web portalima i internetskim televizijskim programima. Još uvijek prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj, posljednjih godina radi kao samostalni savjetnik za odnose s javnošću. Početkom 2019. pokrenuo je blog 'Što sam naučio na planini' koji je postao osnovom za njegovu prvu knjigu. Sretno i veselo sa suprugom i troje djece živi u Zagrebu, podno Medvednice, uvijek u niskom startu za odlazak u planinu. 

Knjiga o jugu

Autor

Jurica Pavičić

čita

Nikša Marinović

Traje

9 sati 58 minuta

žanr

zbirka eseja

'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića, našeg ponajboljeg kroničara i kritičara mediteranskog juga, nije priča o mitskoj utopiji gdje se živi vječno, neopterećeno ljeto. U nizu sjajnih eseja kojima tematizira hrvatski, srednjoeuropski i sveeuropski jug, odnosno Dalmaciju, Jadran i Mediteran, Jurica Pavičić se bavi tim prostorom kao prostorom nedovršene modernizacije, ubrzane gentrifikacije, opustošenim prostorom isključenim iz progresa i osuđenim na stalne početke iznova. Izbacujući iz narativa stereotipne turističke slike, a opisujući kulturnu povijest bure, trajekata ili vikendica, ovim testovima autor konstruira jadransku antropologiju. Možda i najintimnija Pavičićeva knjiga donosi i nekoliko autobiografskih eseja u kojima propituje kako su ideologije kolektivna povijest 20. stoljeća oblikovale sudbine njega i njegovih predaka --Adriana PitešaRiječ je o tekstovima esejističkog karaktera u kojima Pavičić ispisuje zasebnu antropologiju Jadrana i prostora s kojim on graniči, antropologiju u kojoj će se s vremenom kao ključne kristalizirati teme odnosa imaginacije i realnosti, moderniteta i destrukcije, memorije i budućnosti, projekcija o identitetu i stvarnog identiteta. Pavičićeva knjiga dijelom popunjava jednu polupraznu knjišku policu s oznakom: Mediteran, mediteranstvo i mediteranizam. -- Katarina Luketić'Knjiga o jugu' jednako je zanimljiva  onima koji prate autorov kolumnistički rad, ali i onima koji se s njegovim pismom tek susreću i upoznaju preko priča o jednom, najčešće ljeti, medijski idealiziranom kraju u kojem se, kao, samo kupa, sunča, gradela i svijet promatra iza stakala sunčanih naočara. 'Knjiga o jugu' je oda jugoslavenskoj i socijalističkoj industrijalizaciji, urbanizaciji, konceptu javnog stanovanja, spomeničkoj baštini socijalizma, velikim infrastrukturnim zahvatima – od hotela u okolici Makarske, preko Jadranske magistrale, pa do tvornica poput Dalmatinke ili Jugoplastike – uz kritički osvrt na negativne posljedice i pronalaženje tragova onih pozitivnih, od kojih je posebno važno žensko oslobađanje koje došlo kroz sinjske i druge proizvodne hale. --Emir Imamović PirkeSlobodan u asocijacijama a razumljiv, brodeći od Kukoča i Rađe do rođenog oca inženjera i majke učiteljice, od splitske zgrade u kojoj je odrastao do otoka - škoja Ellis pred New Yorkom, Pavičić je s ovim palimpsestom složio esejistički vrhunac dalmatinske književnosti. Iz medijskog kaosa izvukao je ključne slojeve Dalmacije. -- Željko Ivanjek fotografija naslovnice: Roman Milerdizajn naslovnice: Ana BercJurica Pavičić / foto: Ivana Prijatelj Jurica Pavičić je novinar, pisac, filmski kritičar i scenarist, rođen 1965. u Splitu gdje i danas živi. Novinarstvom se bavi od 1989., a od 2000. je novinar Jutarnjeg lista u kojem piše tjednu kolumnu Vijesti iz Liliputa. Kao prozni pisac debitirao je 1997. romanom"Ovce od gipsa" po kojem je snimljen film "Svjedoci" (2004, režija Vinko Brešan). Autor je osam romana i triju zbirki priča. Prozne knjige su mu prevedene na njemački, talijanski, francuski i makedonski. Po istoimenoj pripovijetci snimljena je TV mini-serija "Patrola na cesti" u režiji Zvonimira Jurića. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture RH 

Proljeća Ivana Galeba

Autor

Vladan Desnica

čita

Zoran Čubrilo

Traje

16 sati 29 minuta

žanr

roman

„Proljeća Ivana Galeba“ je najobimniji i najpoznatiji roman Vladana Desnice, objavljen 1957. godine. Smatra se modernim romanom u kojem niz gotovo samostalnih cjelina povezuje svijest glavnog junaka i naratora Ivana Galeba. Ivan Galeb je sredovječni violinist iz dalmatinske obitelji koja je izgubila svoje bogatstvo. Nalazi se u bolnici, u trenutku buđenja nakon operacije, kada počinje promišljati o svojem životu, prošlosti i sjećanjima. Temeljni princip u kompoziciji romana je asocijativno vezanje sjećanja sačinjenih od slika, misli i tek periferno događaja. Ivan Galeb se tako u bolničkoj sobi prisjeća najvažnijih i najupečatljivijih epizoda iz vlastitog djetinjstva i života općenito, često obraćajući pažnju na detalje vezane za svjetlo, mirise ili osjećanja koja su vezana za situacije u kojima se nalazio. Kroz razmišljanja o događajima nadovezuju se gotovo esejistička razmišljanja o životu i različitim filozofskim pitanjima, kao što su ljepota, umjetnost, književnost, religija, smrt i mnoga druga. Glavni junak neprestano se nalazi u borbi svijesti između svjetla i tame, dobra i zla, ali u konačnici spoznaje „mir s radošću i s bolom“. Temeljna svjetonazorska misao Vladana Desnice je da se čovjek nalazi između dviju provalija: provalije beskonačnosti i provalije smrti. Ta svevremena dvojnost oplemenjena autorovom lucidnom mudrošću, igre su proljeća i smrti..."Proljeća Ivana Galeba" s podnaslovom "Igre proljeća i smrti” je meditativno-analitički roman, jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze koji Desnicu predstavlja kao antologijskog pripovjedača dojmljiva iskustva i životne mudrosti i čini "vrhunac njegova umijeća i umjetnosti, „djela kasnog modernizma, najava skepticizma postmoderne“. -- M. SolarRijetki su književni putovi bili tako trnoviti i prepuni prepreka kao što je to slučaj Vladana Desnice, pisca koji je s ozbiljnim objavljivanjem počeo tek u svojoj četrdeset i petoj godini, da bi rana smrt prekinula njegov stvaralački luk već u šezdeset i drugoj godini života. Kroz nešto više od desetljeća i pol, svim dodatnim nepogodama i protivljenjima usprkos, on se opravdano nametnuo kao jedan od najvećih prozaika i najizgrađenijih intelektualaca u čitavom kulturnom prostoru nekadašnje države, kao književnik doista univerzalnih dometa koji čini čast jeziku na kojemu piše i bitno afirmira sredinu iz koje polazi. Desničino djelo pjesnik i esejist Tonko Maroević ocijenjeno je kao vrhunac sredozemnih iskustava u hrvatskoj književnosti.  Vladan Desnica, romanopisac, pripovjedač, dramatičar, pjesnik, esejist, prevoditelj, scenarist i kritičar, rodio se u Zadru 17. rujna 1905. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru, Šibeniku i Splitu, a pravni fakultet je završio u Zagrebu. Studijsku godinu 1927./28. proveo je u Parizu, proučavajući estetiku, glazbu i povijest umjetnosti. Radio je kao advokat i sudac u Splitu; ratne godine dijelom provodi u Zadru i na obiteljskom imanju u Islamu Grčkom, da bi 1945. godine došao u Zagreb, zaposlivši se u Ministarstvu financija. 1949. godine napušta službu i živi kao slobodni književnik do smrti 4. ožujka 1967. godine. Prve je pjesme, pripovijetke, eseje i prijevode objavljivao u tridesetim godinama, ali je u književni život zapravo stupio kasno, 1950. godine, objavljivanjem romana »Zimsko ljetovanje«, a svoj iznimni literarni dar potvrdio je s dvije knjige pripovjedaka, tiskane 1952. godine (»Olupine na suncu«) i 1955. godine (»Proljeće u Badrovcu«). Neosporan vrhunac opusa predstavlja roman »Proljeća Ivana Galeba«, koji je Desnica pisao dvadesetak godina, prvi put je objelodanjen 1957. godine, a potom objavljivan u tridesetak izdanja i prevođen na mnoge jezike. U tom je djelu sintetizirao gotovo sva svoja iskustva i u obliku predsmrtnog monologa protagonista stvorio roman-esej, roman-simfoniju ili »roman-spužvu«, pogodan da spoji istančanu evokaciju zbilje s dubokom meditacijom o prolaznosti i smrti.

Ponoćni boogie

Autor

Edo Popović

čita

Vilim Matula

Traje

3 sati 8 minuta

žanr

roman

Preziranje oficijelne kulture i normativnog življenja ponukalo je Popovića da izabere melankolično stajalište vječnog luzera, a naoko "grubog momka" u nužnom plivanju kroz neinstitucionalizirano pa i alternativno "podzemlje" zagrebačkog života: kroz bezbroj nasumičnih, jednonoćnih veza i grubih gesta, kroz pivo i adoriranje vlastitim filmsko-literarnim junacima... --Branko MalešKod Popovića postoji Tom Waits, ali Presley baš ne. Ma, posredno on spominje Marqueza i “Casablancu”, no četiri je godine čitao isključivo: “Sportske, Kamova, Viana, Huizinga, njegovu Jesen srednjeg vijeka,  Celina, Blochov Princip nada, Texte: der RAF Crvenih brigada, Handkea, Devet priča, Salingera i Rakovu obratnicu, Millera”. I tu bi trebalo potražiti njegovu pripovjedačku poetiku, koja ne mari za kontinuitet i koherentnost, već se temelji na fragmentu i na začudnoj poveznici: paraboličnoj metafori, kojom može poantirati i razriješiti sve što poželi.Tkogod bi mogao reći da Popovićeve priče govore o tipu, “Popoviću”, koji ide s jedne ženske na drugu poput bumbara, a između njih otvara pivo i za cijeli mu svijet puca k. Pisac je od socijalističkog omladinca napravio antiheroja koji pored živog komada izvodi “drkicu”. Drugim riječima, zagrebao je po sjenama grafita po novozagrebačkim pothodnicima i ondje otkrio baš to čime se književnost bavi u boljim trenucima, dakle međuljudske odnose. Izgleda plitko, ali meni nije: doselivši se iz Livna ili s Trešnjevke stanovnici Dugava nisu postali ni manji, ni lošiji ljudi.Popović je rijedak spisateljski svat koji započne kratku priču o nekakvoj ženskoj da bi je pretvorio, zatim, u sasvim drugu dilemu: je li ovo fikcija ili fakcija (Pjesma zaboravljenog telefona). Cura može biti Nana ili Snježana, ali pripovjedač, on je uvijek jedan te isti: Popović. Njegova bolna iskrenost prema čitatelju prelazi svaku mjeru. --Željko IvanjekEdo Popović - 1957. - rođen u Livnu - 1968 - dolazi u Zagreb - 1976 - upisuje FF - 1980-1982 - radi u pilani Ostermann, čita Kamova i Heinekena - 1982-1983 - black-out - 1983-1986 - pleše Midnight Boogie negdje između Zagreba i BerlinaEdo Popović/ foto: Jozo Ćurković

Naši partneri izdavači

Booksa Cameron Mala Zvona Multimedijalna Koliba Muzej Grada Kastela Platforma za Reproduktivnu Pocoloco Radio Teatar Reflektor RTL Sandorf SNV Sublimia Scopus

Audio medij je medij budućnosti, osobito za nas žene, jer su kućne obaveze i dalje naše. Radio je osnažio žene, jer su mogle dobiti informaciju, čuti nešto dok kuhaju. Sad možemo u teretani slušati knjigu. To je nešto kao brak između radija i knjige.
Rumena Bužarovska, spisateljica

Zašto ne biste poklonili audio knjigu?

Razveselite dragu osobu ili poslovnog partnera poklonom koji je uvijek pri ruci, u dugoj vožnji, uz hobi ili rekreaciju. Audio knjiga je vrijedan dar u svakoj prilici, a može biti uručen odmah. U samo nekoliko klikova, pošaljite poklon u bilo koji kraj svijeta.

Oprostite, Zina, i nosite me u svom srcu; to će biti bolno kao nositi kamen u bubregu.

Danilo Kiš

, Grobnica za Borisa Davidoviča