Naslov

Mediteranski brevijar

Autor

Predrag Matvejević

čita

Zlatko Ožbolt

Glazba

Dubravko Robić

Nakladnik

Audio Store Transonica

Izdanje

Zagreb, 2022.

ISBN

978-953-8329-25-8

Trajanje

12 sati 0 minuta

žanr

esej

Mediteranski brevijar

Više je verzija o tome tko je potaknuo Predraga Matvejevića da napiše "Mediteranski brevijar", ali je posve izvjesno da je to knjiga koja mu je i u svijetu donijela uvažavanje. I to onakvo kakvo su s ovih prostora u svijetu doživjeli još samo Ivo Andrić, Danilo Kiš i Dubravka Ugrešić. Baš kao i djela troje spomenutih pisaca i Matvejevićev se "Brevijar" jednako zdušno čitao i čita se u znanstvenim i neznanstvenim krugovima. Drugačije uostalom i nije moglo biti jer je prema autorovim riječima to "most između znanosti i književnosti", rafiniran spoj kulturne historiografije i književnosti o moru. Bilješke na temelju kojih je "Brevijar" nastao bile su opsežne i mogla je iz njih nastati monografija, ali nije. "U takvim knjigama je najgore ako vas zavede erudicija. Tada izgubiš narativnost i utopiš se u sreći da sve znaš", rekao je Matvejević u jednom intervjuu.

Za potrebe "Brevijara" triput je proputovao Mediteran, prvi put doslovno, drugi put po starim kartama, a treći put čitajući stare rječnike, dnevnike i putopise. Za potrebe drugog "putovanja" godinu je dana učio i arapski da bi mogao pročitati što piše na kartama. Slijed tih putovanja odredio je i strukturu knjige: na početku je autorovo neposredno iskustvo prolaska Mediteranom, tu su i prizori mora i najrazličitijih obala koje ono dodiruje, opisi valova i mrakova, neba, naroda i njihovih običaja, brodova... Matvejević potom sva pitanja o moru i kopnu Mediterana ponovo postavlja na starim kartama, nastavljajući neke davne plovidbe i započinjući nove. Uostalom, kako i piše: "karta sažima znanja i iskustva, prostor i shvaćanje prostora, svijet i pogled na svijet", ali "one nam ne mogu otkriti lice Mediterana, nego tek bore na njegovu licu." Na kraju su tu i sva imena Mediterana jer su ga njegovi stanovnici u nazivali Velikim, Južnim, Sjevernim morem, ovisno o perspektivi iz koje su ga gledali i pristupali mu. Tu su i antički i kasniji izvori, kao i novija lektira, povijesne etimologije i nazivi riba koji variraju od uvale do uvale u tom moru susjedstva. Otuda i tri dijela knjige: Brevijar, Karte i Glosar.

A onda se povukao na otok i ispisao fascinantnu priču o životu na prostoru koji nije "samo povijest ili predanje, zemljopis ili zavičaj, pamćenje, baština ili vjera: Mediteran je možda i sudbina". Danas kada u vijestima gledamo tragične prizore afričkih izbjeglica koji pokušavaju pristati na Lampedusu ne možemo se ne prisjetiti pasusa iz "Brevijara" u kojem Matvejević piše: "Narodi i rase ovdje su se stoljećima zbližavali ili suprotstavljali jedni drugima, pretjeruje se kad se ističu njihove sličnosti, a zanemaruju razlike i sukobi." No upravo zahvaljujući tome što nije dopustio da ga zavedu erudicija i predavački ton, najljepši su dijelovi posvećeni životu na Mediteranu, njegovim vjetrovima, valovima, vonjevima, strujama, biljkama i stijenama, stanovnicima i životinjama, danima i poslovima, hrani i piću, mrežama, psovkama i pitanjima, od prvih i načelnih do posljednjih i presudnih. Užitak čitanja "Brevijara", naime, jednako proizlazi iz harmonije koju autor pronalazi u kulturnim razlikama između Mediteranaca i onoga što je u tom mediteranskom iskustvu univerzalno ljudski.

Trideset pet godina od prvog u nizu domaćih i pedesetak svjetskih izdanja, "Mediteranski brevijar" dobio je i audio verziju. Velika je to stvar jer Mediteran ne samo da nije more samoće, nego je puno priča, imena i zvukova koje vrijedi uvijek iznova osluškivati. To će iskustvo biti to sjajnije jer se uz izvrsnu interpretaciju Zlatka Ožbolta i autentične zvukove Mediterana u njemu glasom pojavljuje i sam autor. Jedinstvena knjiga tako je dobila i jedinstveno zvučno izdanje. (Ana Grbac)

glazba: Dubravko Robić

dizajn zvuka: Dalibor Piskrec

Predrag Matvejević, publicist, književni teoretičar, polemičar i esejist, rođen je 1932. u Mostaru, umro u Zagrebu 2017. Studirao je romanistiku u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao na polju komparativne književnosti i estetike 1967. na Sorbonnei, gdje je 1994. obranio habilitaciju za redovnu profesuru. Gotovo trideset godina predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagreb, no 1991. godine je emigrirao, nastanivši se najprije u Francuskoj, zatim u Italiji, gdje nastupa kao gostujući profesor. Na Novoj Sorbonnei, Paris III, predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost, a od 1994. godine redovni je profesor na slavistici rimskog sveučilišta La Sapienza i predsjednik Znanstvenoga savjeta Mediteranskog laboratorija u Napulju. Bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a i počasni potpredsjednik međunarodnoga PEN-a, jedan od osnivača Asocijacije Sarajevo u Parizu i Rimu. 

Prvi dio Matvejevićeva opusa obilježen je zanimanjem za poetiku angažirane književnosti. Njegova knjiga Razgovori s Miroslavom Krležom (1969) jedno je od temeljnih dokumentacijskih djela o Krleži, značajno i zbog rasprave o problemu angažiranosti i tendencioznosti u književnosti. Drugi dio njegova opusa otvara esejističko djelo Mediteranski brevijar (1987), spoj »kulturne historiografije i književnosti o moru« kako je napisao Claudio Magris, u kojem istražuje kompleks mediteranizma u kulturnoj baštini Europe. Djelo je prevedeno na više desetaka stranih jezika i nagrađeno uglednim književnim nagradama. Kao suradnik kulturne rubrike pariškoga lista Le Monde pisao je članke o južnoslavenskim književnostima, posebno o M. Krleži. Sudjelovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama, pisao je i objavljivao na francuskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. 

bibliografija: Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, 1979, Bukurešt, 1980, Skopje, 1983); De la dissidence (Lausanne, 1996); Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz 1996, Milano, 1996, Zürich, 1996); La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, 1998, Milano, 1998); Les Seigneurs de la guerre (Pariz, 1999, Milano, 1999, Prag, 2003); L'Ile-Méditerranée (Pariz, 2000). ___  Sarajevo (Milano 1995); Ex-Jugoslavia : diario di una guerra (Napulj, 1995); Tra asilo ed esilio (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, 1997); Golfo di Venezia (Venezia 1997); Isolario Mediterraneo (Milano 2000); Sul Danubio (Rim, 2001); Compendio d'irriverenza (a cura di Sergej Roić, Lugano, 2001); Lo specchio del Mare mediterraneo (Lecce 2002); Un'Europa maledetta (Milano, 2005). ___  Sartre (esej, 1965); Razgovori s Krležom (1969); Prema novom kulturnom stvaralaštvu (1975); Književnost i njezina društvena funkcija (1977); Te vjetrenjače (1977); Jugoslavenstvo danas (1982); Otvorena pisma (1985); Mediteranski brevijar (1987); Istočni epistolar (1995); Gospodari rata i mira (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, 2000); Druga Venecija (2002); Kruh naš (2009)

Predrag Matvejević/ foto: Daniel di Marco

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.