Revolucija u slušalicama: Hrvatska europski rekorder u rastu potražnje za digitalnim knjigama

Dok se na mnogim razinama raspravlja o krizi čitanja, novi podaci Eurostata objavljeni u travnju 2026. otkrivaju trend koji je promakao široj javnosti: Hrvatska je u 2025. godini zabilježila najveći skok potražnje za e-knjigama i audioknjigama u cijeloj Europskoj uniji. Uz nevjerojatan porast od 16 postotnih bodova, domaće tržište više nije na marginama, već diktira tempo digitalne transformacije u regiji.

Dugo se smatralo kako su hrvatski čitatelji tradicionalna publika, neraskidivo vezana uz miris papira fizičkih izdanja. Međutim, najnovije izvješće Eurostata o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) za 2025. godinu ukazuje na dramatičan obrat u potrošačkim navikama. Udio stanovnika Hrvatske koji kupuju e-knjige i audioknjige skočio je s ranijih skromnih jednoznamenkastih brojki na visokih 21%, čime smo se izravno plasirali u sam europski vrh, odmah uz bok Irske 24,5% i Danske 22,5%.

Ono što ovaj podatak čini još impresivnijim je dinamika rasta. Dok je prosjek Europske unije porastao s 7,3% na 9,5%, Hrvatska je s rastom od 16 postotnih bodova postala apsolutni rekorder Unije u brzini usvajanja novih digitalnih navika, ostavljajući daleko iza sebe Grčku (+7,2 pp) i Njemačku (+3,7 pp).

Tehnologija i tempo života - kraj "izgubljenog vremena"

Stručnjaci ovaj fenomen objašnjavaju promjenom paradigme u prijemu sadržaja, potaknutom prije svega upotrebom pametnih telefona; oni su kod 44% globalnih korisnika primarni uređaj za slušanje knjiga. U svijetu u kojem je vrijeme postalo najskuplja valuta, audioknjiga je ponudila rješenje za bačene trenutke u danu. "Slušanje knjiga daje smisao gomili izgubljenog vremena – dok putujemo, kuhamo ili vježbamo", davni je moto pod kojim je 2018. nastao book&zvook, pionirski iskorak domaćeg izdavaštva.

Analize tržišta pokazuju da za digitalnim knjigama naročito posežu oni radno sposobni (dobna skupina 20-64 godine), koji čine 75% ukupne populacije u EU. Ova skupina koristi audioknjige kako bi maksimizirala produktivnost; slušaju dok putuju na posao ili obavljaju svakodnevne zadatke. Razvijajući konzistentno i dosljedno book&zvook iz projekta u kulturnu infrastrukturu, želimo vjerovati da smo pomogli rastu koji je izmjerio Eurostat. Naša gerilska kampanja Audioliber, proglašena najboljom digitalnom kampanjom u Hrvatskoj MIXX Best in Show 2025, izravno je komunicirala prednosti slušanja u pokretu, što je tada rezultiralo porastom instalacija naše aplikacije za nevjerojatnih 734%.

Knjižnice kao motor disperzije

Ključnu ulogu u ovom buđenju tržišta odigrala je mreža narodnih knjižnica. Od 2024. godine, kroz sustave poput eZaKi-ja, hrvatske knjižnice omogućuju posudbu zvučnih e-knjiga, što je formatu dalo neviđen institucionalni doseg. Iako je trenutačna pokrivenost još uvijek u ranoj fazi — podaci pokazuju da je tek 18% knjižnica unutar sustava ZaKi u 2025. godini nabavljalo elektroničke zvučne knjige — jasno je da je utjecaj knjižnica na disperziju navike slušanja nemjerljiv u usporedbi s isključivo komercijalnim kanalima. 

Hrvatske knjižnice, poput onih u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Vinkovcima korisnicima za iznos godišnje članarine omogućuju pristup audioknjigama - mahom naslovima book&zvook produkcije. Time je digitalna literatura prestala biti luksuz i postala javno dobro. S ukupno 5,25 milijuna zabilježenih posudbi u knjižnicama tijekom 2024. godine i najbržim relativnim rastom digitalne posudbe, potencijal za daljnje širenje slušanja je golem. 

Digitalno kao standard, a ne alternativa

Globalni trendovi potvrđuju da ovo nije kratkotrajan bljesak već strukturna promjena na tržištu knjiga. Predviđa se da će svjetsko tržište audioknjiga do 2032. godine dosegnuti vrijednost od 56 milijardi dolara, uz godišnji rast veći od 26%. Hrvatska se u taj trend uklopila brže nego što su predviđali i najoptimističniji analitičari, a globalna dominacija modela jednokratne kupnje koja drži 54% tržišnog udjela ukazuje na to da unatoč strelovitom rastu pretplatničkih servisa poput Spotifyja, korisnici žele trajno vlasništvo nad svojim digitalnim bibliotekama.

Osim komercijalnog uspjeha, digitalni format donosi i demokratizaciju pristupa literaturi. Audioknjige će se u Hrvatskoj tek pokazati kao ključan alat u obrazovanju. Slušanje, a napose slušanje knjiga - što djeca jako vole i čemu se rado prepuštaju - podržava razvoj vokabulara, mašte i fokusa. Time se audioknjiga nameće kao nezaobilazan medij učenja i inkluzije. Urednički program i produkcijska izvrsnost kojoj težimo, uz vrhunske glumce, glazbenike i rafiniranu zvučnu obradu, podiže ljestvicu kvalitete i pretvara slušanje u "visoku umjetnost" dostupnu svakome tko ima mobitel. To je nastojanje legitimirano i izvan naših okvira ulaskom audioknjige Slučaj vlastite pogibelji u finale prestižnih New York Festival Awards.  

Jezik i budućnost

Hrvatski digitalni bum ima i svoju izvoznu komponentu. Projekt Listen to Croatia, koji smo predstavili na Sajmu knjiga u Londonu (LBF 2025, 2026), postaje i novi model kulturnog turizma. Umjesto klasičnih suvenira, turisti i digitalni nomadi sada s dva klika preuzimaju djela Krleže, Jergovića ili Maše Kolanović na engleskom jeziku, čime se hrvatska kultura integrira u globalne digitalne tokove.

Činjenica da su domaći mediji previdjeli podatak o Hrvatskoj kao europskom lideru u rastu potražnje za digitalnom knjigom možda najviše govori o tome koliko su nas vlastite navike iznenadile. Dok su skeptici tvrdili kako to kod nas nitko ne radi, digitalna književna revolucija je na djelu. Ona je već uvelike ušla u naše slušalice i očito mnogima pretvorila vožnju tamvajem, kućanske poslove ili rad na traci otočke tvornici ribe - u vrhunsko književno iskustvo.

Hrvatska više ne kaska za Europom; barem kada je u pitanju budućnost knjige, mi smo ti koji trenutno hodaju najbrže.

izvori:

https://www.eunews.it/en/2026/04/23/sales-of-e-books-and-audiobooks-are-on-the-rise-in-europe/
https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20260423-1