Prepusti se užitku slušanja knjiga u mobilnoj aplikaciji book&zvook

book&zvook upute
1

PREUZMI APLIKACIJU BOOK&ZVOOK

Dostupna je na platformama Apple App Store, GooglePlay i Huawei Gallery.

2

IZRADI KORISNIČKI RAČUN

Za registraciju je potrebna samo e-mail adresa.

3

PRONAĐI ŠTIVO ZA SEBE

Poslušaj besplatne ulomke svake knjige.

4

SIGURNA KUPNJA

Knjige plati uslugama Apple Pay i Google Pay, putem PayPal naloga, kreditnom ili debitnom karticom.

5

SLUŠAJ I ČITAJ

Knjige preuzmi u cijelosti ili po poglavljima. Prilagodi brzinu čitanja i unosi bilješke. Slušaj i kada nisi na mreži. Kupljena knjiga zauvijek je tvoja, možeš je obrisati iz uređaja i nanovo preuzeti neograničen broj puta.

IZBOR AUDIO IZDANJA

Raspjevane priče - Співучі оповідки

Autor

Natalija Guzejeva, Tetjana Kovalj Viškivska

čita

Valerïia Movenko, Myla Mudryk, lryna Pronenko, Maja Katić, Dunja Fajdić, Amanda Prenkaj

Traje

1 sati 29 minuta

žanr

dječja poezija, priče za djecu

Knjigu koju slušate - originalnu audio zbirku Raspjevane priče - iznjedrilo je nastojanje programske direkcije Muzičkog biennala Zagreb da jezikom suvremene glazbe ukažu na problem ratnih kriza i dramatičnih posljedica na život njihovih žrtava.Raspjevane priče obraćaju se djeci iz Ukrajine, na njihovom materinjem jeziku donose izbor tekstova ukrajinske dječje književnosti. Prijevodima ukrajinske narodne bajke Ivasik Telesik (Івасик Телесик), Priče o bubama (Ми комашки) i pjesme Kapljica (Капітошка) na hrvatski jezik, Raspjevane se priče obraćaju vršnjacima izbjegle ukrajinske djece koja su utočište od rata pronašla u Hrvatskoj. Svima nama, pak, kao bonus, dolaze glazbene adaptacije tih tekstova kroz maštovite aranžmane iz partitura izrazito zanimljivih suvremenih autora. Ivana Kiš, skladateljica posebno osjetljiva na vizualni, opipljivi i sinestetički princip izražavanja, uz troje izvođača, vokalisticu i jazzericu Melitu Lovričević, violinisticu Evu Mach i udaraljkaša Nicolasa Sinkovića, uglazbila je ciklus Priča o bubama. Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle, skladatelji i izvođači koji ne prežu od inovativnih, alternativnih i popularno glazbenih stilova i sredstava ozvučili su Kapljicu, a u izvedbi su se Ivanki pridružili Iva Močibob i Vlado Simcich Vava. Maja Rivić, skladateljica i izvođačica baršunastog glasa, osebujne vokalne tehnike i izrazitog, dječje iskrenog senzibiliteta za spajanje umjetnosti i ljudskoga života, sklona eksperimentu s dahom, postavom glasa, intonacijom i registrima u suodnosu s pokretom tijela stvorila je izuzetnu akustičku kreaciju u glazbenoj interpretaciji ukrajinske narodne bajke Ivasik Telesik.Ivasika Telesika preveo je Domagoj Kliček, a pročitale su ga Maja Katić i Iryna Pronenko. Priču Kapljica Natalije Guzejeve zajednički su prevele Ana Dugandžić i Dariya Pavlešen, a čitale Valeriia Movenko i Dunja Fajdić. Priču o bubama Tetjane Kovalj Viškivske u hrvatski su jezik vjerno i dojmljivo prenijeli Ana Dugandžić, Dariya Pavlešen i Domagoj Kliček. Pročitale su je Mila Mudrik i Amanda Prenkaj.dizajn naslovnice: Emil ŠimikKupnjom ove knjige pomogli ste umjetničko obrazovanje ukrajinske djece izbjegle u Hrvatsku i njihovo učenje hrvatskog jezika. Donacijske priloge za istu namjenu Muzički biennale prikuplja i posredstvom Zaklade Solidarna.  

Projekt Eden. U potrazi za magičnim Drugim

Autor

James Hollis

čita

Nikša Marinović

Traje

5 sati 51 minuta

žanr

publicistika

 Svi nosimo duboku čežnju za osjećajem pripadnosti i povezanosti, ali ta želja često je ugušena realnošću naših života. Projekt Eden bogato je i nijansirano istraživanje ljudskog iskustva u kojem jungovski analitičar James Hollis preispituje kako ideje u koje sami sebe uvjeravamo, pojedinačno i kolektivno, igraju snažnu ulogu u oblikovanju naše percepcije svijeta i našeg mjesta u njemu. Oslanjajući se na psihologiju, mitologiju, filozofiju, književnost i osobno iskustvo terapeuta, autor nudi uvid u razne načine na koje iznova pokušavamo stvoriti izgubljeni osjećaj raja i s kojim izazovima se pritom suočavamo. Tvrdi da naše borbe i izazovi nisu znakovi neuspjeha, već prilike za rast i transformaciju, te navodi načine kako da pronađemo smisao kroz odnose, rad i kreativne napore. Ohrabruje nas da preispitamo svoja uvjerenja i razmotrimo kako nas ona ograničavaju ili osnažuju na osobnom putu prema osjećaju smisla i svrhe.Ključna komponenta osobnog rasta i ispunjenja jesu zdravi odnosi s drugima. Zato Hollis naglašava važnost ranjivosti, iskrenosti i empatije u izgradnji i održavanju zdravih odnosa. No, odnosi su izazovni, a sukobi i poteškoće neizbježni čemu treba pristupiti sa znatiželjom i spremnošću za učenjem i rastom, umjesto da ih jednostavno izbjegavamo ili potiskujemo.Kako bismo stvorili smislenije veze s drugima, ključno je da njegujemo samosvijest i duboko razumijevanje vlastitog unutarnjeg svijeta.James Hollis (Springfield, SAD, 1940.) cijenjeni je jungovski analitičar, pisac i predavač. Doktorirao je kliničku psihologiju na Sveučilištu Saybrook i diplomirao analitičku psihologiju na Institutu Jung u Zürichu. Napisao je šesnaest knjiga o osobnom razvoju, odnosima i potrazi za smislom života. Uz pisanje, Hollis je održao mnogobrojna predavanja diljem Sjedinjenih Država, Kanade, Europe i Australije o temama povezanim s jungovskom psihologijom i potragom za smislenim životom. Bio je izvršni direktor Jung Society u Washingtonu, te je član uredničkog odbora časopisa Journal of Jungian Theory and Practice.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.Preuzeto iz Jungove sheme u Psychology of the Transference, The Practice of Psychotherapy, cw 16, par. 422.

Fiumanski, opet lažeš

Autor

Vid Barić

čita

Domagoj Janković

Traje

5 sati 24 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

Satirični roman “Fiumanski, opet lažeš” prati avanture tabloidnog novinara Livija Fiumanskog na putu od društvenog ruba do slave i prosperiteta. Ispovjedna proza Barićevog antijunaka, u ovom audio izdanju oživljena širokim interpretativnim rasponom i smjelom igrom glumca Domagoja Jankovića, gorka je, ali urnebesno zabavna kritika društvenog poretka, njegove elite, medija i novinarstva, morala i sveproždiruće korupcije. Iako Livio stalno laže, slušajući ga, mi znamo da govori istinu. Slušajući ga, lako ćemo povjerovati u njegove laži, još lakše se nasmijati. "Da kojim slučajem živimo u nekom idealnom svijetu ili hajde, ne treba biti previše ambiciozan, barem u svijetu u kojem postoje pravila i elementarna logika, Fiumanski bi bio neobičan lik, skoro karikatura, ali u našoj stvarnosti uopće nije teško zamisliti postojanje takvog karaktera, jedinstvene kombinacije Ostapa Bendera, Delboya, Boba Rocka i Adriana Molea koji je ponešto baštinio od svakog od spomenutih, ali svejedno ostaje samo svoj, originalan i vrlo, vrlo živ.” - Andrija Škare, pisac i urednik“Ono što bi slabije pisce odvelo u političku gorčinu, malograđanski cinizam i pamfletiranje, ili pak u neuspjelu karikaturu, Vida Barića vodi u sasvim suprotnom smjeru: pametnom, pitkom i duhovitom.” Ivan Tomašić, književni kritičar“Barićev vispreni akrobatski humor, ritmički pravedno raspodijeljen na intelektualnu gipkost i trivijalnost do ruba opakog trača, ispaljuje se u neprestanoj rafalnoj paljbi. I zavidnom vještinom, taj mehanizam nikada ne zakaže.... Fiumanski, opet lažeš je prokleto zabavna knjiga. U smrknutoj apatičnoj zemlji poput naše to je sve rjeđa vrlina.” Davor Špišić, TelegramVid Barić /foto: Lorna KijurkoVid Barić rođen je 1988. u Rijeci. Magistrirao je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Živi u Zagrebu i radi kao novinar. Dobitnik je nagrade Fra Ma Fu za najbolju novinsku reportažu u 2018. godini (“Tko je tajanstveni podravski dobročinitelj?”, Nedjeljni Jutarnji 10.06.2018.) Piše prozu i novinske tekstove, s posebnim interesom za reportažu. Hobistički se bavi fotografijom te je sudjelovao na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi, uključujući i 36. zagrebački Salon mladih. Bivši je hrvatski snowboard reprezentativac, a kao član međunarodnog kolektiva YOUGOFIRST autorski potpisuje i više snowboarderskih filmova. Autor je knjiga “Fiumanski, opet lažeš” (2020) i “Vrabac protiv dabrova i ostale novinske priče” ( 2021). 

Adio kauboju

Autor

Olja Savičević Ivančević

čita

Nataša Janjić Medančić

Traje

5 sati 35 minuta

žanr

roman

Adio kauboju je roman o netoleranciji, o nasilju, o drugima i drugačijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i Braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim odnosima, o generaciji koja se osipa, o lokalnom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom - jasno je, nalazimo se u srcu vesterna - tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u punom trku, misteriozno pismo, mejlovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno-video... U ovom romanu su se sreli Michael Ondaatje i Sergio Leone, iz likova kao da progovara nešto od duha otočana Ranka Marinkovića, a za glazbu su bili zaduženi Ennio Morricone i Toma Bebić. Mogli bismo reći, bilo jednom u Starom Naselju, pored mora… A tako je i danas. (Kruno Lokotar).O PROJEKTU:Naslanjajući se na iskonsku tradiciju usmenog prenošenja priča koja započinje još u najranijoj čovjekovoj dobi pričanjem priča djeci, a koja kasnije u svijetu vizualnih podražaja kržlja i nestaje - projektom ČUJ OVU KNJIGU želimo u ljudima probuditi uspavanu emociju slušanja. Emociju koja nastaje proizvodnjom tisuću slobodnih, osobnih asocijacija, i to kroz gotovo alkemijski proces koji se događa dok zvuk putuje labirintom slušateljevog uha do svoje luke u nekoj od moždanih sinapsi. Svi suradnici projekta ČUJ OVU KNJIGU su strastveni radiofonski autori, glazbenici, ton majstori i glumci koji su se 2013. godine okupili oko predstave HOERSPIEL: mala igra za slušanje (i gledanje) Pavlice Bajsić, a kojom je, na točki susreta kazališne scene i radijskog etera, svoj rad započeo radiofonski teatar. Proznom materijalu u svom radu pristupamo s poštovanjem prema piscu i u duhu umjetničke radiofonske produkcije koju njegujemo i nastavljamo.Na putu do posla, u tramvaju, u autu – slušajmo knjige.Olja Savičević Ivančević je rođena 1974. u Splitu. Odrasla je u dalmatinskom mjestu Kaštel Lukšić blizu Splita u radničkoj višenacionalnoj obitelji u kojoj se puno čitalo – što je obilježilo njen život i književni rad. Nakon gimnazije u Splitu, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a nakon što je nekoliko godina radila kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti, odlučuje se u potpunosti posvetiti pisanju. Prvu pjesničku zbirku objavila je još 1988., u svojoj četrnaestoj godini, a za njom je uslijedilo, do danas: pet zbirki poezije, zbirka priča, dva romana te tri slikovnice. Prema njenim pričama snimljena su tri kratka filma (Sedam neodgovorenih poziva, Balavica, Trešnje) i nacrtan je strip (Danijel Žeželj: Ljeto), dio poezije je uglazbljen a roman Adio kauboju je 2012.g. postavljen kao kazališna predstava u režiji Ivice Buljana u kojoj je naslovnu ulogu Ruzinave igrala upravo Nataša Janjić Medančić. Njene knjige su prevedene na jedanaest stranih jezika, dvadeset i šest izdanja objavljeno je u Europi te dva naslova u SAD-u. Dobitnica je više važnih nacionalnih i regionalnih nagrada za književni rad kao i za rad u kazalištu. Adio kauboju je 2011. bio proglašen najboljem hrvatskim romanom (nagrada tportala), te je iste godine dobitnik i nagrade „Jure Kaštelan„ (Slobodna Dalmacija). Francusko izdanje romana Adio kauboju je 2020. g. proglašen najboljim stranim prvim romanom na francuskom jeziku: Prix du premier roman en littérature étrangère.Olja Savičević Ivančević/ foto: Mladen JergovićKnjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Sedma republika. Pop kultura u YU raspadu

Autor

Ante Perković

čita

Višeslav Aralica

Traje

7 sati 52 minuta

žanr

publicistika, esej

Pred vama je audio izdanje antologijske glazbene publicistike, izrazito lijepo napisanog teksta o muzici koja je mnoge od nas obilježila. Osim nama koji smo odrastali na jugoslavenskom rocku ili njegovim kasnijim derivacijama, ova audio knjiga može poslužiti i onima koji će fenomenu Sedme republike prići s manje sentimenta. Za nas, za book&zvook, ona predstavlja i nastavak naprasno prekinute suradnje s autorom, s kojim smo dijelile ljubav prema radiofoniji. Utoliko je samorazumljivo naše nastojanje da Sedmu republiku transponiramo u njoj prirodan medij zvuka i da je u njemu učinimo raskošnom, kako joj i dolikuje. Da je u polje čujnog, u format audio knjige, prenesemo načinom minucioznim, koji je Antu Perkovića izdvajao i kao autora dokumentarnih i eksperimentalnih radijskih formi.Osim dokumentarnih snimki s audio kazeta, koje nam je za ovo izdanje iz njihove osobne arhive ustupila Antina supruga Sunčica, nastojali smo prikupiti svu glazbu do koje smo  mogli doći kako bismo zorno predstavili to o čemu ova knjiga govori. Taj je izbor, dakako, limitiran autorskim pravima. No glazba koju ćete u ovom izdanju ipak čuti, dirljiv je dokaz poštovanja mnogih glazbenih umjetnika prema uspomeni na novinara, glazbenog kritičara i prijatelja Antu Perkovića. __book&zvookAutor naslovnica svih objavljenih domaćih izdanja Sedme republike, pa i ovog, prvom kojem sam ne svjedoči, je kultni splitski crtač i ilustrator Alem Ćurin.2023. godine Anti Perkoviću posthumno je dodijeljena ROCK&OFF nagrada. 'Ništa se u svijetu bitno ne događa, a da nema buke. I zaista, već dugo živimo bez tišine, u prostoru napučenom zvukovima, u vremenu koje ne dopušta da si čujemo misli.' Tim citatom iz rukopisne ostavštine Ante Perkovića otvaramo biografsku bilješku ovog autora koji nas je, bolno prerano odjurivši u tišinu, natjerao da zastanemo i pitamo se ne očekujući odgovora, o osjećaju krajnje tišine, o suštinskom smislu buke, o čestici nje koju gdjekad gurnemo prema harmoniji, o tišinama koje se u tim nastojanjima otkrivaju, o smislu tih napora. Pomiriti se sa smrću Ante Perkovića bilo bi lakše uz saznanje da je služila nekoj višoj svrsi. Stoga se treba stalno iznova vraćati po zrnce smijeha u opus karakteriziran osjetilnim senzibilitetom, oštrim umom i izrazitom darovitošću za kreaciju. Zaronimo li u njega pažljivo, u taj tekst koji je obilježen muzikalnošću, u muziku koja se do kraja definira tek u širokom konceptu, u dramsku izvedbu oslobođenu akademskog okova i odmaknutu od njega za uporište u realističnom novinarstvu, u novinarskom pisanju koje je uvijek i opet igra riječima, njihovim zvukom i značenjima; u opusu Ante Perkovića otkrit ćemo koncentrične krugove, meandre i kaleidoskope, otkrit ćemo ništa drugo do potragu za iznenađujućim i zakučastim kutovima slušanja tišine.Raznorodna i za kratak život zadivljujuće bogata ostavština Ante Perkovića - rođenog Zadranina, zagrebačkog studenta Fakulteta političkih znanosti, pokretača i prvog urednika studentskog časopisa Puls, koji je, treba to ovdje naglasiti, osmišljen kako bi 'prkosio mentalitetu pognute glave' – ostavština, dakle, novinara, pisca, glazbenika, glazbenog kritičara, performera i glumca, govori o avangardnoj umjetničkoj pojavi i izuzetnoj radnoj disciplini. Osam ukoričenih naslova, stotine novinarskih tekstova od gimnazijske Spužve, preko Pulsa, Starta i Jutarnjeg lista do periodike i širokih prostranstava weba, dva glazbena albuma u sastavu Djeca, tri samostalna LP albuma, kazališne uloge, klupski programi, mnogo radijskih valova, najbolji ransijerovski učitelji-neznalica neformalnih obrazovnih programa. Sva ta lica koja smo znali pod imenom Ante Perkovića potvrđuju karizmu, ljudsku blagost, odmjerenost i rafinman, istodobno odvažnu artističku sklonost formalnom eksperimentu, iskoraku, autoironiji, igri. I nedvosmisleno odražavaju snažnu potrebu za bijegom od glavne struje.Autorski interes mu je uvjetovan i omeđen glazbom. Od najranijih dana fasciniran je gitarom, slušanjem i čitanjem o glazbi, o čemu piše u rijetkim biografskim pasažima svoje najvažnije i najsveobuhvatnije proze, u knjizi Sedma republika. Objavljena prvi put 2011. ona se svojom širokom vremenskom perspektivom i uvidom u ukupni društveni, politički i kulturni kontekst izdvaja pored drugih naslova. Od autorizirane biografije Pips, Chips & Videoclipsa objavljene 1997, Drugi vikend u zemlji čudesa, ili internet dnevnika koji godinu dana pionirski vodi na portalu monitor.hr, pa te duhovite digitalne bilješke ukoričene objedinjuje pod naslovom 365 već 2001. U istoj godini u koautorstvu s Krunoslavom Jajetićem objavljuje knjigu Hrvatski hip-hop: rokane rime, a zatim i eseje iz Homo volansa i Nomada u knjizi Slijepi putnik. Godine 2005. ispisuje splet intimnih, društveno-historijskih crtica u formi vodiča za putnike namjernike kroz svoj rodni grad - Volite li Zadar?. Nakon zapažene recepcije Sedme republike nastavlja pisati, pa izdaje kroniku pulskog Art & Music festivala od 1993 do 2013. naslovljenu Ajme & Majko i objavljenu 2013., iste godine u kojoj izlazi knjiga o pjesmama Rundek, između. Iako je jednom negdje zapisao da je progovorio sa cca 16 godina, prava istina je da guta slova i s njima se igra od najranijih dana, i ta će vještina krasiti njegovo pisanje, izdvajati ga od drugih pisaca njegovog žanra ljepotom rečenica i njihovim misaonim i harmonijskim skladom. No glazbu će početi sam stvarati tek 'sit pisanja o tuđoj', u svojoj zrelijoj fazi, početkom tisućljeća kada objavljuje albume Djeca i Stvari sa sastavom Djeca, u kojem nastupa kao gitarist i vokal. Svi me vole dok me ne upoznaju naslov je njegovog prvog samostalnog albuma iz 2007. u kojem, prema vlastitim riječima konačno uspijeva sebe izraziti točno, za njim slijedi na vinilu objavljen album Duplo dno: Najveći hitovi, dok treći album izdaje online, 2013., pod naslovom Prije nego osnujem orkestar.Nespreman da hoda pognute glave, sposoban da vidi i pronikne u srž, samozatajan, ali samopouzdan, visokomoralan - te su vrline Perkovića više koštale nego hranile. One su etiketa subverzije u kreativnom polju preoranom korporativnom logikom, pa mu je za života, suprotno njegovim talentima, ali nimalo paradoksalno, bila rezervirana samo margina. A to ne treba čuditi, uzmemo li u obzir da je naša pervertirana stvarnost izgrađena na normalizaciji svakog oblika prevare. Znajući to dobro, Perković je, dosljedno sebi, plivao horizontima nesigurne slobode. Zato mu je, navodno, najdraža od svih nagrada i bila ona koju je 2007. dobio kao pobjednik Festivala akustičarske muzike u vojvođanskom selu Sivcu. Tom je zgodom novinar Marko Artuković s njim napravio intervju za Popbox. Prenosimo ulomak. -- Da li bi prihvatio ponudu da postaneš ministar kulture? Šta bi država u tranziciji mogla da učini za rokenrol?Marko, čestitam, ovo je najluđe pitanje koje mi je ikad postavljeno! Veliki problem naših zemalja je baš to što smo svi mi, normalni tipovi, u 90-ima zacementirali stav da je politika zlo, užas, mulj... svi su oni isti! To nije nimalo konstruktivan stav, ali ga hrani toliko jakih dokaza. Jebiga, teško je. Nekad sam mislio da će rock'n'roll umrijeti kad ga stave u muzeje, a sada su mi (dobri) muzeji najzabavnija mjesta u nekom stranom gradu. Zbunjen sam. Ajmo se čuti po ovom pitanju za jedno pet godina, kad bi šansa da mi zaista ponude mjesto ministra kulture mogla porasti za promil, dva.Ugrađujući se kroz klupske koncepte i edukativne programe u alternativno društveno tkivo urbanih središta imaginarne Sedme republike, posljednje godine svog prekratkog života Perković posvećuje kazališnoj igri. Njegova markantna fizička pojava zauzima središnje mjesto u scenskim rješenjima Boruta Šeparovića, dok u dramskoj igri Pavlice Bajsić on prakticira njemu omiljenu redukciju na suštinu, na jedno, u ovom slučaju na glas. Tih zadnjih godina, ljepotom tog glasa, uz repozitorij snimljenog šuma koji prikuplja Tascamom, bilježeći male pomake u zvuku, odbljeske energije stvaranja i tišine koje ih obavijaju, kao kakav domaći naš doktor Murke, ovaj samozatajni i sramežljivi ekstrovert stvara začudne dokumentarne i eksperimentalne forme za radio i pušta ondje glazbu u kasnim noćnim satima. I tu se krug zatvara, nepredvidivo i naglo, neočekivano i nenadomjestivo, no treba priznati, taj kasnonoćni valni saobraćaj u eteru, to su, znamo provjereno, najpogodnije prilike za opipavanje tišine.Negdje je napisao kako uspomene čuva u praznim bočicama parfema, da uvijek zamirišu dobro. Ako nemate bočice ili neku uspomenu, nije važno, samo naćulite uho, čut ćete ministra kulture kako pjevuši ili vam nešto govori, zvučat će kao poezija, šapat ili uspavanka, bit će to muzika. (Rock&Off)Popis pjesama čiji su ulomci uvršteni u audio izdanje:Prljavo kazalište: Mojoj majci - Ruža Hrvatska Damir Avdić: Bratstvo i jedinstvo       Bijele strijele: StrijeleBijelo dugme: Da sam pekar                         Prljavo kazalište: Sretno dijeteIdoli: Poslednji dani                Buldožer:  Ne brini, mama The Bambi Molesters: Catatonya Satan Panonski: Oči u magli             SCH: Kad se svrši sve Rimtutituki: Slušaj 'vamo Hrvatski Band Aid: Moja domovina Blackout Project: One-O-One Ivan Gavrilović: 200 na sat Partibrejkers: Hoću da znamEKV: Zajedno                                                                                    Pips, chips & videoclips feat. Davorin Bogović: Subotom uveče     Darko Rundek i Cargo Orkestar: Apokalipso Haustor: Skriven iza lažnih imenaMajke: Vrijeme je da se krenePrva liga: Jedan život malo jeAnte Perković: Bomba, Postoji plan, Jebat će te, Rokenrol snoviJinx: Klinci su u redu                                                             Mance: Budim se u pola dva, Laku noć *Tekstove predgovora tiskanom izdanju Sedme republike čita Nikša Pavelić**Knjiga je objavljena uz potporu Hrvatskog društva skladatelja i Ureda za kulturu Grada Zagreba. 

Mediteranski brevijar

Autor

Predrag Matvejević

čita

Zlatko Ožbolt

Traje

12 sati 0 minuta

žanr

esej

Više je verzija o tome tko je potaknuo Predraga Matvejevića da napiše "Mediteranski brevijar", ali je posve izvjesno da je to knjiga koja mu je i u svijetu donijela uvažavanje. I to onakvo kakvo su s ovih prostora u svijetu doživjeli još samo Ivo Andrić, Danilo Kiš i Dubravka Ugrešić. Baš kao i djela troje spomenutih pisaca i Matvejevićev se "Brevijar" jednako zdušno čitao i čita se u znanstvenim i neznanstvenim krugovima. Drugačije uostalom i nije moglo biti jer je prema autorovim riječima to "most između znanosti i književnosti", rafiniran spoj kulturne historiografije i književnosti o moru. Bilješke na temelju kojih je "Brevijar" nastao bile su opsežne i mogla je iz njih nastati monografija, ali nije. "U takvim knjigama je najgore ako vas zavede erudicija. Tada izgubiš narativnost i utopiš se u sreći da sve znaš", rekao je Matvejević u jednom intervjuu.Za potrebe "Brevijara" triput je proputovao Mediteran, prvi put doslovno, drugi put po starim kartama, a treći put čitajući stare rječnike, dnevnike i putopise. Za potrebe drugog "putovanja" godinu je dana učio i arapski da bi mogao pročitati što piše na kartama. Slijed tih putovanja odredio je i strukturu knjige: na početku je autorovo neposredno iskustvo prolaska Mediteranom, tu su i prizori mora i najrazličitijih obala koje ono dodiruje, opisi valova i mrakova, neba, naroda i njihovih običaja, brodova... Matvejević potom sva pitanja o moru i kopnu Mediterana ponovo postavlja na starim kartama, nastavljajući neke davne plovidbe i započinjući nove. Uostalom, kako i piše: "karta sažima znanja i iskustva, prostor i shvaćanje prostora, svijet i pogled na svijet", ali "one nam ne mogu otkriti lice Mediterana, nego tek bore na njegovu licu." Na kraju su tu i sva imena Mediterana jer su ga njegovi stanovnici u nazivali Velikim, Južnim, Sjevernim morem, ovisno o perspektivi iz koje su ga gledali i pristupali mu. Tu su i antički i kasniji izvori, kao i novija lektira, povijesne etimologije i nazivi riba koji variraju od uvale do uvale u tom moru susjedstva. Otuda i tri dijela knjige: Brevijar, Karte i Glosar.A onda se povukao na otok i ispisao fascinantnu priču o životu na prostoru koji nije "samo povijest ili predanje, zemljopis ili zavičaj, pamćenje, baština ili vjera: Mediteran je možda i sudbina". Danas kada u vijestima gledamo tragične prizore afričkih izbjeglica koji pokušavaju pristati na Lampedusu ne možemo se ne prisjetiti pasusa iz "Brevijara" u kojem Matvejević piše: "Narodi i rase ovdje su se stoljećima zbližavali ili suprotstavljali jedni drugima, pretjeruje se kad se ističu njihove sličnosti, a zanemaruju razlike i sukobi." No upravo zahvaljujući tome što nije dopustio da ga zavedu erudicija i predavački ton, najljepši su dijelovi posvećeni životu na Mediteranu, njegovim vjetrovima, valovima, vonjevima, strujama, biljkama i stijenama, stanovnicima i životinjama, danima i poslovima, hrani i piću, mrežama, psovkama i pitanjima, od prvih i načelnih do posljednjih i presudnih. Užitak čitanja "Brevijara", naime, jednako proizlazi iz harmonije koju autor pronalazi u kulturnim razlikama između Mediteranaca i onoga što je u tom mediteranskom iskustvu univerzalno ljudski.Trideset pet godina od prvog u nizu domaćih i pedesetak svjetskih izdanja, "Mediteranski brevijar" dobio je i audio verziju. Velika je to stvar jer Mediteran ne samo da nije more samoće, nego je puno priča, imena i zvukova koje vrijedi uvijek iznova osluškivati. To će iskustvo biti to sjajnije jer se uz izvrsnu interpretaciju Zlatka Ožbolta i autentične zvukove Mediterana u njemu glasom pojavljuje i sam autor. Jedinstvena knjiga tako je dobila i jedinstveno zvučno izdanje. (Ana Grbac)glazba: Dubravko Robićdizajn zvuka: Dalibor PiskrecPredrag Matvejević/ foto: Daniel di MarcoPredrag Matvejević, publicist, književni teoretičar, polemičar i esejist, rođen je 1932. u Mostaru, umro u Zagrebu 2017. Studirao je romanistiku u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao na polju komparativne književnosti i estetike 1967. na Sorbonnei, gdje je 1994. obranio habilitaciju za redovnu profesuru. Gotovo trideset godina predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagreb, no 1991. godine je emigrirao, nastanivši se najprije u Francuskoj, zatim u Italiji, gdje nastupa kao gostujući profesor. Na Novoj Sorbonnei, Paris III, predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost, a od 1994. godine redovni je profesor na slavistici rimskog sveučilišta La Sapienza i predsjednik Znanstvenoga savjeta Mediteranskog laboratorija u Napulju. Bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a i počasni potpredsjednik međunarodnoga PEN-a, jedan od osnivača Asocijacije Sarajevo u Parizu i Rimu. Prvi dio Matvejevićeva opusa obilježen je zanimanjem za poetiku angažirane književnosti. Njegova knjiga Razgovori s Miroslavom Krležom (1969) jedno je od temeljnih dokumentacijskih djela o Krleži, značajno i zbog rasprave o problemu angažiranosti i tendencioznosti u književnosti. Drugi dio njegova opusa otvara esejističko djelo Mediteranski brevijar (1987), spoj »kulturne historiografije i književnosti o moru« kako je napisao Claudio Magris, u kojem istražuje kompleks mediteranizma u kulturnoj baštini Europe. Djelo je prevedeno na više desetaka stranih jezika i nagrađeno uglednim književnim nagradama. Kao suradnik kulturne rubrike pariškoga lista Le Monde pisao je članke o južnoslavenskim književnostima, posebno o M. Krleži. Sudjelovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama, pisao je i objavljivao na francuskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. bibliografija: Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, 1979, Bukurešt, 1980, Skopje, 1983); De la dissidence (Lausanne, 1996); Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz 1996, Milano, 1996, Zürich, 1996); La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, 1998, Milano, 1998); Les Seigneurs de la guerre (Pariz, 1999, Milano, 1999, Prag, 2003); L'Ile-Méditerranée (Pariz, 2000). ___  Sarajevo (Milano 1995); Ex-Jugoslavia : diario di una guerra (Napulj, 1995); Tra asilo ed esilio (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, 1997); Golfo di Venezia (Venezia 1997); Isolario Mediterraneo (Milano 2000); Sul Danubio (Rim, 2001); Compendio d'irriverenza (a cura di Sergej Roić, Lugano, 2001); Lo specchio del Mare mediterraneo (Lecce 2002); Un'Europa maledetta (Milano, 2005). ___  Sartre (esej, 1965); Razgovori s Krležom (1969); Prema novom kulturnom stvaralaštvu (1975); Književnost i njezina društvena funkcija (1977); Te vjetrenjače (1977); Jugoslavenstvo danas (1982); Otvorena pisma (1985); Mediteranski brevijar (1987); Istočni epistolar (1995); Gospodari rata i mira (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, 2000); Druga Venecija (2002); Kruh naš (2009) Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. 

Životinjska farma

Autor

George Orwell

čita

Sven Medvešek

Traje

3 sati 59 minuta

žanr

novela

„Životinjska farma“ govori o skupini premorenih i izrabljivanih domaćih životinja koje žive na Vlastelinskoj farmi u Engleskoj. Želeći se osloboditi potlačenog načina života u kojem su eksploatirane od svojih vlasnika, životinje dižu pobunu, svrgavaju ljudske gospodare i uspostavljaju vlastito egalitarno društvo. S plamenim idealizmom i sloganima o jednakosti svih životinja, počinju stvaranje Životinjske farme gdje teže napretku, uspostavljanju pravde i jednakosti. Na kraju, predvodnici revolucije, oportunističke svinje, potkopavaju revoluciju u korist još opresivnije i bezdušnije diktature od one prethodne, te novim životinjskim društvom zavlada još strašniji totalitarizam. Prvi put objavljena 1945. godine i temeljena na događajima ruske boljševičke revolucije i izdaji Josifa Staljina, ova knjiga oštra je satira o slijepom maršu potlačenog društva prema totalitarizmu. Bezvremenska bajka za odrasle nosi jasnu poruku da napad na slobodu, pod kojom god zastavom ili politikom, neminovno hrli u tiraniju. Sven Medvešek (1965.), kazališni, televizijski i filmski glumac, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Vladimir Roksandić (1947-1998.) , prevoditelj, izraziti predstavnik šezdesetosmaške scene u Zagrebu.George Orwell (1903-1950.), pseudonim je engleskog pisca, kritičara i novinara rođenog kao Eric Arthur Blake u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac radio u Državnom odsjeku za opijum. Zarana je, što je bilo uobičajeno za sina kolonijalnog službenika, poslan na školovanje u Englesku. Nakon semestra na Welligtonu seli na elitni koledž Eaton gdje je bio kraljevski stipendist od 1917. do 1921. U tom je razdoblju razvio averziju prema engleskom klasnom sustavu, o čemu je pisao u eseju Such, Such Were the Joys. No po završetku studija, udovoljavajući obiteljskoj tradiciji, pridružio se Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. To ga je iskustvo transformiralo stvorivši u njemu dubok revolt prema kolonijalnom imperijalizmu. Objavljivao je progresivne tekstove socijalističkh uvjerenja, no živio je u besparici, kao skitnica, povremeno radeći kao najamni radnik (Nitko i ništa u Parizu i Londonu 1933., Burmanski dani 1934., Pucajući u slona 1950.). Orwellovo pisanje obilježava oštra kritika društvene nejednakosti, kojoj se često suprotstavljao britkom duhovitošću i satirom. Kao član Nezavisne radničke partije Orwell se priključio Španjolskom građanskom ratu u kojem je bio ranjen. Kataloniji u čast, biografska proza iz 1938. opisuje to neposredno ratno iskustvo, ali i Orwellovo razočaranje komunizmom, izobličenim pod diktatom staljinizma. Totalitarizam će ostati njegova okupacija do kraja, u najpoznatijom njegovim romanima, u Životinjskoj farmi, satiričnoj alegoriji objavljenoj 1945. godine ili u četiri godine kasnije objavljenoj zastrašujućoj, antiutopijskoj slici mogućeg svijeta neslobode Tisuću devetsto osamdeset četvrta. George Orwell (1940.) je nakon Španjolskog građanskog rata za život zarađivao pišući književne kritike, a s početkom Drugog svjetskog rata zaposlio se na radio postaji BBC. Osjetivši da je njegov posao propaganda britanskih ratnih potreba, daje otkaz na BBC-u. Postao je književni urednik Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa iza kojeg je stajala grupa članova Radničke partije. 

Sapiens: kratka povijest čovječanstva

Autor

Yuval Noah Harari

čita

János Römer

Traje

17 sati 56 minuta

žanr

publicistika

Višemilijunski bestseler od sada i u audio izdanju. Spremite se na uzbudljivo umno putovanje.Yuval Noah Harari osporava sve što znamo o čovjeku. U ovoj smjeloj i zapanjujućoj audio knjizi renomirani povjesničar istražuje tko smo, kako smo došli ovdje i kamo idemo. Što nas čini briljantnima? Što nas čini smrtonosnima? Što nas čini Sapiensima?Zemlja je stara 4,5 milijarde godina. U samo djeliću tog vremena osvojila ga je jedna vrsta među bezbroj drugih: mi. Mi lutamo Zemljom svega 200 000 godina - ali smo u to vrijeme učinili više da promijenimo lice planeta nego bilo koje drugo stvorenje. U svom provokativnom bestseleru Harari upućuje slušatelje na putovanje kroz povijest čovječanstva, od kamenog doba do danas.Vrsni domaći spiker Janos Römer vješto nas vodi kroz ovaj temeljit, istraživački rad, koji nam u hrvatski jezik dolazi u vrckavom prijevodu Predraga Raosa, i svojom intelektualnom izvedbom nalazi savršen ton za ovu zadivljujuću audio knjigu.'Pripremite se da vas ova knjiga oduševi'. Jedna od Guardianovih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.Većina knjiga o povijesti čovječanstva slijedi ili povijesni ili biološki pristup, ali Yuval Noah Harari razbija kalup ovom vrlo originalnom knjigom koja počinje prije oko 70.000 godina pojavom moderne spoznaje. Od ispitivanja uloge koju su ljudi u razvoju igrali u globalnom ekosustavu do crtanja uspona carstava, Sapiens integrira povijest i znanost kako bi preispitao prihvaćene narative, povezao prošli razvoj sa suvremenim problemima i ispitao specifične događaje u kontekstu većih ideja.Ova knjiga nas također tjera da gledamo naprijed, jer su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ljudi počeli kriviti zakone prirodne selekcije koji su upravljali životom u posljednje četiri milijarde godina. Stječemo sposobnost dizajniranja ne samo svijeta oko sebe, već i sebe. Kamo nas to vodi i što želimo postati?prof. Yuval Noah HarariProf. Yuval Noah Harari (Izrael, 1976.) je povjesničar, filozof i autor nekoliko bestselera: Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće i Sapiens: Rođenje čovječanstva. Doktorirao je na Sveučilištu Oxford 2002., a trenutno je predavač na Odsjeku za povijest pri Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Diljem svijeta predaje o temama koje istražuje u svojim knjigama. Autor je niza članaka za publikacije kao što su The Guardian, The Financial Times, The New York Times, TIME i The Economist. Tijekom 2020. Harari je govorio i pisao o globalnoj krizi povezanoj s pandemijom virusa COVID-19, te raspravljao o implikacijama pandemije na CNN-u i BBC-u. Njegov članak na temu ruske invazije na Ukrajinu u The Guardian Opinion najčitanije je mišljenje svih vremena. Knjiga je objavljena u suradnji s izdavačkom kućom Fokus, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Svila, škare

Autor

Irena Vrkljan

čita

Ivana Roščić

Traje

4 sati 13 minuta

žanr

roman

Roman Svila, škare, objavljen 1984. godine, vrlo je brzo postao i ostao kultni naslov. Sav satkan od krhotina, promjena mjesta boravaka i adresa, djeluje kao kakav kaleidoskop sjećanja u kojem se pretapaju slike prošlosti sa slikama sadašnjosti. Poetsko-refleksivna proza u ispovjednom tonu, još k tomu pisana iz pozicije djevojke iz građanskoga sloja, predstavljala je inovaciju za vrijeme u kojem je nastala. Prigušeni feminizam koji je zračio iz romana, djelovao je subverzivno. S romanom Svila, škare i onima koji su uslijedili (Marina ili o biografiji, Berlinski rukopis i Dora, ove jeseni) – autorica ispisuje svoju autobiografsku tetralogiju čiji se dijelovi međusobno prožimaju i obogaćuju. U njoj su biografije drugih, sudbine članova obitelji, prijatelja i poznanika skladne kockice od kojih se slaže glavna priča. Priča o potrazi za samom sobom.Irena Vrkljan rođena u Beogradu 1930., hrvatska je pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, scenaristica, esejistica i prevoditeljica; poznata i kao "hrvatska Virginia Woolf". Njena majka je bila Bečanka koja je doselila u Beograd, a otac trgovački zastupnik čija je obitelj vukla podrijetlo iz Lovinca. Nakon bombardiranja 1941. godine, Irena se s obitelji seli u Zagreb gdje završava gimnaziju i upisuje studij arheologije, etnologije i germanistike. Vrkljan se već 1950-ih, u okviru generacije krugovaša, počinje javljati kao pjesnikinja, a prevoditeljskim radom bavi se zajedno sa svojim prvim suprugom, također pjesnikom, Zvonimirom Golobom. Piše i televizijske scenarije i radiodrame (redovito surađuje s režiserom Zvonimirom Bajsićem). Kasnije će u Berlinu studirati na Filmskoj akademiji gdje upoznaje svog drugog supruga, njemačkog pisca i dramaturga Benna Meyera-Wehlacka. S Bennom će, sve do njegove smrti 2014.g., živjeti u Berlinu i također blisko surađivati. Nakon mladenačke nadrealističke poezije, kroz svoju autobiografsku prozu, Irena Vrkljan tematizira osjećaj neukorijenjenosti, rasutost identiteta, kompleksnost prošlosti koja opterećuje sadašnjost, prepoznavanje sebe u tuđim biografijama i oslobođenje pisanjem kao trajno inspirirajuće motive. Do sada je objavila više od dvadeset knjiga: pjesničkih zbirki, romana, autobiografske proze i eseja, te je dobitnica svih važnijih književnih nagrada i dopisna članica HAZU. O projektu ČUJ OVU KNJIGUNaslanjajući se na iskonsku tradiciju usmenog prenošenja priča koja započinje još u najranijoj čovjekovoj dobi pričanjem priča djeci, a koja kasnije u svijetu vizualnih podražaja kržlja i nestaje -  projektom ČUJ OVU KNJIGU želimo u ljudima probuditi uspavanu emociju slušanja. Emociju koja nastaje proizvodnjom tisuću slobodnih, osobnih asocijacija, i to kroz gotovo alkemijski proces koji se događa dok zvuk putuje labirintom slušateljevog uha do svoje luke u nekoj od moždanih sinapsi. Svi suradnici projekta ČUJ OVU KNJIGU su strastveni radiofonski autori, glazbenici, ton majstori  i glumci koji su se 2013. godine okupili oko predstave HOERSPIEL: mala igra za slušanje (i gledanje) Pavlice Bajsić, a kojom je, na točki susreta kazališne scene i radijskog etera, svoj rad započeo radiofonski teatar. Proznom materijalu u svom radu pristupamo s poštovanjem prema piscu i u duhu umjetničke radiofonske produkcije koju njegujemo i nastavljamo. Na putu do posla, u tramvaju, u autu – slušajmo knjige.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Your Love Is King

Autor

Espi Tomičić

čita

svojim glasom

Traje

0 sati 56 minuta

žanr

audio drama

 Pred vama je duboko iskren i potresan dramski tekst Your Love Is King Espija Tomičića. Ima nečeg sasvim osobitog u tome da ovu audio verziju teksta -  naš prvi pokušaj da iskoračimo u izvedbu dramskog pisma – nosi glas samog autora koji je transrodan. Iako je Tomičić mlad pisac, autentičnost njegovog teksta i dojmljivost autorske pojave, priskrbili su mu i javnu pažnju i profesionalne nagrade već u prvim koracima spisateljskog stvaralaštva. Your Love Is King nakon koncertnog čitanja u Zagrebačkom kazalištu mladih 2020. doživio je iste godine svoje tiskano izdanje u ediciji mamine male biblioteke Multimedijalnog instituta u Zagrebu, dvije godine kasnije radijsku adaptaciju i ovu book&zvook audio verziju za suvremeni digitalni medij. Ovaj intimni monolog o nadolazećoj smrti majke otvara novo poglavlje umjetničke ekspresije, one koja je samodefinirana i samostvorena, a ne unaprijed zadana ili nametnuta i u tom smislu predstavlja alternativu pričama kojima je prioritet želja da se ukope u buržoaske norme. Za svaku riječ ovog teksta potrebno se posebno izboriti, kao što se autor sam izborio da istupi iz kruga nemoći u koji je okovan obiteljskim prilikama, pa tekst možemo čitati i čuti kao poetsko pjevanje (o) slobodi. Ili kao jasnu misao da se naša jedina preostala sloboda sastoji u tome da sami sebe ponovno rodimo, da se nanovo izmislimo. U izvedbi koju slušate, autorski i glumački glas sada udruženo osvajaju i šire taj prostor slobode. Delikatnost osobnog pakla kroz koji nas Tomičić provodi redateljskim postupkom Mislava Brečića do nas dolazi kao precizno izvedena govorna arija za jedan samorealizirani Glas.mamahtio sam da me pozoveš u sobu i daš mi neštonarukvicusalvetupapirić s tvojim rukopisomprivjesakbilo što što ću čuvati do kraja života... Čini mi se da nije teško naići na tekst gdje se riječi gube u sebi samima, možda zbog žudnje za kakvom površnom ljepotom ili zbog žudnje za nekakvim zavodljivim paketom koji će ljupko čuvati sadržaj kojeg se zapravo bojimo. Čini mi se da lako nailazimo i na tekstove gdje riječi, ponekad naivno a ponekad nadmeno, nastoje nositi jednu jedinu istinu, kao da se mogu izdići iz konteksta u kojem nastoje nešto značiti. Zapravo, čini mi se da nas riječi rijetko duboko udaraju, prevrću nam unutrašnjost, poput boli pulsiraju, rijetko su do te mjere tjelesne, neposredne pa će nas isto tako rijetko uvesti pod znak pitanja, dovesti do nas samih. Na mene osobno upravo tako djeluju riječi djela Your Love Is King Espija Tomičića koje kao da nastaju iz posve neposredne potrebe da se nastavi živjeti, koje kao da nas zovu da i mi zastanemo, da se iskreno zagledamo, prepoznamo i otpustimo otrove koji imaju važno mjesto na putu našeg iscijeljenja i da krenemo sasvim iznova, od 'zdravog tkiva' pulsirajućeg nam života. --Mislav Brečić, redateljGenijalan glas nove generacije. --Ivica Buljan, GlorijaTomičić citira mobitelske aplikacije (What’s App), zna sve aktualne kolokvijalizme svoje generacije, šifre droga i ubode psovki, ali ritam izlaganja drame »Your Love is King« govori nam da je u pitanju poetska drama, onaj isti žanr koji poznajemo iz antičke Grčke, Shakespearea, Molierea, T. S. Eliota, Becketta, Brechta, Sarah Kane, Sama Sheparda.  --Nataša Govedić, Novi listJedan od najboljih tekstova koji sam pročitala zadnjih godina, a i ne samo zadnjih. --Ivana Sajko, Facebookdizajn naslovnice: Oleg MorovićEspi Tomičić (1995.) je student dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Član je feminističkog kolektiva fAKTIV.Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Preljubnik

Autor

Ljiljana Filipović

čita

Ljiljana Filipović

Traje

4 sati 47 minuta

žanr

roman

Preljubnik je pripovijest o prijateljstvu, izdajama i iluzijama, o trojici nerazdvojnih prijatelja. Iznenadna smrt jednog od njih razotkriva njihove samoobmane, krivnje i samoće. Trenutak kad druga dvojica, Selica i Iskra, saznaju vijest o prijateljevoj smrti, ujedno je i njihovo posljednje druženje. Selica se naglo udaljio od Iskre. Više nije bio u stanju s njim prijateljevati no nastavlja razgovore sa smrtno stradalim Davidom. Seličina djevojka Titi ne može izdržati njegovu opsjednutost tom smrću te prihvaća volonterski posao i napušta zemlju. Time postaje još jednom od njegovih opsesija koje do krajnosti dovodi iznenadni ulazak slikara u njegov život, kojeg je slomila vlastita preljubnička životna priča. Ubrzo Selica uviđa da Preljubnik, kako ga svi podrugljivo zovu, svojata njegove dijelove živote. Za obojicu je to prijelomni trenutak suočavanja s vlastitim samoobmanama.Audio izdanje koje je pred vama dolazi u uzvedbi same autorice.  Likovno rješenje naslovnice: Marko Golub Ljiljana Filipović ne može da i hoće pisati s nekog naivnog stajališta, a zazoru od trivijalnosti u njezinu se slučaju pridružuje još jedan zazor, zazor od književnog trivijaliziranja kritičkoga stava spram suvremenoga svijeta kakav poznajemo iz njezinih esejističkih knjiga, na primjer sjajnoga Kluba krivaca. Ova se knjiga otvara tek uz recipročnu čitateljevu otvorenost: treba slijediti likove, treba zapaziti rečenice, treba pristati na nedokučivost. Onda počinje fascinirati i pretvara se u potrebu da čitamo dalje i dalje ... Nadežda Čačinović Ljiljana Filipović, filozofkinja i spisateljica, rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je nekoliko romana i filozofskih knjiga te desetak radio drama i dvadesetak radio adaptacija. Dugogodišnja izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i urednica na trećem programu Hrvatskog radija. Objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize. Objavljene knjige: Nevidljivi pas (roman; Novi Sad: Dnevnik 1985.); Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozofska studija; Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.); Nesvjesno u filozofiji (filozofska studija; Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1997.); Sokol u šusteraju (roman; Zagreb: Ženska infoteka 2001.); Javne samoće (eseji; Zagreb: Tvrđa, HDP, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.); Nestali ljudi (roman; Zagreb: Profil, 2007.); Prazne tvornice (eseji; Zagreb: Antibarbarus 2008.); Scenariji kože (eseji; Zagreb: Antibarbarus, 2012.);  Klub krivaca (esejistika, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 2016.)Ljiljana Filipović

Svjetionik

Autor

Virginia Woolf

čita

Barbara Prpić

Traje

8 sati 46 minuta

žanr

roman

Po svom životu Virginia Woolf bi se teško mogla pripremiti za prevratnika ili obnovitelja stila u književnosti. Pa ipak, unatoč njezinu podrijetlu, načinu života i naobrazbi, otkriva se kao jedna od najznačajnijih pojava upravo u prevratničkoj i eksperimentalnoj književnosti prve polovice XX. stoljeća, posebno u umjetničkoj prozi engleskog jezika. Odrasla je u kući s bogatom književnom tradicijom. Bila je član i jedno vrijeme samo središte skupine intelektualaca poznate pod imenom Bloomsbury Group.To the Lighthouse (u francuskom prijevodu La promenade au Phare, u njemačkom Die Fahrt zum Leuchtturm, a u hrvatskom Svjetionik), ako i nije – kako neki kritici tvrde – najbolje ili najglavnije njezino djelo, svakako je najznačajnije za ovu spisateljicu. Jer, u Svjetioniku su upravo primjerno izneseni značaj i značenje njene proze, za koju se najčešće kaže da je svojevrstan spoj psihologijskih i metafizičkih zasada. U svakom slučaju, upravo taj roman najbolje pokazuje narav i doseg impresionizma-psihologizma-intelektualizma, koji se redovito pripisuje prozi Virginije Woolf. Ona je uvijek poklanjala posebnu pozornost neposrednim osjetima i dojmovima koji hrane naš um, spletu pojmovlja koje je živi sadržaj naše svijesti i načinu kojim nesvjesni i svjesni dio naše duše određuje pojedinca i svijet. Bijaše zapravo obuzeta neposrednom sviješću kao jedinom uhvatljivom odrednicom vanjske cjeline.Iako Svjetionik ima svoju priču, radnju, događajnu osnovicu, ima svoje likove i lica, svoju vremensku odredbenicu od jednog odabranog dana pa do sličnog zbivanja deset godina kasnije, kao i svoju pretežnu prostornu omeđenost otokom, - i od odredljive radnje i prepoznatljivih likova mnogo je važnije nešto drugo: struja osjeta, opažaja, dojmova, pojmova, prisjećaja, osjećaja, ugođaja i misli: živih ulomaka neposredne zbilje svijesti od kojih se sastavlja slikovnica umjetnine. …Tomislav LadanVirginiaWoolf, pravim imenom Adeline Virginia Stephen, rođena je u Londonu 1882., a umrla u Sussexu 1941. Njezini romani Gospođa Dalloway, Svjetionik i Valovi vrhunska su ostvarenja moderne i modernističke književnosti, a eseji Vlastita soba i Tri gvineje temeljna djela feminističke književne i kulturalne kritike.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Walden

Autor

Henry David Thoreau

čita

Ivan Horvat

Traje

13 sati 38 minuta

žanr

esej

Knjiga Walden, američkog književnika Henryja Davida Thoreaua zasnovana je na piščevu iskustvu života provedenog uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.Ovaj esej kultnog statusa u audio verziji obogaćen je impresivnim zvukovima prirode.Ilustracija uz prvo izdanje Waldena. Crtež Thoreauove sestre Sophie. Ticknor and Fields, Boston, 1854. Uvodni tekst Ralpha Walda Emersona čita Zoran Čubrilo.Soundscape: Ivo Vičić, YLE Archives, TransonicaHenry David Thoreau  (1817 - 1862), književnik, pjesnik i filozof prirode najveći dio svoga života proveo je u Concordu, u državi Massachussettsu, gdje je počela američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač, na čak pet jezika. Bio je pod snažnim utjecajem svoga prijatelja Ralpha Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistma, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. u Concordu pokrenuli drugu revoluciju - revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled 'Građanski neposluh' postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike 20. stoljeća.    Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Me'med, crvena bandana i pahuljica

Autor

Semezdin Mehmedinović

čita

Boris Ler

Traje

6 sati 20 minuta

žanr

roman

 Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja, i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar pak preživi pisac poput Semezdina Mehmedinovića, neizbježno je da se ta biografska činjenica pretoči u jedinstvenu, neponovljivu prozu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odnose, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potrebni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najveće i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.“Riječ je o pisanju o onome o čemu je nemoguće pisati. A o čemu opet jedino i ima smisla pisati. Me’med, crvena bandana i pahuljica knjiga je s kojom počinje i završava jedna povijest književnosti. Najusamljenija knjiga ovoga jezika o muškarcu, dječaku i ženi.” - Miljenko Jergović'Roman "Me´med, crvena bandana i pahuljica" pisan je u fragmentalnoj prozi i podijeljen na tri tematske cjeline, u najboljem smislu potvrđuje frazu iz govornog jezika koja kaže da život piše romane jer se radi o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar, te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranata u današnjem SAD-u. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja pun proživljene mudrosti. Malo je knjiga koje u sebi sadrže tako iskren prikaz ljubavi između dvoje ljudi u zrelom dobu. Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo. Semezdin Mehmedinović romanom "Me´med, crvena bandana i pahuljica" vraća vjeru u dobru literaturu, ona koja zabavlja čitaoce, liječi ga i osvjetljava mračnu zbilju današnjice. (iz obrazloženja Nagrade Meša Selimović)”Mehmedinović je vrhunski pjesnik, pa u ovom jezičkom sprezanju pokazuje sposobnost da poetskom igrom otkrije dubinu svoje filozofije historije i njenog djelovanja na pojedinca. (…) Emotivno potresan, intelektualno uzbudljiv, kompoziciono majstorski vođen kroz poetsko-narativne sekvence, a jezički doveden do savršenstva poetske naracije Mehmedinovićev roman spada u vrhunska djela književnosti na našem govornom području. (iz obrazloženju Nagrade Mirko Kovač)foto: Edvin KalićSemezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.  

Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće

Autor

Katarina Luketić

čita

Nikša Marinović, Nataša Janjić Medančić, János Römer, Ivan Horvat, Katarina Luketić, Alen Jelen, Rakan Rushaidat, Srđan Sorić, Zoran Čubrilo, Urša Raukar

Traje

5 sati 11 minuta

žanr

zbirka eseja

Ova predavanja inspirirana su knjigom Itala Calvina pod nazivom Američka predavanja: šest prijedloga za sljedeće tisućljeće. U njoj je Calvino odabrao šest pojmova – šest književnih vrijednosti koje treba sačuvati i ponijeti u novo tisućljeće. Za njega to su bile: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost. Zapravo pet pojmova, a šesti Calvino zbog smrti nije stigao odrediti. Ostao je poznat tek njegov naslov: Dosljednost.Calvinovi su prijedlozi nastali osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pozvan da održi jedan semestar predavanja na uglednoj katedri „Charles Eliot Norton Poetry“ na Harvardu, gdje su i prije i poslije njega predavali drugi pisci, glazbenici i umjetnici poput Thomasa Eliota, Borgesa, Umberta Eca Toni Morrison, Igora Stravinskog ili Johna Cagea. Riječ je o predavanjima na temu poezije, i to poezije u najširem smislu riječi: znači ne samo kao književne vrste, nego i kao specifičnog koda, imaginacije i komunikacije.Na Calvinovu tragu, gotovo četrdeset godina nakon njega, Katarina Luketić odabire drugih šest pojmova, šest književnih vrijednosti koje iz njezine današnje, kritičarsko-čitateljske vizure treba prenijeti u desetljeće pred nama. Koji su to pojmovi? Koje su to vrijednosti, poetike, iskazi, autori/ce? Zašto se ova predavanja nazivaju balkanskim? I što riječi poput Balkana i balkanske književnosti znače danas i ovdje, a što bi one mogle značiti u budućnosti?Produkcija: Audio Store TransonicaDizajn naslovnice i vizualnih materijala: Željko Serdarević©Katarina LuketićSadržaj:1. ProstornostBalkan, Europa, prostor, reprezentacije, Fernand Braudel, civilizacija, barbarstvo, Italo Calvino, Ljubomir Micić, Barbarogenij, Miroslav Krleža, Hotel Esplanade i Trnje, Deset krvavih godina, malograđanstvo, stereotip, imaginativna geografija2. OtvorenostDanilo Kiš, homo poeticus, homo politicus, hibridnost, heterogenost, uznemirujuća različitost, etnografska retkost, Radomir Konstantinović, Filosofija palanke, duh palanke ovdje i sada, Aleš Debeljak, Tonko Maroević, pluralizam kulture, transnacionalna književnost3. AutentičnostDubravka Ugrešić, Europa u sepiji, Manifest, melankolija, ironija, nostalgija, emigranti, Zygmunt Bauman, korozija identiteta, tekuća modernost, Jurij Oleša, epoha na umoru, novo vrijeme, gubitnici, što i kako u književnosti, forma pod pritiskom, artikulacija4. VišeznačnostKristian Novak, Ciganin, ali najljepši, Romi, Drugi, strah, književna komunikacija, dijalog i dijaloška imaginacija, Jorge Luis Borges, između, mnogostrukost, Mihail Bahtin, polifonija, poezija, Predrag Lucić, Ljubavnici iz Verone5. ImaginativnostSaša Stanišić, Porijeklo, zaborav, pamćenje, vrijeme, izmještenost, emigrantska književnost, Martha Nussbaum, emocije, književna imaginacija, autofikcija, Rita Felski, Semezdin Mehmedinović, Ovo vrijeme sada, Me'med, crvena bandana i pahuljica, fragmenti, književno znanje6. EmancipacijaOlja Savičević Ivančević, Adio kauboju, Dalmacija, imaginarni Mediteran, Jurica Pavičić, nedovršene kuće i nedovršeni poslovi, dominacija, periodizacija, nova generacija, ženski lik i iskustvo, rodna asimetrija, western, užitak u tekstu, očaranost, tišina  Katarina Luketić, esejistica, književna kritičarka i urednica. Rođena je u Sarajevu, a odrasla u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pohađala poslijediplomski studij književnosti. Autorica je studije Balkan: od geografije do fantazije (2013. i 2020). Tekstove raznih žanrova objavljuje u kontinuitetu od sredine 1990-ih do danas u brojnim tiskanim, radiotelevizijskim i elektroničkim medijima te stručnim i znanstvenim časopisima u zemlji i regiji. Suosnovala je izdavačku kuću Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka naslova s područja teorije i povijesti kulture i književnosti. Bila je jedna od pokretačica i urednica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez (1999.). Od 2020. je glavna urednica portal za književnost i kritiku Kritika-hdp. Kao nezavisna istraživačica bavi se temama imaginacija i reprezentacija te odnosa između politike, identiteta i kulture na širem balkanskom i post/jugoslavenskom prostoru. 

Naši partneri izdavači

Booksa Cameron Mala Zvona Multimedijalna Koliba Muzej Grada Kastela Platforma za Reproduktivnu Pocoloco Radio Teatar Reflektor RTL Sandorf SNV Sublimia Scopus

Audio medij je medij budućnosti, osobito za nas žene, jer su kućne obaveze i dalje naše. Radio je osnažio žene, jer su mogle dobiti informaciju, čuti nešto dok kuhaju. Sad možemo u teretani slušati knjigu. To je nešto kao brak između radija i knjige.
Rumena Bužarovska, spisateljica

Zašto ne biste poklonili audio knjigu?

Razveselite dragu osobu ili poslovnog partnera poklonom koji je uvijek pri ruci, u dugoj vožnji, uz hobi ili rekreaciju. Audio knjiga je vrijedan dar u svakoj prilici, a može biti uručen odmah. U samo nekoliko klikova, pošaljite poklon u bilo koji kraj svijeta.

Oprostite, Zina, i nosite me u svom srcu; to će biti bolno kao nositi kamen u bubregu.

Danilo Kiš

, Grobnica za Borisa Davidoviča