knjige na engleskom jeziku publicistika knjige za djecu poezija esej osobni razvoj roman kratka priča audio izvornici dijalektalna književnost AUDIOLIBER: SAJAM AUDIOKNJIGA soundscape

Pad kuće Usher

Autor

Edgar Allan Poe

čita

Zlatko Ožbolt

Traje

7 sati 9 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

Za neke se žanrove dobro zna kad s nastali, oni imaju svoje datume rođenja. Krimić, detektivska priča, psihološki triler, svi oni, u nekom smislu, počinju ovdje: s Edgarom Allanom Poeom. Ova zbirka kratkih priča jest kanon svjetske književnosti, no ona je više od toga - ona je mjesto nastanka. U pričama poput Umorstva u ulici Morgue nastaje sam model racionalnog istražitelja, analitičkog uma i zagonetke koja se rješava mišlju prije nego li akcijom. U Padu kuće Usher oblikuje se gotički psihološki horor u kojem kuća, obitelj i svijest propadaju zajedno, u jednoj od najsnažnijih metafora raspada u književnosti. Ali Poe je više od “oca žanra”. On je pisac atmosfere, unutarnjih ponora, opsesije, krivnje i straha koji dolaze iznutra. Njegove priče ne oslanjaju se na vanjske efekte, već polako, neumoljivo, rade u nama slušateljima. Zato su idealne za audio, jer Poeova proza je bogato narativna, ritmička, hipnotička, gotovo glazbena. Ona se sluša kao što se ulazi u maglu.Ovim izdanjem vraćamo se na početak, osim što odajemo počast klasiku, njime postavljamo temelj jedne ozbiljne, mračne, pametne krimi audio biblioteke. Ako želimo znati kamo idemo, moramo se vratiti onome koji je prvi pokazao put. Edgar Allan Poe nije samo povijest žanra. On je i dalje njegova sadašnjost.Edgar Allan Poe (1809–1849) američki je pisac, pjesnik i kritičar čije su priče oblikovale modernu prozu strave, zločina i psihološke napetosti. Njegov je život obilježen siromaštvom, alkoholizmom i brojnim osobnim tragedijama, a umro je pod nerazjašnjenim okolnostima u četrdesetoj godini. Pisao je iz prostora unutarnje nestabilnosti i opsesije, stvarajući djelo čija snaga ne leži u zapletu, nego u atmosferi, ritmu i polaganom pritisku na čitateljevu svijest.

Izbor iz poezije

Autor

Tin Ujević

čita

Sreten Mokrović

Traje

1 sati 53 minuta

žanr

poezija

U hrvatskoj književnosti i u samom jeziku Tin Ujević zauzima mjesto koje nije lako imenovati. On je jedan od ključnih pjesnika dvadesetog stoljeća, ali povrh toga, Ujević je trajna činjenica jezika, njegov nerv, biografija nemira, sustav osjetljivosti koji i danas, desetljećima nakon smrti, vibrira jednako snažno i jednako opasno.Ovo izdanje temelji se na izboru Jugoslava Gospodnetića, koji Ujevića ne čita kao niz antologijskih vrhunaca, nego kao narativni luk: kao putanju svijesti koja prolazi kroz različite registre, od mladenačkih, još mitološki obojenih početaka, preko pariškog iskustva ljubavi i gubitka, do kasnijih, zrelijih i refleksivnijih tekstova u kojima se svijet promatra istodobno izbliza i s velike udaljenosti. Taj izbor ima svoj unutarnji slijed i vlastiti ritam, i upravo zato djeluje kao cjelina, a ne kao presjek. U Gospodnetićevom čitanju, Ujević se ne pojavljuje kao spomenik, nego kao nemirna, proturječna, živa svijest, vrlo često kao radikalno izložen subjekt, pjesnik koji stalno oscilira između ponora i himne, između molitve i pobune, između kozmičkog i sasvim prizemnog.Gospodnetićev izbor ne vodi nas kronološki i mehanično kroz Ujevićev opus, nego nas, sada u audio izdanju, kroz tri velika Ujevićeva duhovna narativa poziva da slušamo tog moćnog pjesnika unutarnjeg i vanjskog egzila, pjesnik tjelesne i metafizičke gladi, u čijim stihovima se susreću i Baudelaire i Dante, i blještav dalmatinski kamen i pariški sumrak, i molitva i psovka, i ekstaza i blato.Posebnu dimenziju ovom izdanju daje glas Sretena Mokrovića. To je čitanje bez teatralnosti i bez naglašene interpretativne geste, bez patosa. Smiren, taman, nenametljiv, osjetljiv na unutarnju metriku rečenice, sposoban da izdrži tišinu, on nam omogućuje da Ujevića slušamo kao govor, a ne kao citat.A to je danas ključno. Ujevićev jezik više nije naš svakodnevni jezik, njegova sintaksa, rječnik, njegov retorički zamah, to pripadaju prošloj povijesnoj brzini i sasvim drugačijoj ideji govora. Zato ovo izdanje polazi od pretpostavke da Ujevića danas i prije čitanja treba čuti. Jer slušanje vraća poeziji ono što kurikularna čitanja umrtvljuju. Slušanje će Ujevićevoj poezji danas pomoći da bude manje „gradivo“ a više iskustvo. U tom smislu, ovo audio izdanje - prvi izbor Ujevićeve poezije u book&zvook produkciji -  nije zamišljeno kao još jedan način „obrade“ klasika, nego kao prilika da se jedan pjesnički svijet iz prošlog stoljeća ponovno pusti u naše vrijeme. Ono postoji da bismo čuli zašto Ujević, iako se navršilo 75 godina od njegove smrti, još uvijek nije prestao biti naš suvremenik.Tin UjevićPopis pjesamaMrtva domovinaDobrina zvonaOproštajPetar ZoranićU ovom mraku mirisavuNoćas se moje čelo žariU kiti svjetla slavna IzabelaPonore! More povrh moje glaveKad vidim njenu bijelu slikuBožanska ženo, gospo nepoznataMeni bez meneSvakidašnja jadikovkaS ranom u tom srcu tamnu dubokuBlaženo jutro koje padašMolitva iz tamniceTišino noćna, mlijeko utaženjaVječni prstenSvjetlosti moje vjere, tugo tugeZelenu granu s tugom žuta voćaOdlazak (u originalu govori don Stanko Jerčić)Rusiji RusijaPokrajinaMolitva bogomajci za rabu božju Doru RemebotMisao na njuBura na BračuCvrkutanje srca u pokrajini sanjaIgračka vjetrovaDaždVisoki jablaniSvetkovina ružaOrfikaVasionacPobratimstvo lica u svemiruProduženi svijetGruda zemljeMaslina i smokva uz morsku obaluHimnika i retorika zvonaMrki čempresiStabla po zimiOdmazda cvijećaUkršteni poglediGanutljive opaskeTin Ujević (1891–1955) hrvatski je pjesnik, esejist i prevoditelj, jedan od ključnih autora hrvatske moderne i međuratne književnosti. Pisao je poeziju, eseje i kritike te je ostavio opsežan prevoditeljski opus, osobito s francuskog jezika. Njegovo djelo zauzima središnje mjesto u povijesti hrvatske književnosti 20. stoljeća.

ja se zovem lidija deduš

Autor

Lidija Deduš

čita

Lidija Deduš

Traje

4 sati 38 minuta

žanr

poezija

ja se zovem lidija deduš nije zbirka poezije. To je govorni aparat, dnevnik svijesti, performans identiteta i ritmička mantra koja se čita, sluša i pamti kao duboko iskustvo postojanja.Ova knjiga nastaje iz jedne jedine rečenice koja se neprestano ponavlja i svaki put znači nešto drugo. Iz te jednostavne, gotovo dječje formule Lidija Deduš gradi jedan od najoriginalnijih poetskih projekata u suvremenoj regionalnoj književnosti: tekst koji je istovremeno brutalan i nježan, smiješan i strašan, trivijalan i metafizički, dokumentaran i potpuno lirski. Ovdje nema velikih tema, pa ipak nema važne teme koju ova poetska zbirka ne zahvaća. Tijelo, depresija, majka, posao, seksualnost, sram, strah, glad, dosada, smrt, plastika, mačke, bog, djetinjstvo, starost, kičma, WC, ljubav, banka, pijanstva, sitnice koje čine život i život koji se sastoji od sitnica.Poetika Lidije Deduš je radikalno anti-poetična, ali zato duboko poetska: ona ne uljepšava, ne metaforizira, ne uzmiče. Njezin jezik je ravan, direktan, kolokvijalan, ali precizan kao skalpel. Humor je ovdje sredstvo preživljavanja. Ironija je oblik nježnosti. Brutalna iskrenost je oblik etike.Ovo je knjiga koja se samim čitanjem ne može do kraja pročitati. I zato nije slučajno da autorica vlastiti tekst izvodi svojim glasom i pretvara u zvučnu mantru: ritam ponavljanja, varijacije, sitna pomicanja fokusa stvaraju hipnotički efekt u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija, a postaje proces, greška, pokušaj, igra i otpor.ja se zovem lidija deduš je istovremeno autofikcija i anti-autofikcija, dnevnik i anti-dnevnik, ispovijed i parodija ispovijedi, knjiga o jednoj ženi i knjiga o svima namaOvo je rijetka knjiga koja ne nastoji biti lijepa, pametna ni važna, ali upravo zato postaje sve od toga. U regionalnom kontekstu, ovo je potpuno osebujan, teško usporediv, autorski projekt: tekst koji se ne dodvorava, ne imitira, ne pripada nijednoj školi ni trendu, nego gradi vlastiti, prepoznatljiv teritorij, širi ga svojom pristupačnošću do neslućenih granica - lidija deduš je književni detonator. 

Let duše

Autor

Jasmin Huskić

čita

Mia Zara Burčul, Dejan Aćimović, Silvio Mumelaš

Traje

10 sati 23 minuta

žanr

roman

Na granici sna, sjećanja i mistike, gdje riječi postaju molitve, a duša pamti više od pukih događaja, roman Let duše Jasmina Huskića vodi nas na izuzetno duhovno putovanje jedne duše kroz tri života – jednog dječaka, vojnika i jedne djevojke – isprepletenih i povezanih kroz stoljeća i sudbine. U duhovnoj viziji između neba i zemlje otvaraju nam se vrata sjećanja koja nisu samo osobna, već i kolektivna. Duša proživljava ponovno rođenje kroz različita tijela i stoljeća, tražeći izlaz iz tame i osobne boli, prema svjetlu spoznaje. Nadahnuta stvarnim događajima, ovo je priča o onome što se čuje u dubini vlastitog bića onda kada sve drugo utihne, o onome što nadživi tijelo, vrijeme i sjećanje. O duši što se ne predaje zaboravu, o vizijama koje gore jače od vatre, o Zemlji koja pamti sve naše korake. Ako vjerujete da istina ne stanuje samo u riječima, već u onome što ih nadilazi, Let duše poziva vas da čujete šapat onoga što živi vječno. Nakon toga, više ništa neće biti isto.Jasmin Huskić rođen je 13. lipnja 1977. u mjestu Zavidovići u Bosni i Hercegovini, a od 7. godine živi, a kasnije i radi, u Rovinju. Strast prema pisanju otkriva već u osnovnoj školi kada započinje s pisanjem prvih pjesama i kratkih priča. Godine 2006. pokreće putničku agenciju Mediterraneo, zatim 2014. istoimenu galeriju te 2015. sukreira i Mediterraneo Bar Rovinj. S pisanjem nastavlja i kasnije u životu te 2010. sudjeluje na regionalnom natječaju VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman ušavši u uži krug izbora. Godine 2025. pokreće blog www.danasreca.com te objavljuje svoj prvi roman pod naslovom „Let Duše”.

Trojica u Trnju

Autor

Pavao Pavličić

čita

Marko Cindrić

Traje

4 sati 10 minuta

žanr

roman, priča za djecu

Trojica u Trnju jedan je od najpopularnijih dječjih kriminalističkih romana Pavla Pavličića uz koji su odrasle generacije mladih čitatelja. Radnja je smještena u zagrebačke kvartove Dugave i Trnje krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada su se počele nazirati konture Novog Zagreba, a Trnje još uvijek bilo mirna gradska oaza.Priča prati dječake Hrvoja, Bracu i Tuta, nerazdvojne prijatelje koji su susjedi u novoj stambenoj zgradi u Dugavama. Kada Hrvoje jednoga dana ode nahraniti bakine ljubimce u Trnje i ne vrati se kući, Braco i Tut pokreću potragu. Ni ne slute da je njihov prijatelj slučajno postao svjedok pljačke banke i da su sada uvučeni u događaje koji će ih voditi kroz 24 sata napetosti, zagonetki i opasnih obrata.Današnja će se djeca u ovoj priči susresti sa svakodnevicom koja im je nepoznata, vremenom bez mobitela i interneta, kada su se avanture rađale na ulici, u skrivenim šumarcima i između zgrada, a Zagreb još imao male prirodne oaze i kvartove u kojima su stanovnici držali povrtnjake.U audioizdanju nastojali smo dočarati duh tog razdoblja autentičnim zvukovima poput onog starog zagrebačkog tramvaja, legendarnog fićeka, starih telefona te snimkama gradskih atmosfera iz 70-ih godina. Zvučni pejzaž i život u gradovima u proteklih 50 godina dramatično su se promijenili, a ova audioknjiga služi kao mali vremenski stroj koji nas vraća u trenutak kada su prijateljstvo, hrabrost i dobra zagonetka bili sve što je trebalo za nezaboravnu dječju pustolovinu.Roman Trojica u Trnju uvršten je u lektiru za 6. razred osnovne škole.Pavao Pavličić (Vukovar, 1946.) hrvatski je akademik, književnik, filolog, scenarist, prevoditelj. Autor je više od četrdeset knjiga, a osobito je poznat kao jedan od najčitanijih hrvatskih pisaca kriminalističkih romana za djecu i odrasle. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Stroj za maglu, Večernji akt, Dubri duh Zagreba, kao i brojne knjige inspirirane rodnim Vukovarom. Posebno mjesto u njegovu stvaralaštvu zauzimaju djela za djecu i mlade, među kojima se ističu Zeleni tigar, Trojica u Trnju, Petlja, Mjesto u srcu i Lopovska uspavanka. Romani su prevedeni na brojne jezike, a neki ekranizirani. Za svoje književno stvaralaštvo primio je mnoštvo nagrada i priznanja uključujući Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Stjenice

Autor

Martina Vidaić

čita

Mia Zara

Traje

6 sati 11 minuta

žanr

roman

Stjenice Martine Vidaić, objavljene 2021. godine, nisu djelo koje će vas zabaviti – to nije ni njihova namjera. Riječ je o knjizi koja korespondira s hrvatskom stvarnošću, o djelu koje precizno opisuje psihički neuravnoteženu i životom duboko nezadovoljnu osobu. Tu gustu narativnu strukturu Stjenica u audio verziju dojmljivo prenosi zadarska glumica Mia Zara Burčul.U središtu romana je Gorana Hrabrov, mlada i uspješna arhitektica koja napušta svoj unajmljeni stan na zagrebačkom Medveščaku. Gorana je bjegunica. Iza nje su dva moguća zločina, ali grad je ravnodušan – on bruji i živi, ustobočen u zgradama koje su stanovnici podigli u obranu od svojih strahova.Goranin bijeg počinje u danima duboke depresije nakon što joj je u prometnoj nesreći u Lici poginuo suprug s kojim je u braku bila tek nekoliko dana. Od kobnog 19. veljače 2019. godine Gorana ne živi, ona životari. Dala je otkaz, ne odaziva se na pozive i samuje u unajmljenom stanu. Kada, uvjerena da je u stanu ostavila goruću svijeću i prouzročila požar, bježi iz Zagreba, započinje njezino putovanje u zavičaj – dalmatinski gradić uz obalu, a potom na otok na kojem je odrastala.Na otoku će, još uvijek u strahu od dolaska policije, krenuti u rekonstrukciju stare i već pomalo urušene obiteljske kuće. Prolazeći gradom s junakinjom, otkrivamo arhitekturu brutalne ružnoće i ocvale ljepote, ali postupno prelazimo s arhitekture grada na arhitekturu obitelji – na zdanje od frankenštajnskih soba koje se dodaju početnoj strukturi. Izranjaju članovi Goranine obitelji – njezine starije sestre, braća, nećaci – u labirintu u čijem središtu leži majka na samrti.Ono što Stjenice čini zahtjevnima jest forma romana. Naime, ne postoji niti jedan odlomak. Priča počinje rečenicom „Pišem tebi, Hladna moja“ i teče neprekidno. Gorana pripovijeda Hladnoj, ženi s kojom je dijelila sobu intenzivne njege, ženi u besvjesnom stanju priključenoj na aparate. Gorana svoju priču mora ispričati samoj sebi kroz složeni unutarnji monolog koji zahvaća pojedinosti vlastitog života.Roman je dobio naslov po jednoj od Goraninih fobija, ali stjenice predstavljaju i simboliku: za Goranu ljudi su isto što i stjenice – opasni i najbolji za izbjegavanje. Smrt supruga dodatno naglašava besmislenost postojanja.Stjenice otkrivaju autoričin pripovjedački talent. Umijeće kojim vodi junakinju u rekonstrukciju kuće vlastite obitelji, ispod čije se težine vodi potraga za vlastitim ja, postavlja Stjenice među vrhunska ostvarenja suvremenog hrvatskog romana.Martina Vidaić rođena je u Zadru 1986. godine. Po zvanju je profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Književno ime stekla je kao pjesnikinja – 2011. godine dobila je nagradu „Goran za mlade pjesnike“ za zbirku Era gmazova. Objavila je više zbirki poezije, među kojima je Mehanika peluda za koju je dobila nagradu „Ivan Goran Kovačić za najbolju zbirku pjesama u dvogodišnjem razdoblju“. U prozu je zakoračila romanom Anatomija štakora (2019.), nakon čega slijede Stjenice (2021.).*Ova je knjiga objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ureda za kulturu Grada Zagreba i u cijelosti je zaštićena autorskim pravom. 

Kiklop

Autor

Ranko Marinković

čita

Boris Bakal

Traje

29 sati 20 minuta

žanr

roman

Pred vama je roman koji više od pola stoljeća zauzima posebno mjesto u hrvatskoj književnosti. Kada je Kiklop objavljen, a bilo je to 1965. godine, odmah je bilo jasno da se radi o prvorazrednom djelu. Anketom provedenom 2010. godine među kulturnim radnicima upravo je Kiklop proglašen najboljim hrvatskim romanom.Ovo je djelo koje kritičari nazivaju zagrebačkom inačicom Joyceova Uliksa – roman koji svojom modernističkom tehnikom, intelektualnim vrenjem i višeslojnošću korespondira podjednako s novim vremenima i s tradicijom. Složena mozaična struktura razbijena je na fragmente, prožeta esejističkim ekskursima i presijecana mnogobrojnim citatima i referencama na svjetsku književnu baštinu.Radnja romana smještena je u Zagreb neposredno pred početak Drugog svjetskog rata. Pratimo intelektualno-boemske krugove grada koji stoji na rubu povijesne katastrofe. To je vrijeme predapokaliptične neizvjesnosti kada se surovi sveopći rat već nazire na horizontu. U tom kontekstu, naslovno mitološko čudovište – Kiklop – postaje moćna metafora nadolazećeg zla i rata.U središtu ovog vrtloga stoji Melkior Tresić, gotovo iskorijenjena vrsta intelektualca koji pokušava sačuvati zdrav razum između ponižavajuće militarizacije i privida civilnog života, između vlastite lucidnosti i posvemašnje banalnosti. Jer, kako stoji u romanu, „život je odabrao inteligenciju za svoje igre, on ne pravi historiju s idiotima“. Tresić je čovjek uhvaćen u zamku vlastitog razmišljanja, intelektualac koji shvaća da se svijet raspada.Ono što Kiklopa čini posebno zahtjevnim i istovremeno fascinantnim jest njegova višeslojna struktura. Roman funkcionira na nekoliko razina istovremeno: kao psihološka studija likova, kao društvena kronika prijelomnog trenutka, kao proturatna poruka, kao alegorija o sukobu civilizacije i barbarstva, kao meditacija o ulozi intelektualca u vremenu krize. Simbolika i alegorija prožimaju svaki dio djela, zahtijevajući od čitatelja – ili u ovom slučaju slušatelja – aktivno sudjelovanje u stvaranju značenja.Marinkovićev stil prepoznatljiv je po gustoći, intelektualnoj bravuri i modernističkoj fragmentaciji. Pripovjedačka tehnika koja razbija linearnost, esejistički pasusi, mnoštvo kulturnih aluzija – sve to čini Kiklopa romanom koji se ne čita lako, ali koji nagrađuje upornost neprocjenjivim estetskim iskustvom.Roman je dobitnik najviših književnih nagrada i školska lektira, ali daleko više od toga – to je djelo svjetskih dometa koje govori o univerzalnim temama: strahu pred ratom, odgovornosti intelektualca, krhkosti civilizacije, ljudskoj bespomoćnosti pred silama povijesti.Kroz slušanje ove audioknjige u izvrsnom čitanju Borisa Bakala, zaronite u svijet velike književnosti i otkrijte zašto generacije čitatelja smatraju Kiklopa nezaobilaznim djelom hrvatske kulture.Ranko Marinković rođen je na Visu 1913. godine. Studirao je romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je interniran u logor Ferramonte. Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvjete, bio ravnatelj Drame zagrebačkog HNK-a i profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Osim Kiklopa, napisao je i drugu značajnu prozu poput zbirke Ruke te drame kao što su Glorija i Albatros. Njegova je proza obilježena mediteranskim ambijentom, ironijskim modusom i modernističkom tehnikom. Godine 1975. dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo, a bio je i redoviti član HAZU. Umro je u Zagrebu 2001. godine, ostavivši trajni trag u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća.*Ova je knjiga objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ureda za kulturu Grada Zagreba i u cijelosti je zaštićena autorskim pravom.

Slučaj vlastite pogibelji

Autor

Kristian Novak

čita

Nikša Marinović, Mirela Videk Hranjec, Dora Polić Vitez, Boris Svrtan, Ivan Glowatzky, Bogdan Ilić, Ana Magud, Karlo Mrkša, Zoran Čubrilo, Jelena Miholjević, Filip Vidović, Mateo Videk, Matija Šakoronja, Sven Medvešek

Traje

7 sati 31 minuta

žanr

roman

Mladi prometni policajac pronađen je mrtav na stražnjem sjedištu automobila. Službena verzija govori o samoubojstvu, no okolnosti su neobične, obdukcija nije provedena, a obitelj sumnja u istinu. Mladi policajac je stradao jer je pošteno obavljao svoj posao – naplaćivao kazne svima podjednako, čak i sinovima lokalnih moćnika, i prijavljivao korupciju unutar sustava. Šikaniranje koje je uslijedilo dovelo je do tragedije koja će zauvijek promijeniti živote onih koji ostaju.U središtu priče nalaze se njegov stariji brat Marli, također policajac, razapet između zahtjeva ožalošćene obitelji za istinom i lojalnosti sustavu koji ga je zaposlio, te ambiciozna profesorica hrvatskog jezika koja s učenicima priprema „Antigonu“ i kroz tu Sofoklovu dramu pokušava s mladima progovoriti o tragičnom događaju koji se zbiva pred njihovim očima.Novak maestralno isprepliće dva pripovjedna toka – intimnu ispovijest profesorice u prvom licu koja s ironijom i bolnom iskrenošću pripovijeda vlastiti pad s malograđanske savršenosti, te dramski scenarij koji prati braću policajce i njihove obitelji kroz međimursku svakodnevicu. Ovom isprepletenom strukturom roman nas provodi kroz slojeve sustava u srce društva i likova.Slučaj vlastite pogibelji je roman o institucionalnoj korupciji sa smrtnim ishodima, o moralnom blatu u kojem se koprcaju svi s mrvicom osjećaja za pravdu. Postavlja jednostavna, ali teška pitanja: Što se dogodi kada običan građanin pokuša postupiti ispravno u ukrivo nasađenom sustavu? Može li pravda opstati ako se tiče samo jednoga? Prožet Antigoninim duhom, roman evocira vječna pitanja zakona i morala, pojedinca nasuprot sustava, lojalnosti i slobode, koja iskrsavaju s antičkom snagom u našem dobu, svuda oko nas. Ova produkcija predstavlja prekretnicu u domaćoj audioknjizi. Po prvi put, roman ovakve složenosti dobiva dramsko zvučno ruho koje ga pretvara u gotovo filmski doživljaj. Vođeni režijskom vizijom Darija Harjačeka, četrnaest vrhunskih glumaca – spomenimo ih redom: Jelena Miholjević, Karlo Mrkša, Sven Medvešek, Ana Magud, Zoran Čubrilo, Boris Svrtan, Dora Polić Vitez, Ivan Glowatzky, Matija Šakoronja, Filip Vidović, Bogdan Ilić, Mateo Videk, Mirela Videk Hranjec i Nikša Marinović – oživljavaju međimursku svakodnevicu s autentičnošću koja je rezultat pomnog rada na jezičnoj preciznosti i dramskoj interpretaciji. Glazbu potpisuje Maro Market, zvučno oblikovanje Lana Deban, a jezično savjetovanje Ines Carović, čime je stvorena najveća postojeća riznica zvučno zabilježenog međimurskog govora u književnosti. Hibridna forma romana omogućila je potpuno novi pristup realizaciji audioknjige, otvarajući prostor za kompleksno, slojevito djelo koje se prati gotovo kao film.Kristian Novak /foto: Mirko CvjetkoKristian Novak (1979.) rođen je u Baden-Badenu, a djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, nakon čega je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike. Predaje na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima. Godine 2005. objavljuje roman Obješeni, a 2013. roman Črna mati zemla, koji osvaja T-portalovu nagradu za roman godine. Istu nagradu, kao i Nagradu Gjalski, Nagradu Fran Galović i dvije nagrade BOOKtiga donio mu je Ciganin, ali najljepši. Romani Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši prevedeni su na niz stranih jezika te adaptirani u kazališne hitove. Oženjen je, otac troje djece. Živi u Zagrebu. Audio izdanje sufinancirano je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.