'Ova knjiga se u velikoj mjeri temelji na tekstovima koje sam objavljivao u javnim glasilima od 2017. do 2019. te na javnim nastupima i predavanjima koje sam održao u Hrvatskoj. U cjelinu sam ih počeo slagati potkraj prosinca 2019. vrativši se iz Edinburgha u Zagreb tijekom zimskih blagdana. Ondje sam se dogovorio s kćeri, kojoj je ova knjiga i posvećena, da proslavimo novu godinu u Australiji, kako bismo zajedno gledali vatre biblijskih razmjera o kojima su tada pisali svi svjetski mediji. Poželjeli smo vidjeti kako bi mogao izgledati svijet pogođen klimatskim promjenama i kako izgledaju požari veći od površina čitavih država Europe. Generacija moje kćeri vjerojatno će provesti značajan dio života prateći klimatske promjene i razmišljajući o njima. Stoga, dok su se mnogi u svijetu grozili užasnih požara u Australiji, nama se učinilo dobrom idejom otići baš onamo. Ova je knjiga rezultat naše zajedničke pustolovine.' --Igor Rudan

Zbirka popularnoznanstvenih tekstova Očekujući vatre razmatra izazove s kojima će se čovječanstvo suočavati tijekom 21. stoljeća.  Analizira održivost brojnih trendova i ograničenja daljnjeg razvoja stanovništva na zemlji u klimatskim promjenama i ograničenim energetskim izvorima, nejednakost i društvene razlike iz perspektive daljnjeg produljenja ljudskog vijeka. Očekujući vatre uspoređuje promjene u ljudskim životima diljem svijeta, prati inovativne primjene računala, mobilnih uređaja, neuromarketing, virtualnu stvarnost, nove metode pohrane ogromnih količina podataka i umjetnu inteligenciju. Analizira buduće vrednovanje rada i poimanje osobnog bogatstva ili slobodnog vremena, pa i promjene u percepciji dosade. Zaključna teza ove zbirke eseja tvrdi da su nedovoljna obrazovanost većine stanovništva najveća prijetnja našem zajedničkom zdravlju i sigurnosti.

** Kao poseban dodatak na kraju knjige donosimo i originalan zapis gostovanja Igora Rudana u epizodi podcasta 'Surove strarti' www.surovestrasti.com  

Igor Rudan rođen je u Zagrebu 1971. godine. Njegov znanstveni opus do 2020. godine uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i 10 knjiga, koji su, prema bazi Google Scholar, citirani više od 130000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Thomson Reuters i Američki institut za znanstvene informacije svrstali su ga u „Vodeće znanstvene umove svijeta”. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., tijekom studiranja dvaput je nagrađivan Rektorovom nagradom. Magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao pri Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji 2005. U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku '10 001 Dalmatinac'. U sklopu projekta organizirao je edukacijske boravke u Edinburghu za više od 50 mladih znanstvenika iz Hrvatske. Zahvaljujući projektu „10 001 Dalmatinac” i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena. Ta su otkrića rezultirala brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i nagradama uključujući međunarodnu nagradu International Research Development Award britanskog Wellcome Trusta kao i Državnu nagradu za znanost Sabora Republike Hrvatske. Od 2007. karijeru usmjerava na međunarodno zdravstvo, a posebno na problem smanjivanja smrtnosti djece u svijetu. Radi kao stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje. Razvio je niz metoda kojima se određuju prioriteti za ulaganja u zdravstvene intervencije u zemljama u razvoju. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2008. osniva Hrvatski centar za globalno zdravlje (HCGZ). U Edinburghu pokreće znanstveni časopis Journal of Global Health (2011.), utemeljuje i vodi Centar izvrsnosti Svjetske zdravstvene organizacije (2013.) te osniva Centar za istraživanja globalnog zdravlja Sveučilišta u Edinburghu (2015.), čiji je direktor. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je više od trideset nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističe Chancellor’s Award, najviša nagrada za znanstveni rad u britanskoj akademskoj zajednici, koju mu je za 2013. godinu uručila britanska princeza Anne. Iste godine primljen je među dopisne članove Kineske akademije znanosti. U 2016. postao je i redovni član Britanske akademije znanosti – Kraljevskog društva u Edinburghu (The Royal Society), a u 2019. je dobio Rektorovu medalju Sveučilišta u Edinburghu i počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. Popularizacijom znanosti bavi se od 2016. godine, kada je u suradnji s Wellcome Trustom i BBC-jem kreirao popularnoznanstvenu dokumentarnu seriju Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju, prikazanu i na Hrvatskoj radio-televiziji. Autor je knjige Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century (2015.) te domaćih popularnoznanstvenih bestselera Točna boja neba (2017.), Zao zrak (2018.) i U zemlji klanova (2019.) i Očekujući vatre (2020.).