Iz Londona s ljubavlju (prema zvuku): Kako književnost s „rubova Europe” osvaja globalne uši

Ovogodišnji London Book Fair, održan od 10. do 12. ožujka u kultnoj Olympiji, još je jednom potvrdio da je srce svjetske izdavačke industrije. Među desecima tisuća profesionalaca iz 130 zemalja, u moru razgovora o umjetnoj inteligenciji i novim digitalnim modelima, book&zvook je ponosno stajao kao predvodnik audioizdavaštva naše regije.

Na zajedničkom štandu s dugogodišnjim partnerom, nakladničkom kućom Sandorf, izložili smo rezultate našeg dosadašnjeg rada. Interes koji smo doživjeli – od velikih distribucijskih platformi do agenata koji traže nove produkcijske modele za manje jezike – potvrdio nam je ono što odavno znamo: audioformat nije samo trend, on je novi život književnosti.

Više od prijevoda: Glasovi koji se čuju

Središnji trenutak našeg nastupa bila je panel-diskusija “From the Fringes of Europe to the World: The Expansion of Global Literature” u Centru za knjIževno prevođenje, uvrštena u službeni program sajma. Uz moderiranje Buzza Poolea (Sandorf Passage), pred prepunom dvoranom govorili su autori globalnog renomea: Rumena Bužarovska i Aleksandar Hemon.

Fokus razgovora bio je jasan: kako priče koje nastaju na „periferiji” Europe, na jezicima koje svijet naziva malima, pronalaze put do čitatelja (i slušatelja) u New Yorku, Londonu ili Berlinu?

Bužarovska o riziku i magiji

Rumena Bužarovska, makedonska autorica čija britka proza ne štedi nikoga, otvoreno je govorila o preprekama na tom putu. Istaknula je kako su strani izdavači dugo oklijevali „odvažiti se na rizik prevođenja žene s Balkana”. Prema njezinim riječima, ključ uspjeha nije samo u dobroj priči, već u „magiji dobrog prijevoda”. Bez vrhunskog prevoditelja koji razumije kulturni kontekst i izdavača koji zna kako tu priču plasirati, književnost ostaje zarobljena unutar granica svog jezika.

Hemon o smjeni generacija

Aleksandar Hemon, bosansko-američki pisac s golemim međunarodnim ugledom, ponudio je zanimljivu perspektivu na promjenu književnog krajolika bivše Jugoslavije. Naglasio je da su prostorom dugo dominirali muški autori i teme rata. Iako su ti sukobi iz devedesetih izrodili iznimna djela, Hemon smatra da „i to ima svoj plafon”.

Danas svjedočimo novoj energiji – generaciji spisateljica, među kojima je i Bužarovska, koje donose potpuno drugačije glasove, teme i estetike, razbijajući zastarjele narative o regiji kao isključivom prostoru konflikta.

Budućnost je zvučna

Dok su se na drugim dijelovima sajma vodile žustre rasprave o umjetnoj inteligenciji – obilježene i prosvjedom 10.000 autora koji su objavili „praznu knjigu” upozoravajući na korištenje autorskih djela u treniranju AI sustava – mi smo u Londonu vidjeli nešto drugo: povratak glasu.

U svijetu digitalne transformacije, audioknjiga se pokazala kao idealan most. Ona omogućuje književnosti s „rubova” da brže i neposrednije uđe u svakodnevicu globalne publike. Naš nastup u Londonu nije bio samo promocija kataloga; bio je to dokaz da glasovi jugoistočne Europe više nisu utišani na marginama, već se itekako glasno čuju.

Hvala svima koji su nas posjetili u Olympiji. Puni smo dojmova i novih ideja koje već sada počinjemo pretvarati u zvuk. Nastavljamo dalje – s još više naslova, još više glasova i, naravno, vrhunskom produkcijom.

A za sve one koji su ovaj put propustili naš štand ili panel – bez brige. Pripreme za nove međunarodne iskorake već su krenule, pa možemo s ponosom reći: vidimo se u Londonu i 2027. godine!