Nova čitanja: audioknjige
Ususret festivalu Knjige u krošnjama

Neumorno skrolamo, preskačemo, bilježimo, zaboravljamo. U svakodnevnoj navali teksta, slike i zvuka, usredotočeno čitanje postaje sve rjeđe, sve zahtjevnije, a sve potrebnije.
Što zapravo danas znači čitati? I tko je današnji čitatelj?
Za mnoge, osobito nove generacije, čitanje više nije listanje papira u tišini knjižnice, koncentracija od korica do korica, čitanje je niz skrolova, skokova, dijagonalnih preleta okom, vraćanja, pauziranja i ponovnih početaka. Djeca ‘rođena s ekranima’, mladi koji ne pamte svijet bez interneta, više ne pristupaju tekstu linearno. I to nije mana, već činjenica. Naš zadatak nije vratiti ih u šestotomnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, već njenu analognu vrijednost ugraditi u digitalnu svakodnevicu. To znači obnoviti vezu između riječi i značenja, nadajući se da će nas ona približiti suštini.
U isto vrijeme, podaci su neumoljivi: prošle godine gotovo trećina neuspješnih maturanata na eseju iz hrvatskog jezika, više od 3000 djece nespremne za školu. Razloga za potonje je nekoliko: nemogućnost koncentracije, nedovoljna zrelost, emocionalna nestabilnost i nepoznavanje jezika. A učitelji? Oni sve glasnije traže nešto novo. Novu metodu, nove alate, suvremene pristupe, novi smisao obrazovnom procesu. Prepušteni sebi, ne mogu uspjeti. Sustav ih ne prati, a vrijeme pretiče.
Čitanje, koje je oduvijek bilo više od puke vještine dekodiranja, elementarni je čin povezivanja sa svijetom i sobom. Taj esencijalni mentalni udah razuma danas postaje ključnim društvenim izazovom.
Nova čitanja kao nova pismenost
Ne govorimo više samo o čitateljskoj pismenosti, već o ukupnoj sposobnosti sudjelovanja u društvenim procesima. Moći razumjeti poruku, razlikovati informaciju od manipulacije, prepoznati stil, ton, kontekst, ironiju. Na tom znanju leži naša građanska odgovornost. Naše je pravo, koliko i dužnost, slobodno se i glasno izraziti, artikulirati svoju misao jasno, precizno, točno i razumljivo. Treba se usmjeriti nikad dostupnijim bazama znanja i provjerenim metodama. Audioformati u tome mogu biti posebno korisni. Jer su demokratični, omogućuju pristup onima koji slabije čitaju, onima koji drugačije uče, onima koji žele čitati u kretanju.
Promjene koje su već tu
Zemlje poput Finske, Estonije, Nizozemske i Portugala već godinama razvijaju strategije za digitalnu čitateljsku pismenost. U Estoniji audioknjige koriste kao alat za inkluziju u višejezičnim zajednicama. U Portugalu, za jačanje emocionalne pismenosti među tinejdžerima. U Nizozemskoj su ušle u kurikulum kao most između lektire i svakodnevnog jezika. Finska, pak, ima jednu od najopsežnijih nacionalnih strategija za promociju čitanja, uključujući i slušanje kao legitiman oblik ‘novog čitateljskog iskustva’.
Novi čitatelj je osjetilno preopterećen i zato traži drugačije
U doba prenapregnutih osjetila nužno je stvarati prostore usmjerene pažnje, fokusa i koncentracije. Nije riječ o nostalgiji za tišinom, već o stvaranju tišine kao resursa, a ona je upravo audioknjizi intrinzična. Ako se ne možete sjetiti kada ste zadnji put slušali tišinu, zavirite u audioknjige. Slušanje književnog jezika razvija osjećaj za ritam, značenje, kompleksnost, melodiku; ono je često i emocionalni trening, jer dobra audioknjiga može biti istinska umjetnost.
Nova društvena supstanca
Za ozbiljan zaokret nije dovoljna samo tehnologija. Potrebna je zajednica. Nastavnici, roditelji, autori, knjižničari, developeri, prevoditelji, kulturne politike, mediji. Potrebno je redefinirati pismenost u 21. stoljeću. Nakon što osluhnemo tišinu, potrebno je prostor tišine raširiti dovoljno da u njemu možemo misliti naglas. Tako bismo mogli testirati ideje, tražiti nova rješenja, možda se i čuti. Želimo vjerovati da je to promjena koju donose audioknjige. Ne čitamo samo otisnuta slova. Učimo ponovno slušati.
__________
Tribinu Nova čitanja na kojoj su govorili prof. dr Nataša Govedić i dr.sci. Boris Jokić, suorganizirali smo s partnerima iz Centra kulture Ribnjak i izdavačke kuće Ibis grafika. Održana je 7. svibnja, a okupila je različite sudionike, nastavnike i učenike, pedagoge i knjižničare, koji su diskutirali o budućnosti čitanja i obrazovanja u digitalnom dobu. Poslušajte integralnu snimku.