Trojica za Kartal Miljenka Jergovića zbirka je priča objavljena 2022. godine, s podnaslovom Sarajevski Marlboro remastered, kojim se nadovezuje na autorovu legendarnu zbirku nastalu u samom srcu opsade. Trideset godina kasnije, autor se vratio istom gradu, istoj rani, ali s drugačijim glasovima.

“Te sam priče pisao kada sam imao dvadeset i šest, dvadeset i sedam godina. Danas mi je pedeset i pet, pedeset i šest. Osim što je odavno mrtva svaka stanica u mojem tijelu koja je pamtila rat, od grada u kojem sam rođen i u kojem sam doživio rat i opsadu vjerojatno sam udaljeniji nego što sam ikada bio. Između mene i tog vremena stoji jedan odrastao i već zreo čovjek, kojemu je godina upravo onoliko koliko mi je bilo usred tog rata. Taj čovjek sam ja, kao što sam i onaj čovjek bio ja,“ kaže Jergović.

Dvadeset i devet priča ne ponavljaju stare niti ih zrcale. Junaci su drugi ljudi, druge sudbine, no sve ih veže ista sarajevska datost: grad koji je bio jedno od posljednjih mjesta u kojima su tri vjere živjele rame uz rame i koji je zbog toga platio nerazmjernu cijenu. Jergović ih iscrtava kroz konkretne, tjeskobno prepoznatljive ljudske trenutke i još jednom pokazuje kako u malim, naizgled običnim životima stanuje sva težina povijesti.

Zbirka je nagrađena Nagradom Fric i Književnom nagradom Andrićevih dana, a njemački prijevod donio joj je i Lajpcišku nagradu za europsko razumijevanje.

Miljenko Jergović rođen je 1966. u Sarajevu, gdje je odrastao i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Za vrijeme opsade Sarajeva ostao je u gradu radeći kao novinar i televizijski urednik te izvještavajući za splitsku Nedjeljnu Dalmaciju. Priče koje je slao iz opkoljenog grada postale su temelj zbirke kratkih priča Sarajevski Marlboro (1994.) koja  je prevedena na dvadesetak jezika i donijela mu je nagrade Ksaver Šandor Gjalski i Erich Maria Remarque. Godine 1993. preselio se u Hrvatsku, gdje i danas živi na selu pokraj Zagreba.

U sljedećim desetljećima objavio je oko pedeset knjiga, romana, priča, poezije i eseja, prevedenih na trideset jezika, čime se svrstao među međunarodno najprepoznatljivije pisce s prostora bivše Jugoslavije. Među najvažnijim naslovima ističu se romani Dvori od oraha, Ruta Tannenbaum i Rod. Uz književni rad, Jergović je aktivan kolumnist i publicist. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada. Godine 2026. primio je Međunarodnu nagradu za književnost „Aleksandar Tišma” za cjelokupni književni opus u čijem obrazloženju stoji:

„Jergović je majstorski pripovjedač koji umije složene teme učiniti uzbudljivima i prijemčivima. Njegova djela često govore o sudbinama obitelji u povijesno teškim vremenima, o ratu i progonstvu, o krivnji i iskupljenju, o egzilu i potrazi za vlastitim identitetom.”