„Životinjska farma“ govori o skupini premorenih i izrabljivanih domaćih životinja koje žive na Vlastelinskoj farmi u Engleskoj. Želeći se osloboditi potlačenog načina života u kojem su eksploatirane od svojih vlasnika, životinje dižu pobunu, svrgavaju ljudske gospodare i uspostavljaju vlastito egalitarno društvo. S plamenim idealizmom i sloganima o jednakosti svih životinja, počinju stvaranje Životinjske farme gdje teže napretku, uspostavljanju pravde i jednakosti. Na kraju, predvodnici revolucije, oportunističke svinje, potkopavaju revoluciju u korist još opresivnije i bezdušnije diktature od one prethodne, te novim životinjskim društvom zavlada još strašniji totalitarizam. Prvi put objavljena 1945. godine i temeljena na događajima ruske boljševičke revolucije i izdaji Josifa Staljina, ova knjiga oštra je satira o slijepom maršu potlačenog društva prema totalitarizmu. Bezvremenska bajka za odrasle nosi jasnu poruku da napad na slobodu, pod kojom god zastavom ili politikom, neminovno hrli u tiraniju.
Sven Medvešek (1965.), kazališni, televizijski i filmski glumac, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Vladimir Roksandić (1947-1998.) , prevoditelj, izraziti predstavnik šezdesetosmaške scene u Zagrebu.
George Orwell (1903-1950.), pseudonim je engleskog pisca, kritičara i novinara rođenog kao Eric Arthur Blake u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac radio u Državnom odsjeku za opijum. Zarana je, što je bilo uobičajeno za sina kolonijalnog službenika, poslan na školovanje u Englesku. Nakon semestra na Welligtonu seli na elitni koledž Eaton gdje je bio kraljevski stipendist od 1917. do 1921. U tom je razdoblju razvio averziju prema engleskom klasnom sustavu, o čemu je pisao u eseju Such, Such Were the Joys. No po završetku studija, udovoljavajući obiteljskoj tradiciji, pridružio se Indijskoj kraljevskoj policiji u Burmi. To ga je iskustvo transformiralo stvorivši u njemu dubok revolt prema kolonijalnom imperijalizmu. Objavljivao je progresivne tekstove socijalističkh uvjerenja, no živio je u besparici, kao skitnica, povremeno radeći kao najamni radnik (Nitko i ništa u Parizu i Londonu 1933., Burmanski dani 1934., Pucajući u slona 1950.). Orwellovo pisanje obilježava oštra kritika društvene nejednakosti, kojoj se često suprotstavljao britkom duhovitošću i satirom. Kao član Nezavisne radničke partije Orwell se priključio Španjolskom građanskom ratu u kojem je bio ranjen. Kataloniji u čast, biografska proza iz 1938. opisuje to neposredno ratno iskustvo, ali i Orwellovo razočaranje komunizmom, izobličenim pod diktatom staljinizma. Totalitarizam će ostati njegova okupacija do kraja, u najpoznatijom njegovim romanima, u Životinjskoj farmi, satiričnoj alegoriji objavljenoj 1945. godine ili u četiri godine kasnije objavljenoj zastrašujućoj, antiutopijskoj slici mogućeg svijeta neslobode Tisuću devetsto osamdeset četvrta.
