book&zvook na Sajmu knjiga u Frankfurtu

Mnogi su ove godine, nakon dva pandemijska online izdanja, pohrlili u Frankfurt, među ostalim i zato što je lakše i prisnije, prirodnije trgovati u direktnom, živom kontaktu. Izdavaštvo počiva na vezama i suradnjama, a Sajam duge tradicije idealna je prilika za održavanje partnerskih prijateljstava i stvaranje novih. No za nama su dani kad je Frankfurt za sebe mogao tvrditi da je najveći sajam knjiga na svijetu, već godinama ga po broju izlagača i posjetitelja zasjenjuju sajmovi u Aziji, Indiji i Južnoj Americi. A pandemija COVID-a ubrzala je neke trendove u industriji izdavaštva: manje ulaganja u izložbene postave, manje predstavnika na samim događajima, dogovarati poslove u intimnijem, jedan na jedan modelu, po mogućnosti internetom, bez putnih troškova.

No nesumnjiva je važnost i uloga Frankfurta u svijetu globalnog izdavaštva i trgovine autorskim pravima. I unatoč ushitu neposrednog susreta, ovogodišnji frankfurtski Sajam knjiga nije obilježila euforija, već zabrinutost pred globalnim nevoljama, ruskom invazijom na Ukrajinu, političkim nemirima u Iranu - napomenimo samo da se iranska delegacija povukla sa samog Sajma u zadnji tren optužujući organizatore Sajma za 'otvoreno uplitanje u unutarnja pitanja Irana' kad su ovi izrazili solidarnost s iranskim prosvjednim pokretom - problemima u opskrbnom lancu diljem svijeta i vrtoglavom inflacijom. 

U svom govoru na otvaranju konferencije za novinare Sajma, direktorica Boersenvereina, njemačke udruge prodavača knjiga i izdavača Karin Schmidt-Friderichs priznala je da postoji gospodarska strepnja, posebno povezana s rastućim cijenama energije i sirovina uslijed ukrajinskog rata. „Ukrajina nije jedina geopolitička briga izdavača. Nebo nad Iranom se zamračilo“, rekao je Juergen Boos, direktor Sajma u svom govoru na otvorenju. Iako je nominalno Španjolska i njeno govorno područje bila ovogodišnja fokalna tema, s više od 300 španjolskih i 25 latinoameričkih izdavača, u diskusijama, tribinama i govorima, prevladavale su teme političkih sukoba. Boos je Sajam zatvorio sljedećom rečenicom: „Usred opresivne globalne političke situacije ovaj je sajam poslao važne signale: sastanci licem u lice služe kao protuotrov za polarizaciju u vremenima žestokih rasprava.“ Tijekom cijelog tjedna bilo je jasno da je 74. Sajam knjiga u Frankfurtu političniji nego ikad. 

Dok su njegova vrata ove godine ostala zatvorena ruskim izdavačima, ukrajinski predsjednik Vladimir Zlenski uključio se videovezom na najveći događaj ovogodišnjeg Sajma koji je ugostio 46 ukrajinska izdavača. Benas Bèrantas, osnivač književne agencije Krijumčari knjiga iz Vilniusa u Litvi, primijetio je: „Povratak Sajma u punoj veličini ove godine, s velikim fokusom i zasluženom pažnjom na ukrajinsku književnost od vitalne je važnosti za ukrajinske izdavače i narod Ukrajine kao znak stalne podrške u njihovoj borbi za mir."

Hrvatska je ove godine sudjelovala na Sajmu knjiga štandom na kojem smo, uz 60 domaćih izdavača, predstavili i book&zvook, tehnološko rješenje za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku.

Sajam knjiga u Frankfurtu bio je i ove godine otvorena pozornica za niz panela na kojima su vodeći ljudi globalne produkcije audio knjiga raspravljali o trendovima u tom najbrže rastućem segmentu digitalnog nakladništva. Audio knjige, podcasti, audio software i usluge, dakle izgovorena riječ u punom produkcijskom smislu, zauzeli su ove godine 250 kvadrata Sajma u hali 3.1, prostor znan kao Frankfurt Audio Area. Ondje su izlagali Spotify, Beat Technology, Zebralution, Bookwire, Saga Egmont i drugi, više od 20 njemačkih audio izdavača predstavilo se na zajedničkom, nacionalnom štandu. Razmjena ekspertnih znanja, međusobna inspiracija, stilske preokupacije, sve prisutnija upotreba umjetne inteligencije u procesu snimanja audio knjiga, poslovni modeli, monetizacija i distributivne platforme, optimizacija komunikacije sa zajednicom obožavatelja audio knjiga na TikToku, otvaranje afričkog tržišta, to je okvir unutar kojeg se ove godine u Frankfurtu razgovaralo o audio knjigama.