Pred vama je originalno audio izdanje, rukopisna ostavština historiografskog istraživanja Jasne Babić. Intrigira činjenica da je ova izuzetna novinarka, poznata po svom hrabrom i nepotkupljivom pisanju o sprezi kriminala i politike, stvarateljsku žeđ gasila i u povijesnim arhivima, te da je svoje tekstove o Zagrebu pisala baš za zvučni medij. Iako je taj medij neobičan i neočekivan za novinarku Babić, ona i u njemu ostaje vjerna svom novinarskom nervu, pa o Zagrebu ovdje piše s ljubavlju, ali razbijajući uobičajene mitove koje gajimo o tom gradu. Diskurzivni i medijski iskorak, gotovo radikalna gesta, možda prva koja dolazi iz novinarstva nakon Marije Jurić Zagorke, nije nažalost dobila svoju pravu priliku za života Jasne Babić. Za nas je utoliko svečanije i važnije oživotvorenje njenih tekstova u formatu izvorne audio knjige, koju ovdje s nemalim ponosom puštamo da stoji kao posveta, ali i potvrda nenadmašnosti njene autorice. Uredništvo

Nedugo prije svoje smrti Jasna Babić povjerila mi je na brigu audio CD s 24 kratke priče o prošlosti Zagreba. Zanimljivo je da su te priče pisane upravo za slušanje, u namjeri da ih se emitira u zagrebačkim tramvajima kroz razglasni sustav. No, kako taj Jasnin izlet u medij audija, iz tko zna kojeg razloga, nije zaživio, dala mi je svoje priče misleći da ću lakše od nje naći način da polete eterom. Opraštajući se u to vrijeme od radija, primila sam te priče kao izraz dubokog povjerenja, ali i golem teret s kojim nemam kud, frekvencijsko se polje za mene u to vrijeme značajno sužavalo. No, rađao se book&zvook, projekt koji je u naš jezik donio praktično rješenje suvremene tehnologije kojim slušanje knjiga postaje jednostavno i lako dostupno. Jasninim se pričama smiješio izlog, a meni prilika da vratim jedan važan i golem dug. Riješila sam da ih sama pročitam kako mislim da treba i da ih dočekam u zvuku kako im dolikuje, da za njih izgradim nešto kao akustički trampolin. Ljubica Letinić

Podatak da je posljednja vještica u Europi spaljena upravo u Zagrebu, našu vrsnu istraživačku novinarku Jasnu Babić toliko je zaintrigirao da je krenula temeljito proučavati arhive, pa je i napisala knjigu. Bila je silno radoznala, a najviše su ju zanimale životne priče. Nažalost, Jasna nikad nije dočekala da njezine „Vještice“ budu objavljene. Ali na tom višegodišnjem istraživačkom putovanju, iskopala je brojna svjedočanstva o stanovnicima i događajima u Gradecu od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. 

Te štiklece pretočila je u 24 kratke priče koje otkrivaju da je Gradec bio prepun osebujnih likova i sudbina. U toj maloj varoši, čim padne mrak i nakon što prođe noćobdija, počne skriveni urbani život. Jasnini junaci su razni prevaranti, prostitutke, pa Margareta, nevjenčana supruga kostobolnog Jurja, zatim zagrebački krvnik Magistar, zavodnica Dorotea, kao i prvi liječnik - Petar fizikus, a tu su i korumpirani suci i političari, pa prvi gradonačelnik, onovijeki tajkun, jedna spretna poduzetnica, coprnica...

Mogu zamisliti Jasnu kako se otpuhujući prašinu s tih dokumenata i pišući bilješke vragoljasto smije i uživa jer su ju svi oni neodoljivo podsjećali na likove koje je sretala u stvarnom životu i koji bi postali tema njezinih novinarskih tekstova. Ova 24 štikleca sigurno će izmamiti osmijeh svakom slušatelju, bio on Zagrepčanin ili turist, a onom ambicioznijem možda će probuditi radoznalost i potaknuti ga na daljnja istraživanja alternativne povijesti Zagreba. Paula Bobanović

fotografija naslovnice: Anto Magzan

Jasna Babić (Zadar, 1957 – Zagreb, 2017) bila je najvažnija istraživačka novinarka svog vremena. Novinarstvom se počela baviti u omladinskom časopisu Polet, raspad Jugoslavije pratila je iz tjednika Danas i Zapad. Bila je među osnivačima tjednika Globus, zatim je pisala za Nacional, no u njemu ne dočekavši kraj karijere, pisala je zatim za Slobodnu Dalmaciju, Večernji list, 24espress, Lupiga.com i druge. Autorica je dviju knjiga: ‘Zagrebačka mafija’, objavljena 2003. i ‘Urota Blaškić’, 2005.