Ova audio zbirka nastala je s idejom povezivanja umjetnosti i aktivizma oko teme ženskih prava i nasilja prema ženama. Poezija je zahvaljujućim ženama koje ćete čitati i slušati već bila tu, teme su već bile obrađene.
Ova zbirka okupila ih je na jednom mjestu u aktivističkom okviru. Autorice, naime, same čitaju i govore svoju poeziju pa slušajući možemo doživjeti njihov pjesnički i stvarni glas. Raznolikost pjesničkih glasova svjedoči o mnogostrukosti ženskih iskustava. Vlastiti glas je ovdje još jedna potvrda angažmana, već pokazanog pisanjem i daje još jednu dozu autentičnosti te dolazi do onoga što je bila namjera ove zbirke, a to je isticanje tema kojima se bavi i njihovo jasno dovođenje u vezu s društvenim kontekstom i osobnim angažmanom. Aktivizam nije samo ulica nego i stih.
U trenutnom društvenom, političkom i ekološkom kontekstu koji združuje političku nestabilnost, ekološku krizu, pandemiju i ekonomsku krizu zaoštravaju se napadi na ženska prava, ali i prava svih onih koji su označeni kao Drugi. Ova zbirka može biti podsjetnik i inspiracija na kakvo sve i koliko kreativno naše djelovanje u svijetu može biti. U ovim stihovima možemo osjetiti i razumjeti nadu i očaj, snagu i nemoć, ljutnju i tugu, ushićenje i otpor koje i sami osjećamo i pronaći put za vlastito djelovanje..
Jedna od pjesama nosi naslov “O nasilju se ne piše poezija”, ipak ovdje imamo zbirku poezije koja govori upravo o nasilju, diskriminaciji i isključenosti i pokazuje kako je to moguće, a i potrebno. Treba nam poezija o nasilju, kao što nam trebaju i filmovi, kazališne predstave, tv emisije. Rodno uvjetovano nasilje je prisutno u svakom aspektu našeg života, pa o njemu treba govoriti na različite načine i na različitim mjestima, govoriti o nasilju ne smije biti tabu, a pjesme sakupljene u ovu zbirku govore da su autorice koje su ih pisale toga svjesne već neko vrijeme. Zbirka naime uključuje stihove napisane tijekom najmanje dva deseteljeća i pokazuje kako su teme polako ulazile u polje da bi u posljednjih nekoliko godina postale itekako prisutne Poticaj za ovu zbirku bilo je prepoznavanje tog procesa.
Pred vama je izbor 18 autorica i 27 pjesama koje su u zbirku uvezale Aida Bagić i Sanja Baković. Produkcija: Transonica.
- LENKA / Zrinka Posavec
- MOŽDA SAM SOKOLARICA U MONGOLIJI /Nela Milijić
- SVETICE, BLUDNICE I LUDE / Saška Rojc
- AMY CARMICHAEL / Dorta Jagić
- EMMI /Darija Žilić
- NE ČITAŠ ŽENE / Olja Savičević Ivančević
- IRANSKE PJESNIKINJE / Darija Žilić
- RIBA / Zrinka Posavec
- VJEŠTICE LETE NAD ZAGREBOM / Jasenka Kodrnja
- DJECA SU POSRALA REVOLUCIJU / Željka Horvat Čeč
- ZABORAV / Sanja Baković
- ANA MAGAŠ USELJAVA U ZVIJEZDU NAKON UBOJSTVA MUŽA ZLOSTAVLJAČA U SAMOOBRANI / Monika Herceg
- O NASILJU SE NE PIŠE POEZIJA / Lara Mandli
- 1940. NADA SREMEC PIŠE DA ŽENE PO SELIMA UMIRU NEKONTROLIRANO KAO U AFRICI / Monika Herceg
- K. / Sanja Baković
- MOJA MAMA / Nada Topić
- POSAO.HR / Dorta Jagić
- TRGOVKINJA IZ ŠIMECKOG / Nada Topić
- BESKUĆNICA / Sonja Manojlović
- VRETENA SE VRTE BRZO / Aida Bagić
- ZATVORSKI DANI / Sonja Manojlović
- ISUS ME LJUBI / Ivana Bodrožić
- MAJCI UMJESTO UNUKA / Lara Mitraković
- CIKLUS / Ivana Bodrožić
- PRIRODNE METODE / Aida Bagić
- ŽENE IZ ALTAMIRE / Mateja Jurčević
- BLAGOSLOV / Marijana Radmilović
Zrinka Posavec (1981.) akademska glazbenica, pjevačica, vokalna pedagoginja, kantautorica, dirigentica, producentica i pjesnikinja. Izabrane pjesme “Lenka” i “Riba” objavljene su u njezinoj drugoj pjesničkoj knjizi Pjevaj, Molly (2020.).
Nela Milijić (1962. - 2011.) bila je pjesnikinja, urednica, nakladnica, prevoditeljica i poduzetnica. Osnovala je i vodila tvrtku za imenovanje proizvoda „Nomen est nomen“. Pjesmu „Možda sam sokolarica u Mongoliji“, iz posthumno objavljene knjige Kolibra i Kairos (2012.), pročitala je za audio zbirku Ljubica Letinić.
Saška Rojc (1977.) objavila je samo jednu knjigu, zbirku poezije ili autobiografski poetski roman Puzzlerojc (2007.) Pjesmu “Svetice, bludnice i lude” čita Olja Ivančević Savičević jer jedino njoj Saška Rojc vjeruje da je može točno pročitati.
Dorta Jagić (1974.) pjesnikinja je i prozaistica, uvrštena u brojne domaće i strane pjesničke antologije. Pjesma “Amy Carmichael” objavljena je u knjizi Kafkin nož (2015.), a “posao.hr” u knjizi Kauč na trgu (2011.) koja je 2014. godine osvojila uglednu književnu nagradu Europska pjesnikinja slobode (The European Poet of Freedom Literary Award).
Darija Žilić (1972.) objavila je 13 knjiga poezije, proze i ogleda o suvremenoj književnosti. Za ovu audio zbirku izabrana je pjesma „Emmi“ iz knjige Grudi i jagode (2005.) i pjesma „Iranske pjesnikinje“ iz knjige Svanuće (2018.). Za knjigu Pleši, Modesty, pleši (2010.) autorica je dobila književnu nagradu Kiklop.
Olja Savičević Ivančević (1974.), pjesnikinja i spisateljica, uvrštena u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. I prije nego što je objavljena u zbirci Divlje i tvoje (2020.), pjesma “Ne čitaš žene” postala je, zahvaljujući društvenim mrežama i na regionalnoj razini, nekom vrstom suvremenog feminističkog manifesta.
Jasenka Kodrnja (1946. - 2010.), sociologinja i filozofkinja, bila je osamdesetih godina prošlog stoljeća članica sekcije Žena i društvo i aktivistica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja. Pjesma koju zajedno čitaju pjesnikinje uvrštene u audio zbirku – “Vještice lete nad Zagrebom”, objavljena je u zbirci Zagreb je ženskog spola (2002.).
Željka Horvat Čeč (1986.) pjesnikinja je i organizatorica književnih i kulturnih događanja. Članica je međunarodnog pjesničkog projekta Versopolis i Ri Lit-a. Pjesma „Djeca su posrala revolucija“ objavljena je u knjizi Moramo postati konkretni(2015.).
Sanja Baković (1976.) novinarka, pjesnikinja i komunikologinja. Vodi projekt “Odvalimo se poezijom” kroz koji radi na poticanju čitanja i vidljivosti poezije. Pjesme “K.” I “Zaborav” objavljene su u njezinoj drugoj knjizi Autobus za Trnavu (2020.).
Monika Herceg (1990.) postala je u vrlo kratkom vremenu nezaobilazno ime hrvatske književnosti. Pjesme “Ana Magaš useljava u zvijezdu nakon ubojstva muža zlostavljača u samoobrani” i “1940. Nada Sremec piše da žene po selima umiru od abortusa nekontrolirano kao u Africi” objavljene su u njenoj knjizi Lovostaj (2019.).
Lara Mandli (1996.) studira književnost, filozofiju i ruski jezik na Sveučilištu u Zadru. Pjesma pod naslovom “O nasilju se ne piše poezija” izvedena je na prosvjedu Društvo bez Istanbulske = Društvo nasilja u lipnju 2018. godine kod Arheološkog muzeja u Zadru.
Nada Topić (1977.), osim što piše poeziju i prozu, bavi se i znanstvenim radom na području informacijskih i komunikacijskih znanosti. U ovu su audio zbirku uvrštene pjesme „Trgovkinja iz Šimeckog“ i „Mama“ iz njezine prve zbirke Svetac u trajektnoj luci (2005.).
Sonja Manojlović (1948.) prvu je zbirku pjesama, Tako prolazi tijelo, objavila još 1965. godine. Do danas je objavila dvadesetak zapaženih zbirki pjesama, dobitnica je niza nagrada, između ostaloga i Goranovog vijenca 2016. godine. Pjesme “Beskućnica” i “Zatvorski dani” objavljene su u zbirci Čovječica (2005.).
Aida Bagić (1965.) sudjelovala je u osnivanju i radu niza feminističkih i mirovnih inicijativa tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pjesme “vretena se vrte brzo” i “prirodne metode” preuzete su iz njezine prve pjesničke zbirke Ako se zovem Sylvia (2007.).
Ivana Bodrožić (1982.) autorica je niza zapaženih pjesničkih i proznih djela. Njezina prva zbirka poezijePrvi korak u tamu(2005.) nagrađena je nagradom Goran za mlade pjesnike. Pjesme „Isus me ljubi“ i „Ciklus“ objavljene su u njezinoj posljednjoj pjesničkoj knjizi In a sentimental mood (2017.).
Lara Mitraković (1992.) članica je Književne grupe 90+ s čijim je članovima objavila knjigu Netko podvikne, djeca odrastu (2018.). Pjesma „Majci umjesto unuka“ objavljena je u njezinoj pjesničkoj knjizi Dva puta za jug (2019.).
Mateja Jurčević (1995.) studira komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike za knjigu Bijela vrata (2017.) Pjesma „Žene iz Altamire“ objavljena je u njezinoj drugoj knjizi istoimenog naslova Žene iz Altamire (2019.).
Marijana Radmilović (1971.) piše poeziju i kratke priče. Njezina prva pjesnička knjiga Portreti nepoznatih žena 1998. godine nagrađena je književnom nagradom „Josip i Ivan Kozarac“ dok je 2003. godine dobila pjesničku nagradu „Dobriša Cesarić“ za neobjavljenu knjigu Bolest je sve uljepšala. Pjesma „Blagoslov“ je iz autoričine treće knjige Putovanje oko tijela (2019.).